Vijest koja je ostala u sjeni brzinskog raspuštanja Hrvatskog Sabora za potrebe što skorijih izbora u terminu koji najviše odgovara vladajućem HDZ-u, jeste da je Sabor usput donio i odluku o tome da će sljedeća, 2025. godina biti službeno obilježena kao „1100. obljetnica Hrvatskog kraljevstva“. Iako danas dobar dio ljudi u Hrvatskoj i u krajevima u Bosni i Hercegovini gdje je živio značajan broj Hrvata, uglavnom ništa ne zna o kontekstu proslave 1000. godine Hrvatskog kraljevstva, odnosno krunidbe kralja Tomislava, u svim tim krajevima i danas su vidljive i posve očuvane spomen-ploče koje obilježavaju tu proslavu i postavljene su 1925. godine. Interesantno je da su drugi put Tomislava iskoristili komunisti, koji su ga sada čitali jednako u ključu i nacionalno hrvatskom, ali i jugoslavenskom, zapravo integrirajući dva suprostavljena viđenja iz 1925. godine, pridodajući mu u podtekstu i ideju republikanizma.

Kad se na kraju stvari svedu na bitno, ova proslava je čisti antijugoslavenski čin, unutar kojeg se čak i današnja Hrvatska, makar da predlagači to i nisu do kraja konceptualno osvijestili, promatra u kontekstu jugoslavenskog nasljeđa kojeg treba odbaciti, zajedno s modernizmom i republikanizmom. Dragan Markovina za Peščanik.

Kao i u prvijencu Perišić problematizira vruću temu, no sada vruću ponajprije za njega samog. Naime, majka mu je bila ministrica kulture u Miloševićevom režimu 1990-ih, dok je on kao vrlo mlad čovjek bio okružen opozicijski nastrojenim prijateljima te se našao u zbunjujućoj i frustrirajućoj situaciji. Film, očito nimalo slučajno, govori o petnaestogodišnjem dječaku Stefanu (solidni, no svakako precijenjeni Ginić) i njegovom odnosu s majkom (uobičajeno odlična Jasna Đuričić), glasnogovornicom Miloševićeve vlade u doba beogradskih demonstracija protiv režima, pri čemu dječakova frustracija prelazi u traumu koja će dobiti radikalno razrješenje. Nažalost, što se narativ dalje razvija, sve se više otvara prostor za opća mjesta i “crtanje” značenja, a posebno bode oči potencijalni ljubavni odnos Stefana i djevojke koja mu se sviđa, obilježen mlakošću te slabo napisanim i glumljenim dijalozima. Damir Radić za Novosti.

• Ustavni sud će u ponedjeljak odlučivati o Milanovićevoj kandidaturi (Index), ukoliko neće moći biti na listi, umjesto predsjednika će biti Arsen Bauk (N1)
• Slijedi veliki val investicija u logističko-distributivne centre, tu ovisi budućnost domaće poljoprivrede i prehrambene industrije (Lider)
• Ukrajinci počeli koristiti francuske Hammere: Kako će to Rusima pomrsiti račune (tportal)
• Sljedeći film Yorgosa Lanthimosa i Emme Stone ‘Kinds of Kindness’ stiže već ovog ljeta (Ravno do dna)
• Zagrepčani prosvjedovali zbog kompostane, oglasio se Tomašević: “Jučer su raspisani izbori, i eto danas prosvjeda” (N1)

Iznimno otkačena, pa čak i egzistencijalno angažirana “Inkasator” je komična priča o dolasku inkasatora TV pretplate na vrata i onda se svašta dešava, ha-ha-ha, uostalom, pogledajte priloženi video, a vjerujem da su se mnogi zatekli u ovoj situaciji. Shvatili ste, ovo je vrlo prijatan zafrkantski album, drugi u diskografiji mnogoljudne funk ekipe koja prvenstveno daje vedru zabavu punu štoseva, viceva i fora, ma baš upravo onako kako funk i treba funk-cionirati u šarenim košuljama s bras sekcijom i poletno lepršavim ritmovima za plesne podije. Kažu na Terapiji, a i mi vam preporučujemo da preslušate.

