• Sezona požara: U lipnju 319 vatrogasnih intervencija, najviše u Dalmaciji (Nacional)
• Lucijan Carić o hakiranju bolnice: Iz svega što vidimo jasno je da situacija na Rebru nije sanirana i da su podaci kompromitirani. To je svojevrstan skandal kojem je razlog nekompetencija i biranje ljudi po babi i stričevima. Medicinska dokumentacija sadrži najosjetljivije osobne podatke. Recimo da imate političara koji je oslobođen služenja vojnog roka zbog anemije i danas se zalaže za uvođenje tog istog vojnog roka, i sada zamislite da procuri u javnost njegova krvna slika za koju se ispostavi da je savršena (N1)
• Prvi čovjek HGSS-a otkriva: Treba li onima koji planinare u japankama naplatiti spašavanje? Isplati se ulagati u spašavanje i onih nesmotrenih. Kroz neki vid naplate ili osiguranja stranih posjetitelja to se može regulirati (tportal)
• Neki tvrde da kreme za sunčanje ne štite od raka kože. Ili da čak i potiču rak. To je pogrešno. No, krema za sunčanje ipak nije dovoljna kao sredstvo za zaštitu od raka kože (DW)
• Policija objavila snimku kolone na Lučkom iz zraka: Kolona kod Trakošćana protezala se do Slovenije (tportal)
• Ovaj vikend u Splitu održava se jubilarni 10. Ultra Europe festival (Dalmatinski), nakon čega će se zabava na tri dana preseliti na Brač, Hvar i Vis…  Sad je jasno zašto se u Čistoći uzima bolovanje uoči Ultre: Pogledajte koliko smeća je radnike dočekalo u zoru (Jutarnji)
• Nevrijeme iz Slovenije prešlo u Hrvatsku, kod Ptuja komadi leda promjera loptice za golf, tuča padala i na sjeveru Hrvatske, Varaždinu, Međimurju… (Index)

Malo vjerojatno, no dozvoljavamo da je sve moguće, pa i to da vi doista raspolažete spoznajom da niste konzumirali alkohol ali da alkotest pokazuje drugačije. Slučajevi s hrvatskih sudova pokazuju zanimljive izgovore koji su ljudi koristili kako bi diskreditirali rezultate alkotesta: jedan je vozač rekao kako je odlučio prestati pušiti i da je umjesto toga počeo jesti čokoladice s likerom, zatim jedna žena kaže kako je na razinu alkohola utjecala kontracepcija koju koristi, a jedan je momak inzistirao kako izmjereni alkohol iz zadaha ne odgovara stvarnoj količini alkohola u organizmu. No, na sudu se nisu pokazali naivnima, što ukazuju presude koje ne idu u korist vozačima. Revija HAK

U sklopu probne incijative CopenPay, koja počinje 15. srpnja, posjetiteljima kao i stanovnicima glavnog grada Danske, 24 lokalne atrakcije ponudit će različite nagrade, dokažu li da su sudjelovali u zelenim akcijama poput skupljanja smeća, odabira javnog prijevoza ili pak bicikla za vožnju po gradu. U zamjenu za svoje okolišno obazrive postupke, posjetitelji atrakcija moći će zatražiti besplatan ručak, kavu, čašu vina pa čak i unajmiti kajak za plovidbu, piše BBC. Poslovni

Upotreba polifluoroalkila (PFAS) u litij-ionskim baterijama i njihovoj proizvodnji potencijalni izvor zagađenja u zraku i vodi. Ispitivanje istraživačkog tima otkrilo je da ti PFAS-i, nazvani i bis-perfluoroalkil sulfonimidi (bis-FASI), pokazuju postojanost u okolišu i eko toksičnost usporedivu sa starijim zloglasnim spojevima poput perfluorooktanske kiseline (PFOA). Litij-ionske baterije ključni su dio rastuće infrastrukture čiste energije, s upotrebom u električnim automobilima i elektronici, a očekuje se da će potražnja eksponencijalno rasti tijekom sljedećeg desetljeća. Smanjenje emisija ugljičnog dioksida s inovacijama poput električnih automobila ključno je, ali ne bi trebalo doći s nuspojavom povećanja zagađenja. Moramo olakšati tehnologije, kontrolu proizvodnje i rješenja za recikliranje koja se mogu boriti protiv klimatske krize bez ispuštanja onečišćujućih tvari – rekli su istraživači. Revija HAK

