Monumentalni obični buk raste u starom parku botaničkog vrta Sveučilišta u Wroclawu. To je treće poljsko stablo zaredom koje je pobijedilo. Natjecanje slavi naš odnos s prirodom prikazujući prekrasna i jedinstvena stabla diljem kontinenta. Na drugom mjestu je Plačući buk (The Weeping Beech) iz Bayeuxa u Normandiji. Prostire se na više od 40 metara, grad je osigurao konstrukcijsku potporu da bi ostao uspravan. Na trećem mjestu je tisuće godina staro maslinovo stablo iz Lurasa na Sardiniji. Procjenjuje se da je staro između 3000 i 4000 godina, jedan je od najstarijih primjeraka divljeg maslina na otoku. (BBC)

• Smije li SDP koristiti Milanovićev slogan “Rijeke pravde dolaze”? DIP odgovorio: “Smije, ali da se to ne smije objavljivati na televiziji i radiju” (N1), Bauk ukazao na apsurd: U kampanji ne možemo govoriti nešto što smijemo napraviti nakon izbora (N1)
• Spektakl u Zagrebu, otvoren Festival svjetla. Tomaševića dočekali prosvjednici: ‘Zagreb nije smetlište‘ (Jutarnji)
• Prvi put čovjeku transplantiran bubreg genetski modificirane svinje (N1)
• Niče Regionalni centar za razvoj stočarstva, nacionalno važan projekt za opstanak sektora (Agroklub)
• Plaće su u veljači rekordno porasle, smanjuje se jaz između vrha i dna, javni sektor dostiže privatni, najbolje plaćeni u IT sektoru, opskrbi egnergenata, zdravstvu… (tportal)

Genius! 😂pic.twitter.com/3RNlRW4q26

— Figen (@TheFigen_) March 20, 2024

Hrvatska u Europskom atlasu seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava (SRZP) za razdoblje 2020. do 2023. bilježi loše rezultate. Prema izvješću, Hrvatska je ostvarila rezultat od 73,5%, što je ispod susjednih zemalja poput Slovenije i Italije. Ključni problemi su pristup sigurnom i legalnom pobačaju koji je ograničen osobnim uvjerenjima ginekologa i nedostatkom informacija. Također, nedostatak kontracepcijskih sredstava bez recepta te prigovor savjesti ljekarnika stvaraju prepreke. Preporuke Europskog parlamentarnog foruma za seksualna i reproduktivna prava ukazuju na potrebu za boljom dostupnošću kontracepcije i uklanjanjem prepreka u pristupu pobačaju. (VoxFeminae)

Koncentracija nekima dolazi lakše, nekima teže, a danas je toliko stvari koje nam odvlače pažnju i sasvim je normalno da se nekad potpuno izgubimo u jednostavnim zadacima koji drugima naizgled ne predstavljaju nikakav problem. I koliko god nam je draže glumit da uvijek imamo kontrolu nad danom i vlastitim mislima, nekad nije loše priznat da povremeno stojimo u kuhinji i nemamo pojma što tamo radimo. I vjerojatno nas ima puno više nego što mislimo, ali o tome ne pričamo dovoljno često pa mislimo da smo sami u svojoj nesposobnoj gluposti –  piše o svakodnevnim borbama s koncentracijom Andrea Andrassy u svom novom blogu. (miss7)

Sedmodnevni radni posjet Indiji mogao je uvjeriti europske novinare u napredak zemlje. Kolege koji su u New Delhiju bili prije desetak godina svjedoče kako je tada i putem od aerodroma do rezidencijalnog dijela po pločnicima spavala gomila beskućnika. Sad ih ondje više nema. To ne znači da ih nema ni drugdje. U dijelovima gradova krajnje siromaštvo još postoji. Ali dojam je da se stvari mijenjaju. Postoji snažno izraženo državno planiranje, ali i višeslojni i teško sagledivi odnosi s privatnim indijskim tvrtkama koje trebaju ostvariti vladine ciljeve. Mnoge korupcijske afere sugeriraju da se impresivan gospodarski rast ostvaruje i na načine koji službeno nisu predviđeni.

Ono što se u Indiji može primijetiti, a čega u Hrvatskoj nema, javni su pozivi za zajedničko postizanje ciljeva. Postići prihod po stanovniku od 12 tisuća dolara do 2047.: ‘Učinimo to zajedno! Uključite se!‘ Problem je što bi si vlasti u Hrvatskoj morale napokon postaviti mjerljive ciljeve. A građani, makar i ciljne skupine, morali bi vjerovati u iskrenu predanost vlasti da se nešto napravi u zajedničkom interesu. Tu isprika da je nas manje od četiri milijuna, a njih 1,4 milijarde, nije opravdanje. Miodrag Šajatović za Lider.

