U Hrvatskoj nastao prvi smrznuti šlag na svijetu, proizveo ga Ledo
Nakon što je 2011. samostalno objavio knjigu „Hrvatski punk i novi val 1976.–1987.“, i njeno prošireno reizdanje 2021., splitski crtač stripova i likovni umjetnik Vinko Barić je napisao i objavio knjigu „Diskografija ex Yu punka i novog vala“. Riječ je o monografiji na 240 stranica velikog formata u boji, koja donosi biografije i diskografije preko 440 grupa iz perioda od 1977. do 1987. godine. U trenutku održavanja zagrebačke promocije ovog naslova u prostoru AKC Medike, cijela prva tiraža je doslovce planula; a treba napomenuti da je knjiga objavljena krajem studenog 2023. O novoj knjizi razgovarao za VIDU. Ravno do dna
Srca, slomljena srca, ljubav, lokoti… sve što vas asocira na predstojeći dan zaljubljenih. Prijave na ovom linku. Forum
Aleksandar Vučić najpre je izjavio da je oslobađajuća presuda u slučaju ubistva Slavka Ćuruvije “velika nepravda i užasna loša stvar za našu zemlju, kao i užasno loša poruka za svakog ko se bavi novinarstvom”, a onda rešio da pošalje jednu užasno dobru poruku za sve koji se bave novinarstvom i vode hibridni rat protiv Srbije. Oni to rade svi zajedno ne bi li na različite načine rušili našu zemlju. Kako oni to rade? Sada ću pokazati kako ja to gledam”, rekao je Aleksandar Vučić, pa stao pred onu svoju čuvenu tablu i počeo da crta komplikovanu šemu svetske antisrpske zavere. Najvažniji su mediji, koji danima lažu kako će Srbija da napadne nekog, kakvi su bili srpski izbori... Uvek imate koncentrisanu raketnu paljbu, tuci po Vučiću svaki dan! A cilj je samo jedan: rušenje naše zemlje i priznanje nezavisnosti Kosova!”
Zašto bi, međutim, već i ubistvo jednog takvog novinara, a kamoli oslobađanje njegovih ubica, bilo – kako ono – “velika nepravda i užasna loša stvar za Srbiju”? Zašto je oslobađanje Ćuruvijinih ubica “užasna loša stvar za Srbiju”, ako je upravo on bio jedan od onih koji su “finansirani od raznih Rokfelera i fondacija” stalno pisali “kako će Srbija da napadne nekog” i lagao “kakvi su bili srpski izbori”, sa “samo jednim ciljem: rušenjem naše zemlje”? Možete li pojasniti? Boris Dežulović je dočekao i odgovor, za Novosti.
Serija ‘Sablja’, politički triler koji se bavi ubojstvom Zorana Đinđića, kao i događajima prije i poslije 12. ožujka 2003. godine, konačno stiže na male ekrane u Srbiji. Držeći se faktografije, ali uz umjetničku slobodu, autori Vladimir Tagić i Goran Stanković (dvojac poznat TV publici po seriji ‘Jutro će promeniti sve’), potrudili su se dati presjek društveno-političke situacije u Srbiji od devedesetih do ranih dvijetisućitih, javio je portal nova.rs. U seriji se pojavljuju brojni glumci iz Srbije i regije, među kojima se ističu Sergej Trifunović u ulozi Milorada Ulemeka Legije i Tihana Lazović kao Ružica Đinđić. Tportal
Puna tri dana nisam se micao iz potleušice pod Sljemenom u vinogradu Ivice Todorića. Uspaničili su me Fejsbuk statusi matematičara i poduzetnika Nenada Bakića. Svakodnevno je objavljivao da je zrak u Zagrebu zastrašujuće zagađen – u zraku lebde neke opake čestice koje ulaze u krvotok, pluća, mogu i rak izazvati. Što se to događa sa Zagrebom? Hoćemo li svi pomrijeti?, pitao sam se. Nije Todorić bezveze podigao svoju vilu na Sljemenu. Tim potezom puno je uštedio; u budućnosti neće trebat skupe pročišćivače za zrak. U takvim apokaliptičnim mislima zatekao me kazališni kritičar Tomislav Čadež. U vojnom džipu uletio je u Todorićev vinograd. Oko glave je imao svezanu crnu traku kao ninđa kornjača. O ramenu mu je visio kalašnjikov – priča Svirac u novoj zgodi, kako ga je Čadež došao unovačiti jer se bliži rat s Rusijom, koja će uvući i Srbiju.
