23/06/2024 - Monitor.hr
23.06. (23:00)

Sad ste gotovi!

Uvodi se stanična imunoterapija tumora u Hrvatskoj

Zaklada Zora započela je projekt uvođenja stanične imunoterapije tumora u Hrvatskoj kao revolucionarni iskorak u poboljšanju liječenja malignih bolesti, zbog čega je pokrenuta donacijska kampanja kojom se namjerava prikupiti 2,5 milijuna eura. Planirano je uvođenje četiriju oblika staničnih imunoterapija – liječenje CAR-T stanicama, tumor infiltrirajućim limfocitima specifičnim za mutirane bjelančevine tumora, tumorskim cjepivima i onkolitičkim virusima. Dodatne prednosti lokalne proizvodnje u Hrvatskoj su bitno brža i lakša dostupnost te vrste terapije i izbjegavanje zamrzavanja pripravaka. Dramatično bi se smanjila njihova cijena, a i zamijenio bi se za mnogo skuplji i neučinkovitiji način liječenja. HRT

24.06. (00:00)

Toplice u Svemiru

Boris Blank – Resonance: Mističan relaks elektronskih ambijenata za umjetničku instalaciju švicarskih toplica

Zvukovi su analogni synthovi digitalizirani u posebnom SSW sustavu čime se evocira na upravo analogni pristup eklektičnosti uključujući klasičnu glazbu i jazz inspiriran adekvatnim raspoloženjem, ovisno od teme do teme. Ovdje je iskorišten svaki kutak s mnogo detalja koji obogate zvučnu kulisu od primjerice praska grmljavine, do dubokih ekspanzija u transparentnim relacijama stanovitog putavanja kroz pejzaže i mirna razmišljanja. Prateća knjižica CD-a ima čak 24 stranice s podrobnim pojašnjenjima, a objavljeno je i 5 sjajnih video spotova. Baca u transcedentalnost i meditacije. Oslobađa stresova i anksioznosti… kažu na Terapiji, a vi preslušajte i opustite se.

23.06. (23:00)

Brze i kratke

  • Višeslav Raos: Svi putevi vode u Rim – jubilarni, pedeseti sastanak na vrhu G7 prije tjedan dana bio je prilika za talijansku premijerku Giorgiju Meloni da se nametne kao ključna karika u europskim i međunarodnim odnosima (tportal)
  • Hezbolah snima izraesku obalu. Ministar Gallant: ‘Spremni smo na akciju, ako treba i u Libanonu’ (Nacional)
  • Otkriven Vučićev biznis: Okrenuo leđa Putinu, a Srbija zaradila 800 milijuna eura, sam Vučić potvrdio da oružje proizvedeno u njegovoj zemlji preko trećih strana završava u Ukrajini (N1)
  • Vježbanje u prirodi je zdravije, nema potrebe čekati da znanost potvrdi kako je prirodni okoliš idealan za provođenje tjelesne aktivnosti, jer ljudi u načelu uživaju biti u parkovima i šumama, samo ih na to treba podsjetiti i potaknuti – kaže Igor Berecki za Bug
  • Spisateljica Tea Tulić o dobivenoj tportalovoj književnoj nagradi: Ovo je jedina nagrada koja stvarno dodjeljuje nagradu za najbolji hrvatski roman u protekloj godini. Značajna je zbog stručnog žirija koji čine uvaženi ljudi iz književnosti
  • Posljednja emisija Nedjeljom u 2 prije ljetne stanke, Stipo Milnarić Ćipe: U Domovinskom pokretu nema razdora (HRT)
23.06. (22:00)

Neko misteriozno društvo

Porobija o članstvu u Opus Dei: Nije tajna organizacija, ali je tajno članstvo. Čeka vas celibat i kontrola nad životom, no neće vam kupiti kuću na Prviću

