Prometni stručnjak je u Nedjeljom u 2 rekao kako promišlja o povećanju sigurnosti cestovnog prometa, učinkovitosti prometa i ekologiji. Smatra da su električni automobili precijenjeni i ne savjetuje da ih se kupuje za obitelj, pogotovo oni koji žive od svojih primanja jer isplativost može biti upitna. Upitno je također da manje zagađuju, da nema buke, da su manji troškovi vožnje, te da se lakše održavaju i da je veća sigurnost. Za Rimca smatra kako je dobar za promociju Hrvatske, iako smatra da mu je projekt, ovako kako je zamišljen, neostvariv. Autonomna vožnja poput robotaksija je budućnost, a ulaganje u željeznicu nama nije isplativo, smatra. Novi sustav beskontaktne naplate cestarine donijet će sigurnost, zaključuje. Kao rješenje za gužve u Zagrebu vidi sjevernu obilaznicu, izgradnju tunela ispod Sljemena prema Gračanima i povezivanje prema zapadnom dijelu. HRT

Kad je kod nas 2012. godine uvedena obveza individualizacije raspodjele troškova za utrošenu toplinsku energiju u višestambenim zgradama s centralnim grijanjem, kako to često biva, propisi su osmišljeni traljavo, implementacija je bila još gora, a kontrola nikakva. Zbog toga su se brzo u praksi pokazali problemi radi kojih su mnogi građani još danas revoltirani. U starijim članicama Unije upravitelji zgrada, koji su u pravilu zaduženi za raspodjelu svih zajedničkih troškova suvlasničke zajednice pa tako i onih za grijanje, zahvaljujući daljinskom očitavanju razdjelnika imaju stalan uvid u potrošnju svakog pojedinog suvlasnika/vlasnika.

Problem nastane kad toplinari i neki sudski vještaci kažu da ‘to što se netko izdvojio iz zajedničkog plaćanja ili ima zatvorene radijatore ne znači da se ne grije na zajednički sustav’. Svaki korisnik zajedničkog sustava grijanja u pravilu ima posve osobnu ideju o temperaturi koja njemu znači ‘topli stan’, a da ne govorimo o različitim financijskim moćima pojedinaca. Ono što je nekomu puno, drugomu može biti bagatela, a takve su razlike uvijek izvor sukoba. Zgradonačelnik

S portala Klikaj.hr

• Javio se Turudić: “U čemu je problem? To je moja privatna stvar“, za Milanovića rekao da se boji “otvaranja nekih fajlova” (N1)
• Deset zemalja koje najviše uvoze iz Ukrajine: Rumunjska, Kina, Turska, Poljska, Španjolska, Nizozemska, Egipat, Italija, Njemačka i Mađarska, najčešće se radi o žitaricama, ulju i mastima, ali i mesu (Agroklub)
• Najnovija odluka Prištine o uvođenju eura na Kosovu izaziva nove napetosti. Tome se protivi i Zapad. Kosovska policija plijeni socijalnu pomoć iz Srbije, ministri u pratnji novinara i kamera zatvaraju srpske institucije… (DW)
• Cjeloviti sustav otpada u Hrvatskoj još uvijek nije uspostavljen (Zgradonačelnik)
• Kako odabrati printer- postoje laserski i tintni, a najbolje je odabrati onaj koji vam najbolje koristi – laserski su skuplji, ali nema potrebe za redovnim mijenjanjem tonera. Ako ne printate često i ne trebate boju toliko, onda je najbolje laserski (Savjeti)

Svetislav Basara se dotaknuo vijesti srpskog glumca Miloša Bikovića kojeg su izbacili iz serije zbog proruskih stavova: Svakom ko išta zna o politici jasno je kao dan da se radi o (ne baš dobijenoj) bici tzv. psihološkog rata, da ukrajinskom MIP-u suštinski puca qwrz za Bikovića i njegovu panslovensku karijeru, da Bikovićem u stvari „targetira“ Moskvu, kao što Moskva s po pedesetak evra honorariše srbske penzionisane zastavnike da po srbskim televizorima „targetiraju“ likove koji podržavaju ukrajinsku stvar.

