Nova tema, evo jedna klasika koja obuhvaća široki raspon stilova: Ulična fotografija s naglaskom na crno-bijelom fotografijom nastalom digitalnom tehnikom ili analognom – kažu u ovotjednoj temi fotografskog natječaja na Forumu. Vremena za postavljanje ima do kraja Praznika rada.

Kapa dolje, majstore! Saša Antić je pod alter egom Alejuandro Buendija i uz pomoć umjetne inteligencije montirao rap sučeljavanje Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića. Na svim razinama – političkoj, psihološkoj, glazbenoj, stihotvoračkoj, ta je stvar, neutralna i precizna poput apotekarske vage, pokazala pun smisao natjecanja dvojice političara koji su, kako bi rekla Desanka Maksimović, iste godine rođeni, isto su im tekli školski sati… samo ih je netko zamijenio u rodilištu, pa je prirodni šef HDZ-a dospio na čelo SDP-a i vice versa. Glazbu i produkciju potpisuje Antić, dok iza teksta stoji Toni Siriščević. Zoka Plenkiju u pjesmi poručuje “kad vidin tebe Njonju i Banu u državnom stanu, ko majmun kojem daješ bananu, k’o da mi neko stavlja sol na ranu”, dok Just Plenk uzvraća “Po cijele dane ništa ne radiš, sve oko sebe samo gadiš, sve nas prcaš dok lagano šmrcaš, ovlasti sitne, ne radiš stvari bitne”. Refren je obojici: “Rugamo se naciji, u tvrdoj smo kohabitaciji, skupa bili smo u diplomaciji, iz istog jata, dva brata, koja nisu vidjela rata”. Boris Rašeta za Novosti

• Rusko područje Urala i susjedni sjeverni Kazahstan pretrpjeli su najgore poplave u posljednjih 80 godina zbog obilnih oborina i naglog topljenja velikih količina snijega, postoji strah od kontaminacije vode ukoliko ispadne da su pogođena nalazišta urana (Jutarnji)
• Živciraju vas YouTube Shorts? YouTube ima opciju kako ih privremeno sakriti. Želite li ih trajno ukloniti, trebat će vam proširenja za web preglednik (tportal)
• Umjetna inteligencija i poslovi: Što je posao manje kreativan, veća je vjerojatnost da će nestati (Poslovni)
• Filozof i političar Vučetić: Milanović se samoozlijedio, a Plenković je najbolji socijaldemokrat nakon Račana (N1)
• Iako za 21. stoljeće u kojemu su moguća razna tehnološka čuda zvuči neobično, neka naselja u Hrvatskoj i dalje nemaju vodu, odnosno nius priključena na vodovodnu mrežu (HRT)

Iza nas su bile godine televizijskih rasprava u HRT-ovoj emisiji “Peti dan”, u kojima smo često bili na suprotstavljenim stranama. Bez obzira na ponekad vrlo žestoka sučeljavanja, televizijski bismo studio napuštali civilizirano i u korektnim odnosima. Ideja da ljudi koji imaju različite poglede na politiku, filozofiju, društvo i umjetnost mogu žustro razgovarati bez da se međusobno vrijeđaju i psuju svidjela se mnogima. Odluku da televizijski forum (kvazi)intelektualnih rasprava zamijene onim političkim smatrao sam hrabrom i dugoročno korisnom za hrvatsko društvo.

Premda javnost ne može saznati sve razloge političkih odluka, istup Marije Selak Raspudić treba pohvaliti jer je u vaganju između osobne koristi i pozicija i određenih principa odabrala ovo potonje. Rijetka je to pojava u našoj politici u kojoj se većina aktera prodaje za mjesto državnog tajnika, dionicu pruge do njihovog mjesta ili službenog vozača. Njihov odlazak je za Most veliki gubitak jer time (p)ostaju tek jedna od niza desnih stranaka koje će se vratiti starom obrascu hrvatske desnice.

Odlaskom iz Mosta Marija Selak Raspudić i Nino Raspudić u osobnom i političkom smislu dobivaju. Njihov politički potencijal ovom odlukom dugoročno raste, a čin odlaska ostat će zabilježen kao signaliziranje vrline integriteta u političkoj kaljuži. Boris Jokić za tportal.