Osim kemijskih sredstava i ljepljivih traka, koje možete kupiti u trgovinama i koje su brutalne, ali nerijetko i najučinkovitije metode, postoji još nekoliko blažih, prirodnih načina kako eliminirati ove insekte. Boraks ili natrijev tetraborat praškasta je bijela tvar koja se koristi kao sredstvo za čišćenje, emulgator, ali i rješenje protiv insekata. Ili pomiješajte sprej za čišćenje stakla s deterdžentom za pranje suđa te otopinu stavite u bocu s raspršivačem. Dobar je i bijeli ocat, dostupan u svim trgovinama, jeftin je i učinkovit način odbijanja mrava. Pomiješajte vodu i ocat u omjeru 1:1. Kao pomoć protiv mrava dobro dođe i eterično ulje lista cimeta. Da biste spriječili mrave da se udomaće oko vaših biljaka u vrtu, okružite tlo korama limuna ili naranči. Nadalje, mješavina vode i sapuna netoksičan je, jeftin i jednostavan način da se riješite mrava u svom dvorištu… Savjeti s iskustvom.

• Obitelj Ive Sanadera može prodati vilu u Kozarčevoj iako država nije naplatila svu štetu koju joj je Sanader proizveo kao glava korupcijske hobotnice (Nacional)
• Zagrebački holding pod kibernetičkim napadom, nedostupne neke od usluga (Bug)
• Zaštitar koji je tukao influencericu na Zrću prijavljen za iznudu. Tražio je 250 eura za parking (Index)
• Nitko ne želi u željezničare: HŽ traži 75 radnika. Plaća smještaj, prekvalifikaciju i još dosta toga…(Nacional)
• Domoljubi za Europu, nova desničarska grupacija u Europskom parlamentu osnovana na inicijativu Viktora Orbana, habsburška je koalicija koja će mađarskom premijeru pružiti žuđenu europsku platformu, piše Politico (a prenosi N1)
• Rastom BDP-a raste i osobna potrošnja Hrvata – i to osam puta brže nego u Sloveniji (Lider)

Toplinski val, koji je zahvatio cijelu južnu Europu, ne prate samo meteorolozi i klimatolozi u našoj regiji, već i svjetski stručnjaci. Na meteorološkoj stranici Severe Weather Europe, najavili su tako da će neka područja južne i istočne Europe pogoditi temperature više i od 40 stupnjeva Celzijevih, a posebno su kao kritično područje istaknuli Italiju i središnji Balkan. Da su temperature ekstremne, dokazuje i podatak o visokim temperaturama mora, koja na nekim mjestima u Istri i na Kvarneru prelazi i 28 stupnjeva. Kako podaci na govore, najtoplije more je uz Crikvenicu, Malinsku, Pulu i oko Mljeta. U Dalmaciji u Splitu je izmjerena temperatura mora od 27, a u Šibeniku i Zadru prelazi 26 stupnjeva. Green

Bilo bi zanimljivo čuti raspravu Peternela, Penave, ministara Dabre i Šipića, europarlamentarca Bartulice o tome što je to ‘rodno značenje’ i što se to jednako odnosi na ‘muški i ženski rod’. Nije li to ‘rodna ideologija’ u režiji Domovinskog pokreta? Pitanje roda politička je kost bačena u arenu pomoću koje se ljude straši do razine da saborski zastupnici izjavljuju da se boje što će im djeca sutra biti – muško, žensko ili neka životinja, dok taj isti pojam, poput Domovinskog pokreta, stavljaju u vlastite statute. Ono što je danas rod već sutra će biti informatika, umjetna inteligencija, teorija evolucije… U pozadini ovakvih tendencija je autoritarni poriv za kontrolom sustava obrazovanja i znanosti. Upozorava Boris Jokić za tportal.

