Ideja je podijeliti svoj prihod u tri kategorije, trošeći 50% na potrebe, 30% na želje i 20% na štednju. Za neke može biti dobra metoda proračuna, ali možda neće funkcionirati za sve vaše mjesečne troškove. Ovisno o vašem prihodu i mjestu gdje živite, izdvajanje 50% vašeg prihoda za vaše potrebe možda neće biti dovoljno. Kategorije također mogu, ali i ne moraju raditi za vas. Možda će vam biti lakše pratiti tri kategorije umjesto da kategorizirate svaki pojedinačni trošak. Poslovni

Kad je HRT gromoglasno najavio novi zabavni format naslovljen “Godina za pamćenje” s Danielom Trbović, Robertom Ferlinom i Mariom Battifiacom kao domaćinima u šarmantnom retro showu u kojemu će nas autori vraćati u jednu glazbenu godinu, mirisalo je na pun pogodak. Kako naša publika obožava nostalgične formate, nije se očekivalo da će hrvatska inačica nizozemskog showa “Oh, wat een jar!” ispasti baš toliki promašaj. Isforsirani voditelji, neduhoviti gosti, neugledna scenografija, promašena kostimografija, šminka i maska (s obzirom na rekonstrukciju perioda) već nakon prve emisije na Staru godinu izazvala je zgražanje i priličan revolt gledatelja na društvenim mrežama. Čini mi se da bi “Godinu za pamćenje” trebalo nazvati “Emisijom za zaborav” i što prije je skinuti iz termina nedjeljnog prime timea HRT1. Kako je riječ o još jednoj licenci, ponukalo me to da se zapitam gdje su nestali svi oni originalni formati, koje je javna televizija proizvela proteklih desetljeća, koji su završili u arhivi HRT-a i ropotarnici sjećanja televizijske publike, pita se Boris Homovac za Nacional.

• Loše obučene ruske jurišnike pri povlačenju ubijaju vlastite trupe (Forbes)
• Cijena plina nedavno pala ispod 30 eura po megavat satu, popunjenost skladišta viša nego prethodnih godina (Lider)
• Rusi tvrde da je ukrajinska raketa pogodila tržnicu u Donjecku: Ubijeno je 25 osoba (N1)
• Hrvatska još uvijek ne zna tko će je predstavljati na Eurosongu u Švedskoj, ali sve više Europljana se kladi na pobjedu ili visoki plasman Hrvatske. Trenutno poznat samo predstavnik Francuske (Index)
• Uskoro se stvara novi svjetski logistički savez: obuhvatit će 290 brodova ukupnog kapaciteta 3,4 milijuna kontejnera (TEU), pri čemu će Maersk osigurati 60 posto, a Hapag-Lloyd ostatak (Poslovni)
• Branko Bačić u Nedjeljom u 2: Plenković i dogodine premijer, suradnja s Pupovcem kvalitetna (HRT, tportal)

Svaka priča o navodnjavanju u hrvatskoj poljoprivredi počinje s “trebalo bi…“. Rak rana, dobar pokazatelj svega što je loše u domaćoj poljoprivredi – od pristupa većine poljoprivrednika toj temi, do nemara lica iz državnih fotelja zadnjih 30 godina. Grade se javni sustavi koji se ne koriste, a oni poljoprivrednici koji navodnjavaju su u pravilu sami “na mišiće“ ostvarivali svoje projekte. Navodnjavanje je “must“, zbog klimatskih promjena, mogućnosti rada s profitabilnijim kulturama, ali i zato što daje stabilnost prinosa. Umjesto da uzmemo vodu iz Save, Dunava i Drave i podignemo proizvodnju, dobit, zaposlenost, samodostatnost proizvodnje i sve ostalo što nas muči u poljoprivredi – mi pustimo tu vodu da ode u Crno more. Detaljnije na Agroklubu.

Prekjuče mi obaveštajci za društvene mreže kroz moj prozor u svet Vajber ubaciše hit-tvit-pismeno Krleta22, adresirano na moju neznatnost. U pismetu je pisalo sledeće: „Basara, ako pročitaš ovaj tvit, daj objasni u nekoj od sledećih kolumni zašto je nacionalni identitet loš kad su u pitanju Srbi, a dobar i poželjan kad su u pitanju Albanci, Hrvati, Bugari, Francuzi, Bošnjaci, Tunguzi (gde njih nađe) i Crnogorci.“ Stvar je u tome da ja nisam napisao (ni mislio) da je srpski identite „loš“, nego da je tlapnja. Jesam napisao da su kolektivni identiteti (svih boja, uključujući srpsku) vrišteće besmislice – da ne kažem baš qwrz od ovce – ali inkriminisana identitarna kolumna uopšte i nije bila politička, nego čisto književna. Posao, naime, pisca nije samo proširivanje granica jezika nego i čišćenje jezika od semantičkih nakaza poput nacionalnog identiteta, rođenog brata nacionalnog dupeta.