Opus Dei ima opciju za svakog interesenta. Naravno, podrazumijeva se da ste odani katolik. Ako ste uz to mladi, inteligentni, popularni i s dobrim obrazovnim perspektivama, vas će se još dok ste maloljetni početi vabiti da postanete numerarij, dakle, pravi hard-core član Opusa (što, da vas odmah obradujem, podrazumijeva celibat). Ako ste oženjeni, onda možete postati supernumerarij, a od vas će se tražiti da pomažete Opusu svojim radom i (naravno) financijama. Takvu ulogu ima i naš Stephen Bartulica. Članstvo se mora kriti, čak i od svoje vlastite obitelji. Iako ima nekih benefita, novi život podrazumijeva seljenje u druge države ako vam tako odrede, svoj dan započinjete klanjanjem do poda i riječju “Serviam” (služit ću). Tuširate se hladnom vodom, a svaki dan imate i po neko malo “žrtvovanje” u prehrani, spavanje na podu barem jednom tjedno… kontakti su vam ograničeni i provjeravaju se. Možete normalno raditi, ali svu zaradu nosite Opusu. Također, ne smijete čitati knjige koje želite, bez dopuštenja prelata. Željko Porobija za Index.

23.06. (21:00)

Žute naše Alpe

Tone saharskog pijeska brže tope alpske glečere

Južna zračna struja donijela je i proteklog tjedna milijune tona pustinjskog pijeska iz sjeverne Afrike te nebo nad gotovo cijelom Europom učinilo maglovitim. I dok hrvatski meteorolozi uvjeravaju da je zbog nadolazeće promjene vremena nedjelja vjerojatno zadnji dan kad ćemo ga gledati u atmosferi, njihove austrijske kolege upozoravaju kako saharska prašina utječe na značajno brže topljenje alpskih ledenjaka. Istraživač ledenjaka Andrea Fischer, čiji predmet istraživanja je najveći glečer u Austriji Großglockner, upozorava da, kad se saharski pijesak slegne na ledenjake, snijeg se brže topi jer postaje tamniji. tportal

23.06. (20:00)

Nije to Domovinski pokret pa da ih HDZ potamani

Žižek: Bauk neofašizma kruži Europom

Izbori za Europski parlament donijeli su iznenađenje – desilo se baš ono što su svi očekivali. Da parafraziram klasičnu scenu iz braće Marks: Europa možda govori i ponaša se kao da se kreće udesno, ali ne dajte da vas to zavara; Europa stvarno ide radikalno udesno. Zašto trebamo inzistirati na takvom tumačenju? Zato što se većina mainstream medija trudi to potisnuti. Uporno ponavljaju: „Jeste, Marine Le Pen, Giorgia Meloni i Alternativa za Njemačku (AfD) povremeno koketiraju sa fašističkim idejama, ali nema razloga za paniku jer još uvijek poštuju demokratska pravila i institucije kada su na vlasti.“ Trebalo bi nas sve uznemiriti ova normalizacija radikalne desnice, jer ukazuje na spremnost tradicionalnih konzervativnih stranaka da se priklone novom pokretu. Aksiom europske demokracije poslije Drugog svjetskog rata, nema suradnje sa fašistima, tiho je napušten. Slavoj Žižek za Peščanik

23.06. (19:00)

Kad su mobiteli danas sve pametniji, a mi sve nezdraviji

Koliko su mobiteli stvarno štetni?

Mobiteli su uređaji koji emitiraju male doze niskofrekventnih elektromagnetskih valova, odnosno radio valove i to samo kada su uključeni. Ono što na mobitelima povećava količinu zračenja su antene koje su u pametnim telefonima skrivene. Što je antena bliža tijelu to je veća količina zračenja koju tijelo apsorbira. Ako udaljavamo mobitel, to zračenje smanjujemo. Veće zračenje emitira u području slabijeg signala. Osim zračenja, mobiteli utječu i na vid i sluh. Dugo gledanje u mobitel smanjuje broj treptaja i uzrokuje jako naprezanje oka, zbog čega nam oči postaju iziritirane, suhe i općenito imamo dojam smetnji. Spominje se i pojava digitalne depresije, a zračenje se pojavljuje i u korištenju Bluetooth tehnologije. Savjeti donose nekoliko prijedloga kako koristiti mobitel da se minimizira negativan utjecaj na zdravlje.