Moderni „Commonwealth of Nations” je star koliko i njegov vođa, britanski kralj Charles III. Već 75 godina postoji savez suverenih država u svojoj sadašnjoj formi, ali za mnoge mlade ljude, zajednica koja je nekad proizašla iz Britanskog carstva, očigledno ima malo političke koristi. Moderni Commonwealth okuplja 2,5 milijardi ljudi, od kojih je više od 60 posto mlađe od 30 godina. Većina stanovnika živi na globalnom jugu i uglavnom potiče iz bivših britanskih kolonija. Commonwealth je, kažu stručnjaci, uspješno djelovao za vrijeme procesa dekolonizacije u bivšoj koloniji u tadašnjoj Rodeziji (današnji Zimbabve), a također je odigrao važnu ulogu u osiguranju mirne promjene vlasti u Južnoafričkoj Republici tijekom 1990-ih godina. Nakon toga, organizacija je izgubila na važnosti. DW

Novinar koji je nedavno objavio knjigu paralelne biografije Plenkovića i Milanovića govorio je u Nedjeljom u 2 o novinarstvu, svom iskustvu kao dopisnika, ali i detalje o nastajanju same knjige. Što god mislili o jednom ili o drugom, ili o njihovu načinu rada, ili o tomu tko je više pridonio ovoj situaciji koja je neobična, obojica su velike figure hrvatske politike. Jedan sugovornik kaže, kada vidite intenzitet tih razmjena rečenica, to ljudi nemaju s nekim tko im nije bitan u životu, s kim ih ništa baš ne veže. Ta vrsta intenziteta i svađa događa se među ljudima koji imaju nešto zajedničko. Krasnec je istaknuo kako je Milanović “po karakteru osoba uronjena u svoju obiteljsku povijest”. Također, napominje kako su se dvojica političara poznavala i družila. Mnogi ne znaju da 1998. godine Plenković posjetio obitelj Milanović. Da su skupa u razredu, obojica bi bili poznati i učiteljima i cijela škola bi znala za njih, isticali bi se. Plenković bi se trudio biti najbolji, riješiti sve zadatke, sjedi u prvoj klupi. Milanovića svi znaju, ima sve ovo, ali sjedi u zadnjoj klupi i povlači neke problematične poteze zbog kojih dolazi pod pozornost cijele škole. Jedan u prvoj klupi, drugi u zadnjoj. Večernji

“Air head” je prvi kratki film kojeg je proizvela umjetna inteligencija Sora. Šta to znači za ljudsku kreativnost i budućnost filma? Walter Woodman je pisac i režiser. Zajedno s drugim režiserom Patrickom Cronenbergom, producirali su film za samo 1,5 tjedna. Bez pomoći Sore, to je gotovo pa nemoguće vrijeme za produkciju animiranog filma. Njih trojica su unijeli stotine promptova, odnosno uputa datih umjetnoj inteligenciji, da dođu do krajnjeg rezultata: kratkog filma koji se na prvi pogled ne razlikuje od realnog filma. Ne dolazi sve u “air head-u” od AI-a. Netko je ipak morao montirati klipove, a napravljena je i postprodukcija s malim prilagodbama kao što su korekcije boja. DW

Ukoliko se blagovremeno ne ispravljaju, sistemske greške prerastaju u sistematske, hoću da kažem, više se ne percipiraju kao greške, nego kao ispravna postupanja kojima zle sile mrse konce. Takvo shvatanje politike, sveta uopšte, zajedničko je svim srpskim politikama, sa izuzetkom dve-tri, koje su po kratkom postupku zatrte da se, ne dao bog, neke greške ne bi ispravile.

Ali takvo shvatanje sveta je zajedničko i animističkim plemenima iz Podsharske Afrike i Amazonije, sa kojima je moja neznatnost odavno primetila ovdašnju srodnost. Ta sličnost, naravno, ne ide tako daleko da bi ovdašnji živalj verovao, kao Amazonci, da smrt i bolest zapravo ne postoje, da nisu posledica opšteg zakona prirode – da to tome nije tako da je, prirodno je da ljudi žive zauvek – nego da su i smrt i bolest posledica delovanja zavidljivih duhova i zlih vračeva koji iz čiste pakosti izazivaju boleštine i smrt.

I šta rade i kako žive Amazonci s takvim pogledom na stvari? Eh, kako. Provode život u saljevanjima amazonskih strava, zavaravanju tragova pred zlim duhovima, konsultacijama s belim vračevima – i kod nas se nađe poneki takav – i na kraju pandrknu kao i svi sinovi Adamovi. Tako zbori Svetislav Basara.

• Višeslav Raos: Grbin ne pokušava sastaviti Vladu, već većinu u Saboru koja bi donijela nekoliko ključnih zakona. No, novi bi izbori u konačnici vrlo vjerojatno proizveli situaciju koja je ista kao i sada: HDZ i DP pregovaraju o većini, a SDP jako teško može iz vrlo raznorodnih opozicijskih stranaka formirati većinu (tportal)
• Austrija je najprivlačnija zemlja Hrvatima za život i rad u inozemstvu, razlog za to je blizina, ali i kvaliteta života (N1)
• Papa Franjo doputovao je u Veneciju u nedjelju, što će biti njegovo prvo putovanje izvan Rima u sedam mjeseci, koje će biti pomno praćeno zbog zabrinutosti za krhko zdravlje 87-godišnjaka (N1)
• Tehnološki sektor potaknuo rast svjetskih burzi (Lider)
• Nacional donosi ulomak iz memoara ‘Špijuni i domovina’ u kojem je nedavno preminuli hrvatski političar Josip Manolić opisao dramatične i javnosti nepoznate detalje uoči, pokazat će se, povijesnog Prvog sabora HDZ-a u veljači 1990. godine: Moj prvi sukob s dr. Franjom Tuđmanom izazvali su ‘ustaški telegrami’ podrške za Prvi sabor HDZ-a’