Touching the void on the most breathtaking ridge of the Dolomites😱 pic.twitter.com/VdVke93PTE

— Nature is Amazing ☘️ (@AMAZlNGNATURE) July 12, 2024

• Neplaćanje dobavljača, neisplata dnevnica i odlasci rukovoditelja sektora samo su dio problema u HAPIH-u (Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu ) koji bi mogli ozbiljno ugroziti sigurnost hrane u Hrvatskoj, što bi ugrozilo cijeli domaći poljoprivredni sektor (Nacional)
• Brojne turističke regije u Europi tijekom ljeta očekuju rekordan broj posjetitelja. U mnogim mjestima se lokalno stanovništvo bori protiv masovnog turizma. Postoji li rješenje tog problema? (DW)
• Novo iz kuhinje Plenković – Turudić: Djelatnici DORH-a više neće davati izjave za medije i javnost (Nacional)
• Elektroničke uređaje (mobitele, prijenosnih računala…) te sprej-doze (dezodoranse, dezinficijense…) ne ostavljajte u automobilu na jakom suncu, mogu eksplodirati i zapaliti se. Opasna su i gazirana pića… (Nacional)
• Sutkinja u Novom Meksiku odbacila je u petak optužbe za ubojstvo iz nehaja protiv Aleca Baldwina, složivši se s obranom da su tužitelji i policija zatajili dokaze o izvoru metka kojim je na setu ubijena snimateljica filma ‘Rust’ Halynu Hutchins (tportal)
• Alcest – Les Chants de l’Aurore: Pjesme neobične ljepote (Ravno do dna)

Toleriranjem njihovog djelovanja vladajući ignoriraju stavove hrvatske javnosti, a podrška koju im je pružio Domovinski pokret predstavlja političko sponzorstvo stranke na vlasti koje “do sada nismo imali”. Antirodni pokreti, pokazuju istraživanja, globalno su umreženi i obilno financirani, a cilj im je radikalizacija društva, posebno mladih. Padanje ničice po gradskim trgovima je zloupotreba prava na slobodu okupljanja. Takva dešavanja na gradskim trgovima imaju direktan, podržavajuć utjecaj na neprihvatljive nasilne obrasce ponašanja prema ženama jer zalaganje za čednost je zapravo zalaganje za krotkost i poniznost, za trpljenje, a ne za Ustavom garantiranu ravnopravnost – zaključci su sa okruglog stola “Antirodni pokreti i nasilje nad ženama“ u Saboru. Faktograf

Škrob gori, vrlo lako gori – brašno raspršeno u zraku čini s njime eksplozivnu smjesu! No znanstvenici su pronašli način da od škroba naprave (obnovljiv, jeftin i neotrovan) usporivač vatre. Kada se otopini škroba doda kalcijev klorid (CaCl2) događa se čudo: nastaje gel i od amiloze – i to gel upravo čudesnih svojstava. Prvo „čudesno“ svojstvo novoga gela je da čvrsto prijanja na podlogu (npr. papir i drvo). Dosta je postojan jer može izdržati temperaturu do 70 oC a da ne prijeđe u tekuće stanje (sôl). Tajna novog gela je, kažu kemičari, u ionima kalcija (Ca2+) koji povezuju hidroksilne skupine (-OH) molekula amiloze u čvrstu trodimenzijsku mrežu. Tehnolozi i ekolozi pričaju međutim drugu priču: škrob je jeftina i neotrovna, pače jestiva tvar, a isto se može reći i za kalcijev klorid. Zahvaljujući svemu tome evo nam novog, jeftinog, bezopasnog i lako obnovljivog usporivača vatre. Nenad Raos

Stara klet iz 1888. predložena za zaštitu kao kulturno dobro

Masovnija potražnja klima-uređaja počela je kada su počele neizdržive ljetne vrućine, prije dvadesetak godina. Isprva je postavljanje klima-uređaja bio sezonski posao, od svibnja do kraja kolovoza. Danas se radi od prvog do dvanaestog mjeseca u godini. Posla imamo i imamo više nego što bi htjeli. Pakao je na zemlji i svi žele da im se klima-uređaj postavi odmah. A to “odmah” ne postoji. Čeka se dva do tri tjedna. Ljeti radimo desetak montaža i tridesetak servisa klima-uređaja dnevno – kažu iz jedne tvrtke za servis i distribuciju klima-uređaja za N1.

U posljednjih deset godina kapaciteti ‘cimerfraja‘ porasli su za gotovo 280 tisuća kreveta, na više od 800 tisuća, dok je broj kreveta u hotelima i sličnim objektima smanjen za deset tisuća, i manje ih je od 182 tisuće. Kampovi su za to vrijeme neznatno povećali kapacitet, a ostali oblici izgubili su 48 tisuća kreveta. (Usporedbe radi, Grčka ima milijun kreveta u privatnome smještaju, ali gotovo isto toliko u hotelima.) Najam soba i apartmana postala je najlukrativnija djelatnost jer je porez smiješno nizak. Hrvatska je 2022. od 44,5 milijuna noćenja u ‘cimerfraju‘ inkasirala šest milijardi eura, a od 23,3 milijuna noćenja u hotelima 4,5 milijardi. S promjenom strukture – s istim brojem gostiju ali s dvadesetak posto više hotelskih gostiju (na račun ‘cimerfraja‘), ukupna zarada bila bi veća za gotovo 300 milijuna eura. Lider