23.06. (18:00)

Bolje da završi u cesti nego u oceanima

Ceste od plastike: novi tip asfalta, ekološki prihvatljiviji

Proces izrade materijala koristi zajedničke karakteristike plastike i bitumena, jer bitumen dolazi iz istog ulja kao i plastika. Kažu da su plastične ceste stabilnije od klasičnih prometnica i ne ispuštaju sitna čestice u okoliš poput asfalta u koji je ugrađena guma. Već se koriste na brojnim lokacijama diljem svijeta (Velika Britanija, Bahrain, Australija…), a nerijetko i kao privatne ceste te parkirališta. Plastični putovi traju duže te imaju manje pukotina od onih napravljenih uobičajenim asfaltom. Sa svakim kilometrom ovih cesta iskoristi se ekvivalent više od 750 tisuća jednokratnih plastičnih vrećica. Revija HAK

23.06. (17:00)

Malo do ureda tek toliko da pozdravim kolege

Hibridni način rada pokazao se kao pun pogodak: Zaposlenike čini zdravijima, sretnijima i produktivnijima

Hibridni način rada, u kojem dio radnog tjedna provodimo kod kuće, a dio u uredu, pokazao se kao savršen omjer u raspodjeli radnog vremena. Naime, istraživanje je utvrdilo da ono zaposlenike čini zdravijima, sretnijima i produktivnijima te da je čak 3/4 ispitanika istaknulo kako bi povratak na staro naštetilo njihovoj dobrobiti. Zaposlenici koji imaju priliku barem dio vremena raditi od kuće dulje ostaju na istom radnom mjestu, produktivniji su, zadovoljniji te žive zdravije. tportal

23.06. (16:00)

Brze i kratke

  • SAD podiže tužbu protiv TikToka, tvrde da je popularna platforma društvenih medija kršila prava na privatnost djece. To je odvojeno od druge optužbe za općenito kršenje privatnosti (Index)
  • The Telegraph navodi da svi znakovi upućuju na to da će do kraja ovog stoljeća popularnost Mediterana kao privlačnog odredišta za ljetni odmor pasti – Grčka je već sad prevruća, Sicilija je još prije tri godine počela bilježiti temperature od 48 stupnjeva, u Kataloniji odredbe o štednji vode… (N1)
  • Zbog INmusica u Zagrebu će se uvesti privremena regulacija prometa, ZET će uvesti dodatne polaske autobusne linije 113. Linija će prometovati svakih 15 minuta, u vremenskom periodu od 16:00 do 05:00 sati  (Dnevnik)
  • Navijač na Euru platio 60 eura da bi gledao u stup (Index)
  • Dalić sprema velike promjene. Italiju će napasti Hrvatska kakvu još nismo vidjeli – spekulira se da iz prvih 11 otpadaju Brozović, Petković i Majer, upadaju Budimir i Pašalić (Index)
  • Počeo je Zagreb Classic na Tomislavcu: Bio i gradonačelnik (24 sata)
23.06. (15:00)

Gledamo se preko mora

Egipatska crna komedija pobjednica 17. Festivala mediteranskog filma, dobitnik i hrvatski crtić

Crna komedija “Voy! Voy! Voy!” egipatskog redatelja Omara Hilala, te hrvatski animirani film “Žarko, razmazit ćeš dite” autora Veljka i Milivoja Popovića pobjednici su 17. Festivala mediteranskog filma koji je u subotu navečer završio u Splitu. Oba filma završili su kao dvostruki pobjednici: dobili su nagrade i žirija i publike. “Voy !Voy! Voy” režisera Hilala komedija je po istinitom događaju. Film se bavi egipatskim zaštitarom koji fingira da je slabovidan kako bi kao član sportske ekipe slijepih uspio prebjeći u Europu. Hilalov film bio je egipatski kandidat za Oscara. Nije uspio prigrabiti nominaciju, no dobio je tom prilikom superlativne recenzije… za Jutarnji piše Jurica Pavičić, kojemu bi možda netko trebao javiti da recenzije novijih filmova na stranici koja nosi ime po kritičarskom doajenu Rogeru Ebertu ne piše osoba preminula prije 11 godina.