To je jedina povijest kluba koji Velimir Zajec preuzima. HDZ-u, stranci (jedinoj) Hrvatskoga nogometnog saveza i Građanskog nogometnog kluba Dinamo, to preuzimanje bilo je važno da bi se još jednom počelo ispočetka. A ispočetka se u Hrvatskoj započinje tako što se prošlost svaki put zamijeni fikcijom, a povijest mitom i legendom. Velimir Zajec za predsjednika izabran je tako što su u pomalo bizarnom izbornom procesu delegati njegova protukandidata pretrčali na Zajecovu stranu. Premda su imali racionalan, pa čak donekle i moralno ispravan razlog da tako postupe, oni bi, možda, trebali odgovoriti kako su se uopće našli na listi Mirka Barišića. Što su bili Barišiću, a što će sad biti Zajecu? Naime, ono što su u nekim drugim prigodama “žetončići”, sad su junaci velike pobjede. Ono što je u nekim drugim prigodama duboko zazorno, protivno samom smislu demokracije i nečasno, sad je najednom ispravno. Zašto? U čemu je razlika?

Doista, Dinamo je bio gospodski klub, u to se nekom alkemijom pretvorio u desetljećima nakon što su ga partizani osnovali, a onda je Dinamo ukinut, da bi se stvorilo nešto što prethodno nije postojalo. Da bi ovaj Dinamo postao stvarni Dinamo, svi bi se trebali prisjetiti svega: i od koga su dobili pare na ruke, i čijim su glasovima izabrani, i tko ih je osnovao… Promišlja Miljenko Jergović.

Što se smije, a što ne govoriti na poslu, u uredu ili pred kolegama? Pitanje je to koje muči uglavnom najmlađe pripadnike tržišta rada iako bi edukacija dobro došla i onima nešto starijima. U situaciji smo velikoga međugeneracijskog jaza jer su na tržištu rada čak četiri generacije: boomeri, generacija X, milenijci i generacija Z – i svi se smatraju najliberalnijima. Dok će generacija Z ići linijom manjeg otpora i postaviti se u smislu: ‘Ja sam tu da radim svoj posao. Možemo si biti O. K. tijekom osmosatnog radnog vremena i to je sve‘, milenijci i X-ovci malo će dublje ulaziti u škakljive teme, a boomeri će se u razgovoru s radnim kolegama držati ‘sigurnih‘ tema. Tako barem govore studije provedene u korporacijama o kulturi različitih generacija. Sve u svemu, katkad je teško pronaći zajednički jezik, pogotovo kad se govori o temama o kojima se ne smije, odnosno o tabuima. Lider

U ovoj rubrici još smo prije tri godine pisali o tome kako natječaj za nagradu “Dr. Ivan Šreter” – medijima redovno zanimljiv, publici relativno zabavan – već skoro 30 godina, otkada je osnovan, stoji u raskoraku sa stvarnošću i vlastitim prezentom. Slični konkursi u svijetu, naime, biraju za riječ godine pojmove koji se zaista koriste, pa se popisi pobjednika čitaju kao novija povijest u natuknicama. Natječaj koji polazi od pretpostavke da ono što je ušlo u jezičnu upotrebu ustvari nije potrebno nužno završava zaključkom da stvarnost hrvatskog jezika naprosto nije dorasla visokim kriterijima žirija.

Ove godine, naime, otkazana je svečanost dodjele, a nijedna od predviđene tri nagrade neće biti uručena jer nijedan od 300-ak pristiglih prijedloga nije dobio dovoljno glasova žirija. Ako polazite od pretpostavke da stvarnost hrvatskog jezika nije dorasla visokim kriterijima žirija brzo završavate zaključkom da tim kriterijima nisu dorasli ni oni koji bi jezik mijenjali. Stručno povjerenstvo ipak je pohvalilo nekoliko prijedloga, a među njima je prvenstveno istaknulo “utjecajnika”, hrvatsku riječ za “influencera”.