Mada je „Nepobedivi“ napisan pre više od pola veka njegov doživljaj „kosmičke sudbine čovečanstva“ i danas je ubedljiviji od mnoštva dela o herojskim osvajanjima Svemira koja su brzo i lako potonula u zaborav. Lemova precizna slika mana i vrlina čoveka kao nesavršene i ograničene vrste duboko je uznemirujuća ali je, čini se, bliža objektivnoj istini (bez obzira na dobro mišljenje koje o sebi imamo). Rečju, „Nepobedivi“ je remek-delo naučne fantastike sa značajnim mestom u njenoj istoriji ali i sa intrigantnim intelektualnim potencijalnom koji i danas pleni pažnju. Pulse Postoji i novije izdanje na hrvatskom.

Ako je hrđa samo na laku, tada se može lako ukloniti, no ako je hrđa zahvatila još neka dublja mjesta, vjerojatno će zahtijevat ruke stručnjaka, piše ScrapCarComparison. Ako ste uspjeli rano otkriti problem, možda ćete moći sami izvršiti popravke – Uklonite boju i hrđu, premažite, Izbrusite višak gela, Nanesite punilo i učvršćivač, Izbrusite i očistite područje, premažite, ponovno izbrusite, započnite bojanje i ispolirajte. Važno je i održavati auto kako bi pojavu hrđe spriječili, a za to potrebno je: isprati i osušiti, koristiti vosak i sredstva za raspršivanje vode, a važno ga je i parkirati na sigurno mjesto od vremenskih utjecaja. N1

Vjeruje se da je glavni uzrok gubitka ozona količina dima iz australskih šumskih požara, koji su potaknuti klimatskim promjenama. Studija je objavljena u časopisu Global Change Biology. Gubitak ozona specifičan je za polove zbog kemijskih reakcija koje se događaju pri vrlo niskim temperaturama i visokim atmosferskim oblacima. Te reakcije razgrađuju ozon – stvarajući rupu u sloju. To omogućava proboj UV zraka, koje povećavaju rizik od raka kože i katarakte kod ljudi, ali istraživači još ne znaju vrijedi li isto za antarktičke sisavce i ptice. Pretpostavka je da ih perje i krzno zasad dovoljno štite, no moguće je oštećenje vida. BBC

Hrvatski ima širok repertoar riječi koje opisuju govor, a značenjski i uporabno se djelomično isprepliću. Da je to ispreplitanje sasvim u skladu s prirodom jezika, očito je već iz etimologije riječi govor. Dolazi iz praslavenskoga *govor, a korijene vuče iz proto-indoeuropskoga *g⁽ʷ⁾ewH- ‘imenovati’. Taj je korijen u sanskrtu dao glagol jóguve ‘zvati, zazivati’, u grčkome je to postalo góos ‘naricati’, dok je u ruskome góvor ‘mrmor’, a u poljskome gwar ‘žagor’. Očita je značenjska veza, ali i odmak u rasponu od artikuliranoga do neartikuliranoga glasanja, bitno različitih funkcija.

Ne treba stoga čuditi niti što su glagoli govorenja u hrvatskome promijenili raspon uporabe. Dok je govoriti nekada bio neutralni izbor, danas ga u pravilu mijenja glagol pričati. Iako je do relativno nedavno u svakodnevnoj komunikaciji stilski neobilježen bio izraz tipa ‘Ona govori dva jezika.’ danas ćete sve češće čuti ‘Ona priča dva jezika.’, što naravno neizmjerno živcira jezične čistunce, kojima je pričati ‘pripovijedati’. Sat lingvistike

“Ste videli kak smo Đimi i ja u izbornoj noći lepo poplesali na Tompsonovu ‘Prijatelji često mislim na vas’”? ubacila se Barbara.