Budući da Biković nikad nije javno podržao rusku specijalnu vojnu invaziju i da mu treba verovati kad kaže da bi voleo da se rat nije dogodio, budućnost njegovog glumatanja u „Belom lotosu“ je neupitna. Štaviše, besplatni marketing.

Kad su „naši“ glumci u pitanju, ni „obično poštovanje standarda nije nešto što se podrazumeva, pa to nije za prećutkivanje“. Bingo. Smajlovićka pohvalila Njujork tajms zato što poštuje standarde koji se ne podrazumevaju, mada se u slučaju Njujork tajmsa uvek podrazumevaju, jer da se ne podrazumevaju, ne bi bili standard, nego Smajlovićkini prevrtljvi novindžiluk.

Film je to nastao po hit-romanu Rumaana Alama u režiji Sama Esmaila (poznatog po serijama „Homecoming“ i „Mr Robot“), te u produkciji bračnog para Obama što može biti jedan od faktora za agresivni marketing. Osim što pomalo doslovno adaptira komad literature za mase, redatelj iz petnih žila pokušava pomiriti dva ako ne potpuno isključiva, a onda makar teško spojiva kinematografska pristupa. S jedne strane, imamo mali, komorni „indie” film u kojem likovi kroz razgovor otkrivaju svoje egzistencijalne krize i krizu cijelog čovječanstva kao njihovu implikaciju, dok s druge imamo spektakl koji podrazumijeva akciju i efekte, a prijelazi između njih su dosta nespretni. Marko Stojiljković za Lupigu.

Prvi Silent Hill objavljen je 22. veljače 1999. godine. Radilo se, dakle, o pokušaju Konamija da dosegne uspjeh Capcomove popularne igre Resident Evil. Zahvaljujući inovativnom dizajnu uspostavio je niz trajnih obilježja serijala stavivši ‘običnu osobu’ na mjesto glavnog lika – za razliku od Resident Evila, čiji su protagonisti redovito elitni agenti ili članovi specijalne policije. Od igre se, tim rečeno, nije baš previše očekivalo, što je grupi ostavilo puno kreativne slobode i rezultiralo iskustvom koje izbjegava scenarij niskobudžetnih filmova te igračima nudi distorzivnu noćnu moru koja je zahvaljujući jedinstvenom stilu postala jednom od najutjecajnijih igara svih vremena. tportal

It’s only been 1 day since Apple launched Vision Pro, and people are going crazy over it.

Here are 10 wild examples you don’t want to miss:

1. Apple Vision Pro Deepfake app concept pic.twitter.com/W1YOqqIxeY

— Angry Tom (@AngryTomtweets) February 3, 2024

Prosječan ispraćaj pokojnika u Zagrebu, što uključuje lijes, prijevoz preminulog, glazbu ili zbor i ostalo što je sastavni dio oproštaja stoji otprilike 2000 eura. Naravno, cijena može biti znatno viša ili niža, ovisno o opremi i dodatnom sadržaju. Cijena kremiranja, doznaje se u Zagrebačkom holdingu, iznosi 146 eura, a tome treba dodati cijenu kontrolnog pregleda umrlog prije kremiranja od 21,4 eura. Uporaba rashladne komore po danu, takozvana ležarina, iznosi 16,4 eura. Iako su u drugim gradovima u Hrvatskoj sprovodi nešto jeftiniji, rijetko koštaju ispod tisuću eura. Pepeo pokojnika nakon kremiranja nije dozvoljeno prosipati u vodu, tlo i zrak, a još jedna je mogućnost da se tijelo pokojnika preda u zdravstveno – istraživačke svrhe. Poslovni

• Novinar Jutarnjeg: Ovo nisu svi SMS-ovi Rimac i Turudića, ide novi nastavak (N1), TNT komentar: Da je lex AP na snazi, javnost nikad ne bi saznala za poruke Rimac i Turudića (N1)
• Snose li političari odgovornost za govor mržnje u komentarima ispod njihovih objava na društvenim mrežama? Zastupnici u Hrvatskom saboru kažu da bi to trebali biti autori neprimjerenih poruka, dok je Europski sud za ljudska prava u jednoj presudi ipak kaznio političara (N1)
• 20 godina Facebooka – nade, hajke, trgovina podatcima: Uspon društvenih medija počeo je s Facebookom prije dva desetljeća. Prvobitni entuzijazam ustupio je mjesto razočaranju. A kritike na račun prakse ove svjetske korporacije su sve veće (DW)
• Egipat naredio reviziju obnove piramide nakon što je video radnika kako postavljaju blokove granita izazvao bijes javnosti (HRT)
• Video: Kako izgledaju prosvjedi poljoprivrednika u Francuskoj i Njemačkoj (X)