Zahvaljujući diskvalifikaciji, ove smo godine tako od stručnog povjerenstva barem dobili novi, poboljšani opis njihovog natječaja. Jer ako netko tom povjerenstvu predlaže riječ “utjecajnik” nemajući pojma o tome da član povjerenstva “utjecajnika” odavno javno upotrebljava, onda napokon znamo što znači biti član povjerenstva za najbolju novu hrvatsku riječ: nešto kao utjecajnik bez utjecaja. Boris Postnikov za Novosti.

Ove godine prijavljena su dva romana više od protekle, a brojka se već nekoliko godina uzastopce kreće u istim gabaritima, što potvrđuje velik interes za tportalovom književnom nagradom, ali i bogatu produkciju romana u Hrvatskoj. Tportalov žiri već je krenuo iščitavati romane koji su u konkurenciji, među kojima će najprije odabrati 11 polufinalnih, potom pet finalnih naslova. Od 2008. tportalova književna nagrada za najbolji hrvatski roman dodijeljena je petnaest puta, a s godinama je postala relevantnom činjenicom domaće kulturne scene. Jedina je domaća književna nagrada koja se dodjeljuje za roman pisan na hrvatskom jeziku izdan kod nakladnika registriranog u Hrvatskoj te joj je, uz promociju autora i književnog stvaralaštva, cilj promocija izdavaštva. Cijeli popis ovdje.

• Milanović se obratio javnosti: Zaustavit ćemo hrvatsku tragediju (N1), Reagirali GONG, Matica hrvatska, Peović, Puljak… SDP ima alternativni plan za Milanovića – da ostane kandidat za premijera, ali neće biti i na listi (Index)
• Nižu se reakcije na Milanovićevu kandidaturu, ustavni stručnjaci nezadovoljni (tportal), Ustavni sud će reagirati kada se utvrdi da sudionici na izborima postupaju protivno Ustavu ili zakonu, javlja N1 (budući da liste još nisu službeno objavljene), no stručne sastanke obično održavaju utorkom (tportal)
• Njemački mediji su vijest o kandidiranju Zorana Milanovića popratili šturo, ali znakovito: “proruski Milanović protiv Plenkovića koji štiti korupciju” (DW)
• Misterij Kate Middleton: Ni zaposlenici na dvoru nisu vidjeli ni razgovarali s princezom još od operacije (tportal)
• Financijska savjetnica kaže da se kad sve poskupljuje treba držati samo jednog pravila – trošiti manje nego što zarađujete: Preispitajte i prilagodite potrošačke navike, izbjegavajte upadanje u dug, štednja na prvom mjestu… (Poslovni)

Cirkularna ekonomija je stoljećima posvuda u svijetu bila zapravo najnormalnija stvar. Sve se koristilo što je moguće duže, ništa se nije samo tako bacalo. Ali to se promijenilo u posljednjih otprilike 150 godina, otkako je počela ekspandirati industrijska proizvodnja. U brojnim zemljama arhitekti sve više koriste održive građevinske materijale, one stvari koje se može proizvesti u okruženju u kojem rade. Tako se primjerice sve više gradi s drvetom umjesto klimatski štetnoga cementa. Građevine se tako može koristiti na duži rok, a može ih se i sanirati – umjesto da ih se (s)ruši. Recikliranje je jednostavnije ako konzumenti paze na to da odvajaju otpad. A tko prilikom kupovine pazi na to da bira one proizvode koji traju duže – tom odlukom proizvodi na koncu i manje otpada. Visokokvalitetna jakna od vune ili pamuka može biti skuplja od jakne od plastike. Ali zato ona traje duže i lakše se može zakrpati. DW