Ova zimzelena biljka postaje sve popularniji izbor za živice, posebno s obzirom na izazove koje suše i ekstremne temperature postavljaju pred tuje. Lejlandski čempres ističe se s tri ključne karakteristike:
1. Brz rast: Ova biljka poznata je po svom impresivnom godišnjem rastu, dosežući visinu od čak 1,5 metara. Brzo može formirati živicu, ali zahtijeva redoviti orez kako bi se održao željeni oblik.
2. Privatnost: Gusta krošnja lejlandskog čempresa efikasno skriva od neželjenih pogleda, čineći ga idealnim izborom za stvaranje privatnog prostora.
3. Otpornost: Ova biljka pokazuje izuzetnu otpornost na sušu, visoke temperature i čak niske temperature do -30°C. Također dobro podnosi urbanu sredinu i onečišćenje.
Kada je riječ o sadnji, važno je pravilno pripremiti tlo. Sadnice treba posaditi na razmaku od 60 do 100 centimetara u rupu dvostruko veću od korijenovog sustava. Nakon sadnje, potrebno je dobro zalijevati sadnicu tijekom prvih nekoliko tjedana kako bi se osiguralo dobro ukorjenjivanje. Održavanje živice lejlandskog čempresa uključuje redovito zalijevanje, te oblikovanje orezivanjem bočnih izdanaka prema željenom obliku. (Agroklub)

Dušebrižni pretplatnici Netflixa digli su glas i počeli otkazivati pretplate zbog toga što se u seriji o porno glumcu vide nešto golih sisa ili u par kadrova Siffredijeve čuvene alatke (zapravo alatke glavnog glumca Alessandra Borhija koja je moguće dorađena CGI-jem). Svatko tko je seriju zaista i pogledao, razumjet će da jeftin šok nije bila namjera tima kreatorice serije Francesce Manieri koja je, po vlastitim riječima, željela, kao žena i samodeklarirana feministkinja, ispričati iskreno mušku priču o jednom od najvećih muških idola i uzora s kraja 20. stoljeća. Čovjek koji je praktično cijeloga života bio nag i naizgled otkriven, gole kite i guzice u svim zamislivim položajima dva ljudska tijela u snošaju, sada bi se trebao pred nama pojaviti svučen i izložen na onaj mnogo dublji i strašniji način. Gledati njegovu prošlost, djetinje boli, obitelj, emocije, strahove, poraze, njegovu dušu izloženu u delikatnoj ispovijesti pred nama bliže nego full frontal međunožja u pornićima djeluje perverznije i šokantnije nego bilo što drugo. Index

• SDP-ova koalicija i službeno će se zvati ‘Rijeke pravde’ (Index), Milanović: Vidim da je Plenković na mene nahuškao pileću konjicu, perad je krenula… (Nacional)
• Čelnici EU-a sastaju se u Bruxellesu. Teme: Ukrajina, Gaza, obrana, proširenje (N1)
• Primorac: Hrvati najviše novca drže u gotovini ili depozitima, a iznad prosjeka EU smo i u ulaganju u mirovinske fondove (Lider)
• Slovački premijer Robert Fico postaje problem za Europsku uniju i to više nije tajna, optužuju ga da stvara mafijašku državu (N1)
• Kate Middleton se uskoro vraća svojim dužnostima, a zasad bira ‘rad od doma’ (tportal)
• Mate Rimac najavio predstavljanje robotaxija za 26. ožujka (Index)

Na konferenciji Dani otvorenih podataka, Martin Požar razotkrio je narativ Vlade o rastu plaća tijekom krize. Realne plaće stagnirale su, a Vlada je pokušala izbjeći takvu percepciju, istaknuo je. Požar naglašava nedostatak otvorenih podataka, ključnih za javnost u provjeri izjava vlasti. Upozorio je i na selektivno korištenje statistike, pozivajući institucije da podatke objavljuju u strojno čitljivom obliku radi transparentnosti i pravilnog razumijevanja društvene stvarnosti. (H-alter)

Zemljište od 1.055 četvornih metara u mirnoj ulici Šestinski vrh okruženoj zelenilom s pogledom na Ured predsjednika prodaje se isključivo u stambene svrhe. Šestine su četvrt poznata po elitnom statusu i mirnom okruženju, a pogled na Ured predsjednika pruža veću razinu sigurnosti i daje dašak prestiža – tako glasi nedavni oglas. U elitnim je četvrtima sve manje dostupnih takvih parcela, iako ih trenutno ima oko 350 koje su na prodaju. Cijene se kreću od 200 eura po kvadratu za lokacije bez adekvatne povezanosti i sadržaja do 800 eura po kvadratu za parcele na iznimno atraktivnim lokacijama. Obično su namijenjene kupcima više platežne moći te prate visoke standarde gradnje kako bi se zadovoljila njihova očekivanja. Iako nije poznata tržišna cijena zemljišta iz oglasa koji ima pogled na Ured predsjednika, iz Forbesa pretpostavljaju kako se cijene kreću između pola milijuna i milijun eura.