Vjerojatno postoji način na koji bi muž svih hrvatskih muževa A. P. protumačio ovu poruku u skladu s hadezeovskim sofizmom da ni laž kad hadezeovac laže nije laž, nego je reducirana istina, ali iz perspektive publike koja prati ovaj višednevni dramolet, poziv “dođi kod mene, sam sam” znači samo to da bi oženjeni muškarac usput nešto pripičoknuo, pa ako prođe, dobro je prošlo, a ako ne prođe, onda nikom ništa. U osnovi, sav muški svijet razapet je između dva ekstrema. Na jednoj je strani onaj koji će svoj svjetonazor, društvenu moć i ugled, materijalno bogatstvo i izbor društva u kojemu se kreće marljivo dovoditi u sklad s prilikom da što češće, što lakše i što efikasniji izgovori: “Dođi kod mene, sam sam.” Na drugoj je strani onaj koji će prije živjeti u doživotnom celibatu, prije će si, da tako kažemo, svojeručno odrezati spolovilo i oba jaja, nego što će ikada ijednoj ženi izgovoriti ili napisati: “Dođi kod mene, sam sam.” Veći dio muškoga svijeta je, naravno, negdje između. Miljenko Jergović za 24 sata.
Nije to ipak bila trica, nego je Dončić bio reduciranoga iskoraka unazad. Nije to bila oružana pljačka, nego reduciran proces financijske transakcije. Nije posrijedi bilo obiteljsko nasilje, nego reducirana razmjena stavova. Nisu beskućnici, nego ljudi reduciranih smještajnih kapaciteta. Nije Otac Domovine pokojni, nego je reduciranih otkucaja srca. Uz kreativan premijerov opis iskaza Ivana Turudića pred saborskim Odborom za pravosuđe, najkreativniji primjer ‘redukcije izričaja’ ovog tjedna stiže iz Mostara, gdje je AI na neobično precizan način odrezao džamije iz svog viđenja panorame Mostara. Mostar je i dalje, skoro 30 godina poslije svršetka krvavog rata, duboko podijeljen grad, s obje strane rijeke podatan svakom potpirivanju mržnje i antagonizma. I zadnje što im treba, i jednima o drugima, i sada i zauvijek, jest reduciranje u korištenju zdravog razuma. Renato Baretić za tportal.
Članice NATO saveza koje graniče s Rusijom već se pripremaju za potencijalni rat. Tim su povodom ministri obrane Latvije, Litve i Estonije dogovorili novi plan izgradnje opsežne mreže bunkera kojim bi zaustavili rusku ofenzivu u “prvom satu”. Konkretnije, samo će Estonci izgraditi oko 600 bunkera na 350 kilometara dugoj granici s Rusijom. Općenito, to je područje teško prohodno zbog šuma i močvara pa je plan obrane nešto lakši za postaviti. No, projekt će koštati oko 60 milijuna eura, prenosi Newsweek. Manje baltičke države već dugo se smatraju najvjerojatnijim metama Rusije, ako se ruski predsjednik Vladimir Putin odluči napasti NATO. Od ruskih bi se postrojbi u teoriji moglo očekivalo da preplave tri male nacije u roku od nekoliko dana, ali realnost bi trebala biti bitno drugačija. N1
Trebamo li se bojati radioaktivnog plina radona u svojoj kući? Sve ovisi o tome gdje (u Hrvatskoj) živite. Što činiti ako je izvor onečišćenja zraka u našoj kući? Treba otvoriti prozor, jasno, no nije sve tako jasno kako se u prvi čas čini. Radon je, osim što je radioaktivan, i sveprisutan. Nastaje raspadom radija, a radij (Ra) pripada raspadnom nizu uranija. Pritom je plemeniti plin, što znači da se u prirodi nalazi u nevezanom stanju, ne može ga se vezati, npr. u filtrima za zrak, a k tome može izazvati i rak, ako se zadrži u plućima. U Hrvatskoj ga ima na pojedinim mjestima više, a negdje manje. U Zagrebu je koncentracija u prosjeku niska, najviše ga se može naći kod Karlovca, dok je najniža u Podravini. Uzrok je geološki, leži u sastavu tla. Važna je i vlažnost tla, koja sprječava njegovo prodiranje. Zato ga najviše ima na krškim područjima. Zbog toga svega dobro je izmjeriti razinu radona u Vašoj kući (ako već niste), kaže Nenad Raos za Bug.
U HDZ-u su shvatili da je višestranačka demokracija idealan ambijent za jednopartijsku diktaturu. Po tome se hadezeovci bitno razlikuju od nekadašnjih komunista. Komunisti su, ako se sjećaš, svoju tiraniju izvodili iz jednostranačja, dok je satrapija HDZ-a legitimirana upravo višestranačjem. Potrebno je samo da moć vladajuće partije nije manja nego u jednopartijskom sistemu i da vladajuća partija tu uzurpaciju može pravdati “poštivanjem demokratske procedure”, dakle HDP-om. Što to konkretno znači, radosti? Znači da se društvo dijeli na hadezeovce koji rukovode svime – Vladom, javnim poduzećima, kazalištima, lovačkim društvima, Državnim odvjetništvom itd. – i na ostale koji ne odlučuju ni o čemu.