Da obnovimo gradivo: identitet se odnosi isključivo na pojedinačne ljudske ličnosti. E sad, da se Porfirije bavi svojim poslom, a ne jezičkim nedoumicama, mogao bi Krleta22 staviti u krilo, pomilovati ga po glavi i reći mu: „Čedo Nebojša, do identiteta se stiže odricanjem od sopstvene volje i samoporicanjem, a ne bulažnjenjima i uvlačenjem u narodno (i Visoko) dupe.“ Ali, jbg. Porfirije ima preča posla, takođe povezana s nacionalnim identitetom. Svetislav Basara

Radi se o Ivanu Turudiću i Emiliju Kalabriću. Kalabrić je izašao kao jači kandidat, a za Turudića se počelo pričati da je to za njega rezervirano mjesto. Izborom Turudića Državno odvjetništvo bi dobilo suca koji poznaje pravo i koji bi sigurno znao ustrojiti organizaciju. Ali bi dobili i čovjeka koji bi u puno predmeta bio u sukobu interesa, a jedan od njih je Agrokor. Emilijo Kalabrić je pak prilikom saslušanja na Odboru rekao da u nadležnosti USKOK-a ne bi trebale biti prijave protiv sudaca i državnih odvjetnika. To je najgori oblik korupcije, nema goreg ako imamo korumpiranog suca ili tužitelja – kaže Ivanka Toma iz Jutarnjeg lista. N1

Voda je čudo prirode, ne samo zato što o njoj ovisi život, nego i zbog svoje jedinstvene strukture. I evo još jedne spoznaje – odgovora na pitanje što se događa s vodom kada se u njoj otopi sol? NaCl ne promijeni samo agregatno stanje, već se pojavljuje u obliku iona Na+ i Cl-. Svaki od tih iona veže za sebe molekule otapala, pa se s njima – svojim molekulama H2O – giba kroz otopinu. Ako se kroz otopinu narine električni napon, doći do smanjenja koncentracije električki neutralne tvari. Znanstvenici u novijem radu htjeli su otkriti što se događa u vodenim otopinama soli i drugih elektrolita, a otkrili su kako se između otopine elektrolita (bulk) i zraka nalazi sloj posve čiste vode. Koliko god se to pitanje činilo akademskim, jasno je da odgovor na njega ima dalekosežne posljedice. O procesima na granici zraka i vode ovisi isparavanje, a o isparavanju ovise ne samo tehnološki procesi nego i klima na našem planetu. Nenad Raos za Bug.

Hrvati su poduzetni, ali u pokretanje vlastitog biznisa češće se upuštaju iz nužde nego iz prepoznatih prilika, iako se s godinama taj trend mijenja: nezaposlenost nam se već duže vrijeme vrti oko povijesno niskih stopa, a u mnogim djelatnostima manjak radne snage je sveprisutna tema. Najviše je potpora otišlo u novopečene građevinske obrte i tvrtke, druga najčešća zanimanja su u Stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima, a iza njih su iz sektora prerađivačke industrije, zatim informacija i komunikacija te poduzetništvu u obrazovanju, administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima. Poslovni… sve o poticajima ima i na ovoj temi na Forumu.

S adrese liste@miz.hr pružit će još jedan kanal komunikacije pacijentima, ali i ostalim dionicima zdravstvenog sustava s ciljem očuvanja silaznog trenda lista čekanja kao i dodatnog unaprjeđivanja procesa i otklanjanja eventualnih poteškoća dolaska do prvog termina za dijagnostički pregledDugoročni je cilj, dodaju iz Ministarstva zdravtsva, pozicionirati novu centralnu e-mail adresu kao glavnu platformu koja će sadržavati sve informacije pacijenata i ostalih dionika u sustavu što će omogućiti i promptno rješavanje eventualnih ‘uskih grla’ u procesima putem rukovoditelja područnih službi HZZO-a i bolnice na njihovom području. tportal