Dani streljanja Zorana Đinđića, tako bismo mirne duše mogli nazvati ovonedeljni mini-serijal. Kao što smo u prethodnim nastavcima apsolvirali, komemorativni dani posvećeni Đinđićevom streljanju pretvorili su se u ritual s razrađenim ceremonijalom. Prvog dana se „odaje pošta“, drugog dana se postavljaju pitanja: šta bi bilo – i na šta bi Srbija ličila – da je Đinđić nekim slučajem preživeo, treći dan je rezervisan za pitanja šta bi Đinđić rekao o situaciji u Srbiji kad bi nekim slučajem ustao iz mrtvih, da li bi se zgrozio i da li bi nešto preduzeo. Sledstveno, kad bi se i Đinđić po drugi put vratio među Srbe, čisto sumnjam da bi bio nešto naročito osupnut ili užasnut – što je poželjan (možda i obavezan) odgovor na određenim televizorima i u nekim novinama – pre svega, ne bi video (ni čuo) ništa što nije video i čuo, i to u mnogo goroj varijanti kad se, na njegovu nesreću, prvi put vratio među Srbe u (samoubilačkoj) nameri da je apdejtuje i preuredi u moderno društvo. Možda se pitate šta bi potom bilo kad bi tako bilo. Eh, šta bi bilo? Isto što i kad je Đinđić prvi put bio među Srbima. Svetislav Basara

Office 2021 je zadnja inačica Microsoft Office paketa, vjerojatno najkorištenije desktop aplikacije na svijetu. Jedini problem s njim je da preskup za mnoge. Keysfan nudi originalnu licencu po najnižoj mogućoj cijeni. Office 2021 Pro košta samo 25,25 € ili samo 13,65 € svaki ako kupite paket Office 2021 Pro sa pet ključeva. Keysfan jamči da je svaka licenca sigurna i originalna! Skinite softver sa interneta i aktivirajte ga pomoću ključa kupljenog na Keysfanu. Tako aktiviran softver je trajno licenciran i daje vam mogućnost daljnje korisničke podrške i nadogradnje. Kupnja na Keysfanu je sigurna, a dućan ima dobru reputaciju – ocjenu 4,8 i 95% zadovoljstva kupnjom po TrustPilotu.

62% popusta na Microsoft Office uz kod BKS62

• Office 2021 Professional Plus – 1 Key – 27.75€
• Office 2021 Home and Business for Mac – 59.99€
• Office 2021 Professional Plus – 2 Keys – 48.16€ (24.08€/Key)
• Office 2021 Professional Plus – 3 Keys – 65.76€ (21.92€/Key)
• Office 2021 Professional Plus – 5 Keys – 77.15€ (15.43€/Key)
• Office 2019 Professional Plus – 1 Key – 25.61€
• Office 2019 Home and Business for Mac – 29.11€
• Project Professional 2021 Key – 1 Key – 25.70€
• Visio Professional 2021 Key – 1 Key – 22.97€

50% popusta na Windows OS uz kod BKS50

• Windows 11 Professional Key – 1 Key – 13.63€
• Windows 11 Professional 2 Keys Pack – 25.88€ (12.89€/Key)
• Windows 11 Professional 3 Keys Pack – 36.12€ (12.04€/Key)
• Windows 11 Professional 5 Keys Pack – 55.05€ (11.01€/Key)
• Windows 11 Home Key – 1 Key – 13.26€
• Windows 10 Professional Key – 1 Key – 8.78€
• Windows 10 Professional 2 Keys Pack –15.25€ (7.63€/Key)
• Windows 10 Professional 5 Keys Pack – 34.99€ (6.99€/Key)
• Windows 10 Home Key – 1 Key – 8.58€

Windows plus Microsoft Office paketi – 62% popusta uz kupon BKS62

• Windows 11 Pro + Office 2021 Pro Keys – Bundle – 36.99€
• Windows 10 Pro + Office 2021 Pro Keys – Bundle – 32.99€
• Windows 11 Pro + Office 2019 Pro Keys – Bundle – 35.46€
• Windows 10 Pro + Office 2019 Pro Keys – Bundle – 29.66€