German and French protestors are just next level. pic.twitter.com/QO0FNkeXDn

— NO CONTEXT HUMANS (@HumansNoContext) February 4, 2024

Pojedine osobe boje se budućnosti svojega posla uz umjetnu inteligenciju. Doista, ima li razložna opravdanja za spomenuti strah? Istraživanja predviđaju da će korištenje umjetne inteligencije eliminirati većinu niskokvalificiranih poslova, kao i onih s minimalnom plaćom. Roboti će po novome dijagnosticirati i bolesti, a učinit će i softverske inženjere manje traženima. Ipak, zagovornici umjetne inteligencije kažu da nema razloga za brigu, jer smo se uvijek dosad uspješno nosili s novim tehnologijama. Znači ima mjesta i za radovanje ali i za strah. Jedan od ključnih alata za borbu protiv te vrste straha jest cjeloživotno učenje, permanentno usavršavanje, kontinuirano ustrajno praćenje razvojnih koncepcija i projekata te spremnost i prijemčivost za prekvalifikacije. Bug

Nastavak potrošačkog buma u prvoj polovini ove godine praktički je već predodređen, no postavlja se pitanje koliko to može trajati? Načelni odgovor glasi ne dugo, no to je preopćenit odgovor. Hrvatska već dulje od godinu dana uspješno odolijeva (plitkoj) recesiji koja zahvaća neke od naših najvažnijih trgovačkih partnera. Osobna potrošnja je najvažnija sastavnica BDP-a, ali bez doprinosa investicija i izvoza sama teško može proizvesti visoku stopu rasta. Što se tiče globalne razine, unatoč dva zadnja šoka – početku rata Izraela i napada Hutija u Crvenom moru, nešto veće bi se trebalo dogoditi da ozbiljnije uzdrma svjetsko gospodarstvo koje bi moglo puno brže rasti da nije te sjene nove ere neizvjesnosti. Velimir Šonje za Ekonomski lab.

Tih dana kad je socijalna služba grozničavo obilazila domove tražeći smještaj i spas za tri mališana iz Slavonskog Broda, Hrvatsku je obilazila znamenita fotografija Zvonimira Frke-Petešića kako raspamećen od oduševljenja plješće i diže palčeve svom šefu Andreju Plenkoviću, nakon što je ovaj u Saboru objasnio kako postoje dvije Hrvatske – “ona koja konstruktivno i predano radi na rješavanju problema, i ona kritizerska i isključiva, koja ne samo da ne nudi nikakva rješenja, nego se u svakom rješenju trudi pronaći problem”.

Zvonimir Frka-Petešić nije imao pojma što znači nemati mjesta. Kad mu je zatrebao smještaj, agencija Državne nekretnine u roku od dvadeset četiri sata pronašla mu je stan od devedeset šest četvornih metara u centru grada. I garažu. I podrum od osamdeset šest kvadrata s WC-om i tušem. Onaj bračni par iz Slavonskog Broda jedva da je imao pojma i što je to stan, a kamoli obnova stana.

Toga dana kad je šef premijerova kabineta u Kerempuhu predstavljao svoju knjigu, u njihovu malu i tijesnu nastambu došli su ljudi iz Centra za socijalnu skrb, obavijestivši ih kako je njihov dvadesetomjesečni sin – gotovo dvije godine čekajući smještaj u nekom od prepunih hrvatskih domova – umro u bolnici “Dr. Josip Benčević”. Boris Dežulović za Novosti.