• Škaričić o slučaju hakiranja bolnice: Od prvog dana hakerskog napada na Rebro, bolnica uljepšava stanje i zataškava podatke, dok ravnatelj Ćorušić gotovo pa ignorira javnost. Nevjerojatno je da zbog nefunkcionalnosti aparata mediji raspetljavaju do koje su mjere oštećeni onkološki pacijenti (Novosti)
• Podravka će, ako preuzme Fortenovinu poljoprivredu, imati preko milijardu eura prihoda i ući u top 10 tvrtki. Vjeruje se da će kupnju financirati javnom ponudom dionica, a spekulira se da će prodati Belupo (Forbes)
• Olujne ćelije protutnjale Slovenijom, meteorolozi u nevjerici, padala je tuča veličine golf loptice, nijedan meteorološki model nije predvidio takve razmjere nevremena (Nacional)
• Ne želite prerano umrijeti? Idite redovito na godišnji – oni koji redovito idu na godišnje odmore umanjuju rizik od preuranjene smrti za oko 20 posto (Index)
• Jedna bolest šokantno je česta među vrhunskim sportašima. Procjenjuje se da više od 20 posto sportaša koji su sudjelovali na Ljetnim olimpijskim igrama 1996. pati od astme (N1)
• Tisuće Albanaca s juga Srbije briše se s njihovih adresa ako odu u inozemstvo. U Berlinu zbog toga vlada zabrinutost, dok srpske vlasti negiraju da je u pitanju diskriminacija (DW)

Vjesnikova priča započinje puno prije nego što je izgrađen kompleks na križanju Slavonske avenije i Savske ceste. Naime, još 1940. godine počeo je izlaziti ilegalni tjednik pod imenom Politički vjesnik, a potom i Vjesnik radnog naroda, koji je prenosio izvještaje o razvoju Narodnooslobodilačke borbe i revolucije u Hrvatskoj i Jugoslaviji. Po završetku rata, u idućih je 67 godina nastavio izlaziti kao dnevni list, pri čemu su najproduktivnije godine Vjesnika bile šezdesete, kada se profilirao u najmoćnijeg novinskog izdavača Jugoslavije. Kompleks je sastavljen od dva volumena – masivne položene baze s tiskarskim pogonom i 67 metara visokog nebodera u kojem su bili smješteni uredi.

Talasi ekonomskog i institucionalnog kolapsa poduzeća Vjesnik i dalje su prisutni u urbanom i društvenom prostoru, ponajviše se odražavajući u fizičkom propadanju kompleksa. Ovo propadanje nije samo estetski problem, već sa sobom nosi dublje implikacije na kolektivno sjećanje i identitet grada. Vjesnikov neboder danas stoji kao tihi svjedok nekadašnjeg uspona i pada, a prazne prostorije konstantan su podsjetnik na turbulentnu tranziciju vođenu privatnim interesima.

No, prostor se i dalje koristi, a tu su i kulturni programi koji kompleksu daju tračak novog života. Kulturpunkt

Prema priopćenju tvrtke Beo Čista Energija, postrojenje u kojem će se spaljivati 340 tisuća tona otpada godišnje trebalo bi osigurati električnu energiju za pet posto i toplinsku energiju za deset posto beogradskih kućanstava. Beogradska spalionica kapacitetom je druga najveća u hrvatskom okruženju. Veća od nje je budimpeštanska s 420 tisuća tona, a nešto manji je bečki Spittelau s kapacitetom od 250 tisuća tona. Ugovorom je predviđeno da u Vinču stiže 510 tisuća tona otpada godišnje, od čega bi se 340 spalilo, a 170 završilo na odlagalištu otpada. No, količina otpada koja se na kraju tamo odlaže je veća od predviđene. I dok u Europi postoje 504 spalionice otpada, Hrvatska kao jedina od članica EU-a nema – nijednu. Mišljenja stručnjaka su podijeljena. No, planovi postoje – za jednu u Zagrebu, kao i nadomak Šibenika, protiv čega se ne bune ni oporba ni “zeleni”. tportal