• Hrvatska preuzela i peti Rafale: ‘Imat ćemo najmoćnije zrakoplovstvo na prostoru između Njemačke i Grčke’ (Poslovni)
• Nestvarne scene pred žičarom Sljeme, koja je otvorena za sve besplatno ovog vikenda. Brojni ljudi stoje u redu (tportal)
• U Rusiji dolazi do većih poteškoća s grijanjem, što je u velikoj mjeri posljedica zastarjele sovjetske infrastrukture. Brojna kućanstva se smrzavaju na minusima (Forbes)
• HDZ-ov Bošnjaković tvrdi da zakon poput lex AP ima 30 zemalja; SDP-ov Jakšić: “Ali tamo ministri daju ostavke zbog parkinga” (N1)
• Najmanje 300.000 ljudi izašlo je u subotu na ulice Njemačke kako bi izrazili svoje protivljenje krajnje desnoj stranci Alternativa za Njemačku (AfD) i podržali demokraciju. Veliki odaziv uslijedio je nakon izvješća novinske kuće Correctiv koja je otkrila da su političari AfD-a u studenome održali sastanak s krajnje desnim ekstremistima u Potsdamu nedaleko od Berlina (N1)

Javnu raspravu o velikom broju stranih radnika koji su došli u Hrvatsku prati većinom negativan prizvuk. Vjerojatno ste u svojoj okolini čuli da se ‘kreću u grupicama i pitanje je trenutka kad će početi napadati’, ‘zbog njih nećemo imati posla’, ‘kultura im nije u skladu s hrvatskim identitetom’. Ovakve reakcije ni po čemu se ne razlikuju od reakcija Nijemaca 1970-ih godina kad je mnoštvo Hrvata krenulo tražiti posao i životnu perspektivu u okolici Stuttgarta ili Essena – premda ‘bijeli’ za mnoge su oni tada bili ‘čađavi’. Iz psihološke perspektive ovakav negativan stav je donekle očekivan jer bez prethodnog kontakta, drugi i drugačiji nam se uvijek čine opasnijima nego što uistinu jesu – kaže Boris Jokić u novoj kolumni za tportal, opisavši ksenofobne komentare na herojski čin jednog Filipinca koji je spasio mnoge živote djece, a time i obitelji.

Četiri godine nakon pojave pandemije vidimo da rad od kuće nije bio prolazan trend. Možemo reći da je došao kako bi – ostao. I dok je u ranijim fazama većina poslodavaca u industrijama u kojima se to može zagovarala ili barem dopuštala rad od kuće i hibridni model, novu revoluciju pokrenuli su oni od kojih je sve počelo – tehnološke tvrtke. Rezultati su pokazali kako je razina zadovoljstva i ravnoteže između posla i privatnog života bila nešto više kod onih koji rade od kuće te da čak 78 posto zaposlenika preferira nastaviti raditi od kuće. Zaposlenici mlađe generacije imaju želju za fleksibilnošću, postavljaju oštrije granica između posla i života i pomiču način razmišljanja sa ‘živim da radim’ na ‘radim da živim’. Mladi ljudi su selektivniji u pogledu toga gdje i kako žele raditi, preispituju svoje prioritete i rade na način koji najbolje odgovara njihovim životima. Poslovni

Jedan od glavnih razloga zašto je prva sezona Pravog detektiva – kao serije koja je podjednako veliki naglasak stavljala i na istraživanje samih zločina i na dubinska poniranja u psihe protagonista te razlaganje njihove dinamike – polučila ogroman uspjeh (dok druga, recimo, nije) u svojoj suštini bio je krajnje jednostavan. Rust i Marty bili su iznadprosječno kvalitetno napisani te međusobno različiti, a Harrelson i McConaughey posjedovali su nemalu dozu kemije koja u slučaju Liz i bivše detektivke/trenutačno državne policajke Evangeline izostaje. Ako je suditi po prvoj epizodi, četvrta sezona neće biti ni toliko dobra koliko je jedni hvale, ni toliko loša koliko je drugi kude već će se prije udobno smjestiti negdje između krajnosti. Bug… Seriju komentiraju i na Forumu.

Održivo poslovanje jedna je od najčešćih strateških tema kojima se kompanije bave posljednjih nekoliko godina. Temeljno je pitanje kako uskladiti rast poslovanja i prihoda sa zaštitom vitalnih interesa zajednice u kojoj se posluje, korisnika proizvoda i usluga te okoliša. Uz to se taktizira naveliko s (generativnom) umjetnom inteligencijom. U strategijama održivog poslovanja kompanija za ovu godinu naglašen je odnos prema potrošačima i društvenoj zajednici u kojima posluju, ali i prilagođavanje modela poslovanja novim dometima tehnologije kao što su umjetna inteligencija (AI), digitalizacija, prilagodba zaposlenika novim trendovima te etično postupanje povezano s uporabom novih tehnologija, sigurnost podataka… Ipak, održivost je neodrživa bez zaštite okoliša, što je jedan od ključnih ciljeva kompanija koje se bave tehnologijom, telekomunikacijama i medijima i u tome se oslanjaju na primjenu najnovijih tehnologija. To je zajednička točka većine telekomunikacijskih kompanija, kao i banaka, poput Erste banke. Lider