Ono što zasad znamo o filmu jest to da će se odvijati u Kaliforniji 1977. godine, a radnja prati “tipa koji je stvarno živio, ali nikada nije bio stvarno slavan, i pisao je filmske recenzije za porno rubriku”, kako je Tarantino izjavio za Deadline prošle godine. Inspiracija za projekt proizlazi iz jednog od redateljevih ranih poslova: punjenja porno časopisa u automat za prodaju. Malo je vjerojatno da će Brad Pitt igrati glavnu ulogu, budući da Tarantino traži “novog glumca 35-godišnjaka”. Slavni redatelj i glumac otprije imaju uspješnu suradnju, budući da je Pitt igrao u Inglorious Basterds i Once Upon a Time in Hollywood. Za potonji je film dobio i Oscar za najbolju sporednu ulogu.  Ravno do dna

Spopadao me osjećaj manje vrijednosti što moj potpis nije na tom proglasu za Aleksandra i njegovu majku. Taj proglas čita čitava Hrvatska. A mene nitko nije pozvao da se potpišem. Da li to znači da sam nebitan pisac? Postao sam svjestan da se baš nikad ni za što nisam angažirao, čak ni za bolje uvjete pasa u hrvatskim azilima. Svi društveno-politički problemi prolazili su mimo mene. Moj najveći i jedini društveni angažman bio je kad sam napisao pjesmu o Bandićevu psu Rudiju. Taj moj angažman itekako je urodio plodom, pokazao da se poezijom može puno toga izboriti – dobio sam na korištenje gradski stan u Dubravi, stan koji je prije mene koristila čuvena pjesnikinja Vesna Parun, također Bandićevom dobrotom. Severina nije podnosila Bandića. Tvrdila je da je i on svojevremeno pripomogao da se njezino dijete dodijeli Milanu, ne Bandiću, nego njezinu bivšem mužu, poduzetniku Milanu Popoviću. Kad bi se nekako moje ima pojavilo na tom proglasu podrške pisaca Severini i njezinu sinu, napokon bih barem malo sa sebe skinuo tu bandićevsku stigmu, predomišlja se u novoj zgodi Nacionalna groupie.

Danska ‘hygge’ metoda spavanja za bolji san: hladna soba, topla posteljina

• Krenuli radovi na uređenju Žnjana vrijedni 45 milijuna eura, bit će to druga najveća splitska zelena površina nakon Marjana (Poslovni)
• HUP očekuje da će BDP u 2024. rasti oko 2,5 posto (Lider)
• Otkrivene stotine poruka Turudića i Josipe Rimac: “Di si radosti?”, “Di si lipa?” (Index)
• Njemački investitor hrvatskih korijena: Čak 90 posto investitora iz Njemačke ponovno bi uložilo u Hrvatsku (tportal)
• U Den Haagu pritvoreno tisuću klimatskih aktivista, zalijepili su se za cestu (Nacional)
• Umro je Wayne Kramer, suosnivač revolucionarnog benda MC5 (Ravno do dna)

Swipewipe, nova aplikacija za pametne telefone, pruža praktično rješenje za brzo čišćenje nagomilanih fotografija. Klizanjem ulijevo ili udesno korisnici lako mogu odlučiti koje slike zadržati, a koje izbrisati. Aplikacija omogućuje pregled fotografija po mjesecima, s mogućnošću označavanja i statističkim prikazom uštede prostora. Osnovna verzija je besplatna, ali s ograničenjima i oglasima, dok se premium verzija, koja eliminira ograničenja, nudi po cijeni od 5,99 eura tjedno, uz besplatnu probu od tri dana. (Bug)

Tradicionalne društvene mreže centralizirane su i kontrolira ih jedan poslužitelj, a decentralizirane platforme koriste se tehnologijama poput povezanih blokova (engl. blockchain) i peer-to-peer mreže za isporuku podataka na više poslužitelja. Korisnici unutar fediverzuma mogu pratiti i dijeliti sadržaj te komunicirati na raznim mrežama. Privatnost, neovisnost i povezanost u središtu su novog oblika društvenih mreža. Jedna od razlika je da u fediverzumu ne gubite postojeće kontakte i pratitelje. Zasad je najpopularniji takav tip društvenih mreža Mastodon, a ima i drugih rastućih igrača poput Pixelfeda (decentralizirane verzije Instagrama), PeerTubea i drugih. Lider