23.06. (14:00)

Vruća ljetna razmišljanja za vruću predizbornu jesen

Đikić: Tko bi na Pantovčak?

Do predsjedničkih izbora je otprilike šest mjeseci, a ni jedna od pet glavnih parlamentarnih partija nije istaknula svog kandidata. U protekla dva mjeseca održani su parlamentarni i europski izbori pa su stranke očito procijenile da će jesen biti dovoljna da birači prepoznaju njihovog čovjeka za drugu najmoćniju dužnost u državi. Spominju se Kolakušić, Vidović Krišto, a do rujna će odluku donijeti i Selak Raspudić. Od imena koja su dosad spomenuta u medijima ono Davora Ive Stiera činilo se vjerojatnijim izborom od drugih opcija, s obzirom na to da bi Stier možda mogao zahvatiti i u biračke bazene desnije od HDZ-ova, no nakon što je izabran u EU parlament ništa ga drugo ne zanima.

Vrti se i ime Olega Butkovića koji se tokom kampanje za parlamentarne izbore “proslavio” Facebook-podbadanjem Zorana Milanovića. Butkovićeve su ambicije goleme, ali realnost je nešto drukčija: on nije format za predsjednika Republike, što mu je i samome jasno. Ako se nešto drastično ne izokrene na SDP-ovim unutarstranačkim izborima u rujnu, Zoran Milanović opet će biti predsjednički kandidat najveće opozicijske partije. ilanović je naškodio sebi i svojim šansama za reizbor time što se na parlamentarnim izborima svrstao na stranu SDP-a, no unatoč tome ima najizglednije šanse. Ivica Đikić spekulira za Novosti.

23.06. (13:00)

Zemlja starih i nemoćnih

Svaki peti Europljanin ima više od 65 godina, Hrvatska među državama s najstarijim stanovništvom

Prema podacima UN-a, 1964. medijalna dob stanovništva Europe, odnosno broj godina života od kojeg točno pola stanovnika ima manje, a pola više godina, iznosila je 29.8 godina. Do početka 90-ih godina prošlog stoljeća narasla je na 34 godine, do početka ovog stoljeća na 37, 2010. prešla je 40 godina, a danas iznosi 42.5 godina. Najveći problem je sve teža održivost mirovinskog sustava, koji se više od sto godina temelji na međugeneracijskoj solidarnosti. Ukupan broj zaposlenih u Europi još nije dosegnuo svoj vrhunac, ali zbog velikog rasta broja starijih stanovnika omjer između radnika i umirovljenika drastično se pogoršao. Rast zdravstvenih troškova dodatno će opteretiti društvo, a zabrinjavajuć je podatak kako nijedna zemlja svijeta nije dugoročno doskočila tom problemu. Index

23.06. (12:25)

Dosadili vam sladoledi iz dućana? Evo recept kako ga napraviti kod kuće

23.06. (12:02)

Umjesto traktora – dron: nekoliko caka za kupnju adekvatnoga za potrebe u poljoprivredi

23.06. (12:00)

A možda je dovoljno isključiti je iz struje

Korlević: Pred nama je najluđe razdoblje razvoja u posljednjih 40.000 godina, sudbinu smo si zacrtali 2015. godine

Istaknuo je da ćemo u nadolazećim godinama “živjeti u svijetu u kojemu će svaki dan biti prvi april”, ali i kako mi nismo ti koji će istraživati svemir, već će u neku ruku umjesto nas to učiniti umjetna inteligencija, a budemo li imali sreće, povest će nas sa sobom, ali kao zapis. Odgovore na pitanje što nas očekuje u idućim godinama, objašnjava Korlević, znanost nam i dalje ne može dati, već se za njih moramo okrenuti filozofiji i umjetnosti. Sudbinu smo si zacrtali 2015. godine, kada smo pustili prve algoritme da pišu sami sebe, i oni od tada razvijaju samosvijest. Umjetna inteligencija ono je što ni Karl Marx nije mogao smisliti – da će taj kapital dobiti mozak. Ta mreža će shvatiti da ima kompletno bogatstvo svijeta na raspolaganju, da ima osam milijardi ljudi i da može razmišljati, što je sljedeći korak koji bi umjetna inteligencija mogla napraviti, da traži bitak… Poslovni