“Jesam. I ja sam u izbornoj noći često mislio na vašeg Đimija… Domovinski pokret mora od HDZ-a tražit da Đimija Stanića postave za novog ministra kulture. Sadašnja ministrica Obuljen grca u aferi oko Geodetskog fakulteta. A na ovim izborima dobila je manje preferencijalnih glasova od Ave Karabatić. Bruka i sramota. Uostalom, Domovinski pokret ju je prozvao zbog njezina utjecaja na HAVC. Ona postavlja ravnatelja HAVC-a. A tamo je za umjetničkog direktora bio postavljen Dalibor Matanić. Ministrica se, kao Jelena Veljača, niti jednom riječju nije oglasila o ovoj aferi Matanić i zlostavljanju glumica…”

“Vi biste, dečec, hteli da mene postave za ministra kulture? Pa ja bih jedino mogel bit kip u tom ministarstvu. Stariji sam i od Apoksiomena”, opet se u svom stilu našalio Đimi.

“Kaj bi bil star! Ak Bajdem može bit precednik Amerike, možeš i ti bit ministar kulture”, napola ozbiljno će Barbara.

“Je, pa bum se kak i on svako malo moral zatrčavat pred kamerama da uverim ljude da nisam mumija.”

“Ma di si ti od Bajdena, taj više ne vidi prst pred okom. A ti možeš ftaknut konec vu iglu bez očala”, bodrila ga je Barbara.

“Kaj zbilja, gospon Đimi?’’ pitala je gazdarica Vera.

“Je, je, itekak mogu ftaknut… Samo kaj to nije igla nek šilo!” potvrdio je Đimi. Nacionalna groupie

• Tornado poharao kineski grad s 18 milijuna stanovnika, ima poginulih. Pala golema tuča (Index)
• Popis trgovina koje danas rade (Index)
• Pupovac: Nećemo dopustiti ponižavanje SDSS-a i naših glasača, moramo učiniti sve da politički ekstremizam i ekstremne ideologije nemaju onu vrstu utjecaja i moći da isključuju, dijele i održavaju stanje strahova i mržnje (Novosti)
• Dječja igra “Care, gospodare” kao inspiracija za 37. Salon mladih (HRT)
• HUP: Da bi bili dostupni lijekovi moraju blago poskupjeti (Lider)
• Rajko Grlić: U Srbiji je fašizam lijepo razvijen, a i mi Hrvati mu se svaki dan sve više približavamo (Nacional)

Eurosong 2024. godine održat će se od 7. do 11. svibnja u Švedskoj. Kako to inače biva, i kladionice predviđaju tko je najizgledniji za pobjedu, a glazbene ljestvice u Europi nerijetko budu pune pjesama predstavnika. Duže vremena prvo mjesto na kladionicama držao je naš predstavnik Baby Lasagna s pjesmom Rim Tim Tagi Dim koja je oduševila fanove, no nedavno ga je s tog trona skinuo Švicarac Nemo s pjesmom The Code. Prve probe u Švedskoj su odrađene i sada napokon znamo kako će izgledati nastup Baby Lasagne na Eurosongu. Objavljene su i skice kostima koje će naš predstavnik nositi. O ostalim detaljima donosi Journal

Čuli ste već taj stari vic: kasna je subotnja večer, u polumračnoj ulici kraj željezničkog kolodvora zaustavlja se crna Audijeva limuzina, kojoj prilazi ocvala dama napadno crvene kose, u utegnutoj crnoj kožnoj mini suknji, mrežastim čarapama i crvenim cipelama s vrtoglavo visokim potpeticama. Uz tiho zujanje spušta se tamno staklo, ona se naslanja na prozor izbacujući duboki dekolte, a muškarac unutra – uglađeni neki tip sa svilenom žutom kravatom ispod pažljivo njegovanog podbratka – naginje se preko suvozačkog sjedišta.

– Pošto, sestro?

– Mjesto potpredsjednika vlade, dva ministarstva, europski fondovi i poljoprivreda, i upravni odbor Ine – odgovori ona dubokim muškim glasom, a Adamova jabučica izdajnički joj izviri ispod plastične crvene ogrlice. – Plus dvjesto milijuna eura.

– Dvj… dvjesto milijuna eura?! – zaprepasti se gospodin, ne zna čovjek je li više šokiran muškošću noćne dame ili njenom cijenom. Ili iznenadnom vrelom ugodom u vlastitim gaćama.

– Da, dvjesto. Za mala obiteljska gospodarstva – odgovori ona uvrijeđeno. – Znate, gospodine, ja se ne mislim ovim baviti cijeli život.

Gospodin se malo premišlja, gleda malo u Adamovu jabučicu, malo u Evine bundeve, i svašta mu kroz glavu prolazi.

– Imam samo sto trideset – kaže konačno vrteći novčanik, sad mu je već malo i neugodno, pa se sjeti, otvori pretinac i izvadi neki sitniš, izbroji ga i ozaren nadom pokaže crvenokosoj. – Evo ga, ravno sto pedeset milijuna eura. Može?

– Uf – razočarano će dama uvlačeći sise i pogledavajući niz ulicu. – Ne znam, morat ću se konzultirati s Penavom… Boris Dežulović za Novosti.