Unatoč opetovanim obećanjima vodstva ByteDancea da će napraviti sve kako bi suzbili govor mržnje na TikToku, ta je društvena mreža uz bivši Twitter postala jedna od popularnijih platformi za promicanje rasizma, neonacizma, mizoginije, antisemitizma i islamofobije. Pokazalo je to istraživanje londonskog Instituta za strateški dijalog. Od 1030 video-zapisa koje su istraživači analizirali, njih 312 – gotovo trećina – sadržavalo je promociju bijelog supremacizma, a 246 podrazumijevalo iskazivanje podrške ekstremističkim i terorističkim organizacijama, uključujući veličanje Adolfa Hitlera i ISIL-a. Najgledaniji video, s preko dva milijuna pregleda, promovirao je mržnju prema Azijatima u kontekstu izbijanja Covida-19, a u top deset najgledanijih su i sadržaji kojima se ismijava žrtve i/ili negira holokaust i genocid počinjen u Srebrenici. Istraživači Instituta došli su do zaključka da TikTok uklanja dio prijavljenih mrzilačkih sadržaja, ali nedosljedno i nedovoljno. Deaktiviran je 191 klip i komentar, odnosno 18,5 posto od ukupno prijavljenih. Novosti

• Pitali su stručnjaka iz HAK-a: Ima li danas na cesti kvarova koji su povezni s kvalitetom goriva? S modernim sustavima nadzora ispušnih plinova na vozilima proizvedenima od 2014. godine i Euro 6 normom, bilo kakvo varanje s kvalitetom goriva je isključeno (Revija HAK)
• Kamere HRT-a ušle su u kampus u izgradnji Rimac Automobila u Svetoj Nedelji. Direktorica financija otkrila kako će se tamo proizvoditi dijelovi hiperautomobila za Bugatti Rimac, te Rimac Tehnology baterijskih sustava (Poslovni, HRT)
• Sud EU-a: status izbjeglice ženama žrtvama nasilja – Ženama se može dodijeliti izbjeglički status ako im prijeti “fizičko ili psihičko nasilje” u zemlji porijekla. To uključuje seksualno nasilje i nasilje u obitelji (DW)
• Pogledajte koji dućani i šoping-centri danas rade (Index)

Prema Eurostatu Hrvatska ima najveći rast cijena nekretnina u zadnjih godinu dana. Stručnjak za tržište nekretnina Boro Vujović rekao je da je u Hrvatskoj prošle godine inflacija bila glavni generator kupnje nekretnina. Cijene novogradnje su više uvjetovane cijenom radne snage nego cijenom materijala koji je zaustavio svoj rast koji je imao u periodu unazad dvije godine. Uvijek je generator potražnja. Veća je potražnja nego što ima novih stanova, a onda uslijed nedostatka novih stanova koji su za najveći broj kupaca prva opcija, kupci se odlučuju za stare stanove. Velika potražnja dovodi do rasta cijena. Realizirane cijene polovnih nekretnina su nerealne u odnosu na cijenu novogradnje. N1

Je li, međutim, jedan od te dvojice stvarno onaj “naš dečko” koji je u Ateni bolno kriknuo “Plenkoviću, vadi nas van”? Ne postoje za to materijalni dokazi, ali zgodna je stvar da nam u tako precizno orubljenom i ocrtanom kontekstu dokazi i ne trebaju. Uostalom, provjerite i sami, pa recite po duši: nakon svega – nakon što se tako banalno očekivano ustanovilo kako su napadači na vukovarsku djecu stvarno isti oni plavoguzi pavijani iz Atene – je li vjerojatnije da je među njima i “naš dečko” koji je plakao da ga “Plenković vadi van”, ili je vjerojatnije da nije? Tako je. O tome vam i govorim. Pitanje pak kako to točno Bad Blue Boysi stvari “rješavaju” batinajući po Vukovaru srpsku djecu pritom je zapravo jedino za koje uopće ne treba zla namjera. HDZ, Vukovar i Srbi? Pa patrole za prebijanje vukovarskih Srba HDZ je i izmislio i patentirao! Boris Dežulović za Novosti.