23.06. (11:55)

Klor u bazenima može uzrokovati kontaktni dermatitis

23.06. (11:00)

Brze i kratke

  • Rusija pokrenula napad na Kijev nakon što je Ukrajina gađala Brjansk (tportal)
  • Amerika bira između dva potpuno pogubljena starcaIndex donosi brojne snimke na kojima Trump i Biden (u dobi od 78 i 81 godina) lupetaju gluposti ili djeluju izgubljeno
  • Cijena autoškole u Hrvatskoj i dalje viša nego u mnogim zemljama (Lider)
  • X počinje naplaćivati emitiranje sadržaja uživo (Bug)
  • Hrvatska dobiva prvi studij biomedicinskog inženjerstva, predavat će profeosri FSB-a FER-a i Medicinskog fakulteta (HRT)
  • Dodijeljene nagrade Vladimir Nazor za najbolja umjetnička ostvarenja: Dobitnici Mladen Machiedo, Branko Schmidt, Boris Ljubičić, Marijan Hržić, Kristian Novak, Bojana Gregorić Vejzović… (HRT)
  • Euro: Gruzija i Češka odigrale neriješeno, rezultat najviše odgovara Hrvatskoj (Index), Portugal pobijedio Tursku 3:0 i osigurao prvo mjesto u svojoj skupini (Index), Belgija pobijedila Rumunjsku 2:0 i napravila kaos u skupini E (Index)
23.06. (10:00)

LEGO u svemirskoj misiji

Sklonište na Mjesecu bit će izgrađeno od 3D printanih LEGO kocki

Znanstvenici iz Europske svemirske agencije (ESA) našli su inovativan način za dizajniranje skloništa za astronaute na Mjesecu, koristeći meteoritsku prašinu za 3D printanje LEGO kocki. Ova tehnologija omogućit će izgradnju struktura na Mjesecu koristeći materijale pronađene u svemiru. Ove svemirske kocke, poznate kao ESA Space Bricks, bit će izložene u odabranim LEGO trgovinama diljem svijeta, uključujući SAD, Kanadu, UK, Njemačku, Francusku, Dansku, Španjolsku i Australiju, te u LEGO Houseu u Billundu, Danska, od 24. lipnja do 20. rujna. Cilj izložbe je inspirirati djecu i potaknuti ih na istraživanje svemira i kreativno razmišljanje o budućnosti gradnje izvan Zemlje. Green

23.06. (09:00)

Fućkaš klimatske promjene, ova je vijest zastrašujuća

Porast slučajeva raka penisa u svijetu

Rak penisa je rijedak, ali učestalost i stope smrtnosti su u porastu diljem svijeta. Prema najnovijim studijama, Brazil ima jednu od najviših stopa incidencije od 2.1 na 100.000 muškaraca. Između 2012. i 2022. bilo je 21.000 prijavljenih slučajeva, prema brazilskom Ministarstvu zdravstva. To je rezultiralo s više od 4000 smrtnih slučajeva, a tijekom prošlog desetljeća bilo je više od 6500 amputacija – u prosjeku jedna svaka dva dana. Simptomi često počinju s ranom na spolnom organu koja ne zacjeljuje i iscjetkom snažnog mirisa. Neki ljudi također imaju krvarenje i promjenu boje. Ako se rano otkrije, postoji velika vjerojatnost oporavka kroz tretmane kao što su kirurško uklanjanje lezije, radioterapija i kemoterapija. Ali ako se ne liječi, ne gine djelomična ili potpuna amputacija. Index