Raniji odlazak u mirovinu za majke, veće mirovine, priuštivi stanovi, besplatni vrtići. A u isto vrijeme manji porezi na najam, manji porez na dohodak. I uza sve to kvalitetnije javne usluge. Ovakvu ružičastu sliku budućnosti u svojim izbornim programima ovih dana obećavaju političke stranke nadmećući se tko će glasače namamiti primamljivijim prikazom sutrašnjice. Nađe li se Most u pobjedničkoj koaliciji, još bi jednom mogao profitirati turistički sektor.

Ugostiteljima se nudi smanjenje stope PDV-a na piće, a profitirati bi mogli ionako nisko oporezovani iznajmljivači u turizmu. ost planira stvaranje hrvatskoga stambenog fonda i ukidanje poreza na promet nekretnina za kupnju prvoga doma, SDP želi sagraditi petnaest tisuća novih stanova, a gradnju stanova za javni najam najavljuje i Možemo! S druge strane, HDZ za sada nije precizirao kojim će mjerama postići željeni rast hrvatskog standarda od 80 posto prosjeka EU-a, a jedini sektor koji je premijer Plenković posebno istaknuo jest poljoprivreda. Lider

Voće i povrće tretirano štetnim pesticidima uglavnom je bilo zaustavljano već na hrvatskoj granici, ali neki su se proizvodi ipak probili do polica dućana. Ostaje vječno pitanje koliko je takvih proizvoda prošlo ispod radara, odnosno da uopće nije otkriveno. Oko 30 pošiljki voća i povrća namijenjenog hrvatskom tržištu ove godine i lani bilo je kontaminirano štetnim i kancerogenim kemikalijama. Prema broju pošiljki kontaminiranog voća i povrća namijenjenog hrvatskom tržištu uvjerljivo prednjači Turska, na drugom mjestu je Sjeverna Makedonija, u tri je navrata štetan i zabranjen pesticid otkriven u hrvatskim mandarinama, a iz Albanije su sporne bile dvije pošiljke rajčice i mladog luka. Tu su još i kontaminirane pošiljke iz Egipta, Brazila, Pakistana, Indije, Poljske, Kine i Nizozemske. Danica

Tvorac Peaky Blindersa najavio This Town, seriju koja prati rock band u 80-ima

Radeći poput škara, ali na molekularnoj razini, znanstvenici su uspjeli “izrezati” DNK do te razine da se njezini “loši” dijelovi mogu ukloniti ili deaktivirati. To je korak prema potpunom uklanjanju virusa HIV-a iz organizma, iako je potrebno mnogo više rada da se provjeri je li nova metoda sigurna i učinkovita. Postojeći lijekovi protiv HIV-a mogu zaustaviti virus i njegovo širenje, ali ne i eliminirati ga. Potrebno je još rada na razvoju nove metode koja bi pokazala ima li zaista utjecaj na zaražene HIV-om. BBC

• Rusija jutros napala Kijev, prije toga Harkiv. Ima poginulih i ranjenih (Index)
• Hrvatske šume: Hrvatska ima 95 posto prirodnih šuma (N1)
• Možemo i Milanović bi, u slučaju da osvoje vlast, smjenili Turudića. No, njegova smjena nije tako lako provediva sada kada je izabran (tportal)
• Američka vlada zahtijeva da se TikTok proda, ako želi nastaviti s radom u Americi. Prodaja je “teoretski moguća, ali vrlo komplicirana i malo vjerojatna”, djelomično i zbog cijene. Košta oko 50 milijardi dolara (DW)
• Veći dio dana sunčano, navečer ponegdje kiša, za vikend moguć i snijeg (tportal)

Je li Zoran Milanović prekršio zakone i Ustav kada je zaigrao (potencijalno) dvostruku ulogu Predsjednika Republike i kandidata na parlamentarnim izborima? Zacijelo, to je ozbiljno tehničko pitanje. Pravo se od pravde razlikuje upravo po tome što je pravo kompleksan, moćan i tisućama godina usavršavan tehnički sustav. Ali svakim se tehničkim sustavom, od traktora, preko ajfelovog tornja načinjenog od šibica, do državnog zakonika, upravljati može na različite, pa i sasvim suprotne načine. Ne postoji, niti je ikad postojao zakonik, koji bi sam po sebi jamčio ostvarenje minimuma pravde. Tumačenje zakona uvijek je značilo mnogo, mnogo više nego što je mogao značiti sam zakon. Što god, dakle, i kako god Ustavni sud odluči, teško im se može vjerovati da njihova odluka ima veze s Ustavom. Nego je to samo odgovor na “na sve druge zabrinutosti koje smo imali ranije.” Miljenko Jergović za svoju stranicu.

Ljetno računanje vremena počinje 31. ožujka, a ove godine postavlja se pitanje – ima li to smisla? Prema istraživanju, većina stanovnika EU preferira dulje dane, ali i želi da se prestane s promjenama sata. Hrvatska je jedna od zemalja koja zadržava praksu pomicanja sata, barem do 2026. godine prema uredbi Vlade RH. Stručnjaci ističu da bi bolje bilo uskladiti radno vrijeme s prirodnim vremenom nego pomicati sat. Unatoč raspravama, odluka o budućnosti ove prakse ostaje u rukama država članica. (N1)