Ostali softverski alati

• Ashampoo PDF Pro 3 – 18.99€
• MacBooster 8 Lifetime Subscription – 10.24€
• IObit Driver Booster 10 Pro – 16.39€
• Adguard – 1 Device – Lifetime – 10.24€
• Internet Download Manager – 1 PC – Lifetime – 19.99€

Izlaganje plavom svjetlu u trajanju od 30 minuta dokazano reducira količinu najsporije i najdublje aktivnosti dubokog spavanja (non-REM fazu) i odgađa je za oko 30 minuta, dok je količina sporovalne aktivnosti povećana u drugoj i trećoj trećini noći, što se kosi s normalnim cirkadijalnim procesom. Ključno je smanjiti izloženost plavom svjetlu, a to ćemo postići tako što ćemo ograničiti upotrebu smartphonea i tableta te ostalih gadgeta i televizije u večernjim satima. Bilo bi dobro izbaciti ekrane i routere iz spavaće sobe te istu koristiti isključivo kao mjesto za opuštanje i odmor. Redovito je prozračivati te držati hladnijom od ostatka stana ili kuće. Također, bitno je ne koristiti spomenute uređaje dva sata prije odlaska na počinak kako plavo svjetlo ne bi negativno utjecalo na organizam, kaže neurologinja za Nacional.

Nije lako ostvariti proračun točno onako kako je planiran, pa se toleriraju određena odstupanja te se prihvatljivim obično smatra razlika od 5 posto. Ključno je da vlasti uz proračunske dokumente o izvršavanju proračuna ponude precizna obrazloženja svih odstupanja. Ona mogu biti posljedica nepredviđenih okolnosti u domaćemu ili svjetskom gospodarstvu, primjerice recesija ili pandemija, ali mogu biti i posljedica nesposobnosti vlasti da realno planira prihode i rashode ili čak namjeran čin, kako bi se ostvarili neki ciljevi vlasti. Na primjer, uoči izbora. Prema Zakonu o proračunu jedinice lokalne samouprave obvezne su planirati uravnotežene proračune, odnosno planirani ukupni prihodi i primici moraju pokrivati planirane ukupne rashode i izdatke. Najviša su odstupanja ukupnih prihoda imale uglavnom općine, ali i manji gradovi, odnosno većinom lokalne jedinice s manje od sedam i pol tisuća stanovnika. Kao jedan od razloga spominju se aplikacije na EU fondove, što pojedine općine stave u proračun, iako se novac ne prebaci zbog kašnjenja ili ako se uopće ne ostvari. Forbes

Koliko god je Velimir Zajec personifikacija predsjednika po željama navijača, do te pozicije nije mogao doći bez zakulisnih igara. Da ne bi bilo zabune – Zajec neće Dinamu ovog proljeća donijeti naslov prvaka u srazu s Rijekom i Hajdukom, a ni plasman u sljedeće kolo Konferencijske lige. Za to su zaduženi trener i igrači. Posao Uprave je pak stvaranje uvjeta za postizanje maksimalnih sportskih rezultata, a pogotovo u kontekstu pripreme sljedeće sezone (ponajprije imenovanjem sposobnoga sportskog direktora) i sljedećih sezona (jačanjem omladinske škole, koja je jedno vrijeme bila među najjačima u Europi). Uz to ide i dio koji se naslanja na biznis – od već spomenutoga pravog marketinškog miksa i monetizacije brenda do sudjelovanja u gradnji stadiona. Pa, premda će Dinamo u toj priči formalno biti u drugom planu, spretan ulazak u zajedničku priču s Gradom kao vlasnikom i budućim investitorom mogao bi donijeti zanimljivu nadogradnju poslovnih rezultata. Goran Litvan za Lider.