Uvriježeno se smatra da pravna država štiti društvo od bezakonja, dok u Hrvatskoj, suprotno tome, pravna država štiti bezakonje od društva. Sada se, k tome, stremi ka višoj etapi – da se bezakonje ozakoni. Odatle “lex AP”, čija je namjera, kako mu samo ime kaže, osigurati zaštitu Andreju Plenkoviću od kaznenog progona, novinske kritike i, općenito, javnog sramoćenja. Viktor Ivančić za Novosti.
Kad je ono Ivo Andrić dobio Nobelovu nagradu, Tito se dugo opirao ideji da mu priredi prijem. Kao svršenom daku moskovskog hotela Lux, Andrić mu nije bio po volji ni politički ni poetički. Osim toga, bio je kivan što Nobela nije dobio njegov intimus Krleža (što bi takođe bio bingo). Svejedno, da ne bi pukla bruka po svetu, preko volje je primio Andrića i saglasno izveštajima očevidaca obojici je bilo vrlo neprijatno. To je tome oduvek tako: bliski susreti političara i umetnika uvek završavaju tako što umetnicima bude neprijatno, a političare zaboli qwrz jer nemaju obraza.
Grabovac je zasluženo dobio NIN-ovu nagradu, mada osnovano sumnjam da je „Poslije zabave“ bolji od Matijevićevog „Pakraca“, no ne vidim nijedan razlog zbog kog bi mu qwrza trebala Dodikova nagradna kazna. Iako Grabovac tvrdi da mu „nije namera da se bavi politikom“, neće biti da je toliko politički neobavešten. Svetislav Basara
Izjava prvog čovjeka Socijaldemokrata sugerira kako su u tom trenutku na saborskim stepenicama okupljeni predstavnici oporbenih stranaka na parlamentarnim izborima 2020. godine osvojili 240 tisuća glasova više od vladajućeg HDZ-a i stranaka koje ga podržavaju. Međutim, da to baš i nije tako pokazuju podaci Državnog izbornog povjerenstva (DIP). Osam stranaka današnje progresivne oporbe osvojilo je nešto više od 10,5 tisuća glasova više od HDZ-a. Podatak o 240 tisuća glasova u korist oporbe je uglavnom točan kada se strankama od centra lijevo, kako su se sami opisali nakon sastanka na kojem su dogovarali prosvjed, pridruže desne oporbene stranke. Kompletna oporba na zadnjim je parlamentarnim izborima osvojila 249 823 glasa više od HDZ-a i njegovih partnera. Faktograf
Deset mjesta gdje ćete pojesti neke od najboljih pizza u Hrvatskoj – i poželjeti se vratiti
Zadržavanje vode na polju postaje sve veći problem za poljoprivrednike, posebno kod ozimih kultura, uzrokujući potencijalno uništenje usjeva. Ozbiljan uzrok leži u snijegu i smrznutom tlu rano u proljeće, što sprječava upijanje vode. Loša drenaža također igra ulogu, sa začepljenim kanalima koji usporavaju odljev vode. Zbijanje tla, posebno nakon teških mehanizacija, također može uzrokovati stagnaciju. Opterećenje na tlu dovodi do njegovog zbijanja i propadanja strukture, dok otjecanje vode osiromašuje tlo odnosno ispire hranjive tvari. Na biljkama, poput ozimih usjeva, voda može uzrokovati ozbiljne štete, a vlažno okruženje pogoduje širenju gljivičnih oboljenja. Rješenja su raznolika: od pročišćavanja odvodnih sustava do primjene agrotehničkih radova nakon žetve, postoji niz koraka koje poljoprivrednici mogu poduzeti. To uključuje podrivanje tla radi razbijanja zbijenosti, kalcizaciju za regulaciju reakcije tla te primjenu prirodnih gnojiva radi povećanja sposobnosti tla za zadržavanje vode. (Agroklub)
Prikupljanje i pohrana podataka proteklih su desetljeća postali daleko jeftiniji, a vlasništvo nad podacima i njihova primjena postali su još vredniji. Danas su podaci, a ne više nafta, najvredniji resurs na svijetu. Sve to može zvučati zbunjujuće, ali podaci su u stvari samo mjere i zapisi, činjenice o svijetu koji nas okružuje. Mogu to biti podaci zrakoplova koji mjeri temperaturu svojih motora ili podaci znanstvenika koji mjere jačinu potresa. Ali neke od tih podataka nazivamo osobnim podacima i oni se odnose na vas. Kad biste danas ispisali sve podatke koji su ikad nastali o vama, vjerojatno biste dobili tisuće i tisuće stranica”, objašnjeno je u videu. Medijska pismenost