• Od danas se mogu predavati izborne liste DIP-u, rok je 14 dana, dakle do ponoći 29. ožujka (tportal)
• Milanović najavio govor, Grbin poručio Ustavnom sudu da se izjasni: “Znali su biti brzi kada im je to odgovaralo“, oglasio se i Stipe Mesić: “Ako se siluje demokracija kao što je bio ovaj izbor Turudića, ako ne vrijede pravila demokratskog društva, trebalo je na nekakav način reagirati” (Index)
• Evo tko su nositelji SDP-ovih lista: Milanović će ići na Plenkovića u prvoj jedinici, Boris Lalovac u drugoj, Hajdaš Dončić u trećoj, Jakšić u četvrtoj, tu su još i Fred Matić, Zmajlović, Ikić Baniček, Peđa Grbin, Glasovac i Ostojić (N1, Večernji)
• Ustavni stručnjak: Ako Milanović želi biti kandidat, mora podnijeti ostavku. Ako podnese ostavku, mijenja ga predsjednik Sabora (koji je raspušten) (N1)
• Incident kod Kamenitih vrata: skupina molitelja molilo Zdravo, Marijo, da bi nekolicina mladih zapjevala Zeko i potočić, intervenirala policija s čak tri kombija (tportal, Večernji)
• Njemački nekretninski div Vonovia u gubitku od gotovo sedam milijardi eura (Lider)

Uostalom, HDZ-ovci su, svi odreda, bili uvjereni da parlamentarne izbore glatko dobivaju. Pa oporba nema nijednog solidnog kandidata za premijera. Ni napola. I onda im je Milanović rekao da je ‘vrijeme da se konj osedla‘. Ne samo da Most i HDZ nisu mogli zamisliti da će se ovo dogoditi, ovo nisu mogli, dojam je, a i sugeriraju to neslužbeni razgovori autorice ovog teksta s nekih od njih, da ni SDP-ovci nisu znali da će se ovo dogoditi. Kao da je ovakav ishod dogovor dvojice političara – jednog koji je bio premijer i jednog koji je sve svjesniji da nema karizmu da jednom bude premijer. Užarili su se nakon radnog vremena, kako također neslužbeno čujemo, i telefoni na Ustavnom sudu. U HDZ-u se otvaraju boce, ne zbog slavlja, više zbog pojačanog refluksa, kako ovakvoj situaciji prilagoditi strategiju koja je bila definirana mjesecima unaprijed? U drugim oporbenim strankama telefoni su užareni isto. Reality show, kaže analitičar i PR-ovac Krešimir Macan, čije autorstvo pripisujemo i rečenicu iz naslova. Lider

Vrijednost Bitcoina je proteklih tjedana skočila na nove rekordne razine (iako je trenutno nešto pala). Entuzijasti smatraju kako će cijena kriptovalute još više rasti nadolazećim “prepolovljavanjem”, ključnim događajem upisanim u srž kriptovaluta kako bi im se ograničila ponuda. Halving se povijesno poklapao s povišenim cijenama i svrnuo je pažnju javnosti na kriptosektor. U travnju ove godine očekuje se novi, redovni halving Bitcoina. Taj se proces, kojim se nagrada za rudarenje Bitcoin transakcija prepolovi, provodi svake četiri godine. Nakon halvinga u travnju, nagrada za potvrđeni blok transakcija smanjit će se sa 6,25 na 3,125 Bitcoina.

Time će i broj novih tokena koji ulaze u opticaj biti manji. Nagrada koju dobivaju rudari svaki put kada se na mrežu doda novi blok smanjuje se tijekom vremena. To je tako osmišljeno kako bi se ograničila ponuda usporavanjem stope proizvodnje. Iako je moguće da je aktualni rast vrijednosti kriptovaluta potaknut nadolazećim događajem prepolovljenja, drugi čimbenici, posebice entuzijazam ulagača za kriptovalute i odobravanje Bitcoin fondova kojima se trguje na burzi (ETF-ovi), mogli bi u tome igrati važnu ulogu. Forbes Na Forumu postoji cijeli podforum posvećen kriptovalutama, i to na Gospodarstvu.