15/01/2024 - Monitor.hr
15.01. (23:00)

Začin na vlastitu odgovornost

Pepper X je najljuća sorta čili papričica na svijetu

Ovu titulu joj je službeno dodijelila Guinnessova knjiga rekorda u 2023. godini, prenio je BBC. Svrgnula je s trona Carolina Reaper čili papričicu nakon 10 godina. Stvorio ju je uzgajivač Ed Currie, kao i Carolinu Reaper. Koliko je ljuta govori usporedba s habanerom paprikom čija ljutina dostiže 100.000 Scovilleove skale (skala kojom se opisuje ljutina u paprikama, koja ovisi od količine alkaloida kapsaicina u kori), dok Pepper X bilježi 2,69 milijuna jedinica. Njen uzgajivač je jedan od pet ljudi koji su do sada pojeli cijeli plod najljuće sorte. Svoju ljutinu može zahvaliti specifičnom obliku i većoj površini posteljice, tkivu koje drži sjemenke, u kojoj se nalazi kapsaicin. Osjećao sam vrućinu tri i po sata. Onda su se pojavili grčevi koji su užasni. Ležao sam na mramornom zidu otprilike sat vremena na kiši, stenjajući od boli. Agroklub

15.01. (23:00)

Sused, help!

Znanstvenici snimili kako jedna biljka “razgovara” s drugom

Mada je nama to teško vidjeti, biljke su u zraku okružene finom maglicom spojeva koje koriste za komunikaciju i zaštitu. Ovi spojevi odbijaju gladne biljojede i upozoravaju susjedne biljke na potencijalne opasnosti. Znanstvenici znaju za ove obrambene mehanizme od 1980-ih, otkrivši ih u više od 80 biljnih vrsta. No sada je tim japanskih stručnjaka uspio u realnom vremenu snimiti ovaj proces komunikacije, što nam je dalo neke dodatne odgovore. Znali su kako biljke šalju poruke, ali ne i kako ih primaju. Kao što se može vidjeti na video snimci, neoštećene biljke su jasno i glasno primile poruke svojih ozlijeđenih “susjeda” i odgovorile naletima signala kalcija koji su se mreškali po njihovim ispruženim listovima. Index

15.01. (22:00)

Brze i kratke

  • Američki brod pogođen projektilom u Crvenom moru. Silovita eksplozija u Jemenu (Index)
  • Hrvatska među zemljama EU s najvećim rastom industrijske proizvodnje (Lider)
  • Njemački savez seljaka je „još uvijek jedna od najutjecajnijih interesnih organizacija” u Njemačkoj. No poljoprivrednici imaju drugačiji osjećaj (DW)
  • Što pobjeda Lai Ching-tea znači za Tajvan? Njima je najmanji problem što će biti s Kinom, problem im je što su plaće premale, cijene stanova previsoke, što relativno kasno mogu ući u samostalan život (N1)
  • Zakuhalo oko megaprojekta u Makarskoj: Na jednoj strani SDP i arhitekti, na drugoj HDZ i Plenkovićev ujak (tportal)
  • Čokolada produljuje život, kaže novije istraživanje (N1)
15.01. (21:00)

Babo, imam li ja još kojeg djeda osim Fuada?

Dežulović: Crveni šejtan

Te je Nove godine mali Mensur Ćeman saznao da Djed Mraz doista postoji, ali da to nije dobri starac iz reklama za Coca-Colu koji nosi šarene pakete s darovima za djecu, već kaurski palikuća zbog kojeg on, eto, sada živi kod amidže Irfana i ide u školu u šest kilometara udaljeni Nesunac. Od te Nove godine mali je Mensur svake noći sanjao iskeženo crveno čudovište bijele brade kako crvenom kamionu dolazi u njihovo selo.

Učeni ljudi koji se razumiju u dječje strahove mogli bi o Mensurovim noćnim morama ispisati čitave knjige, a stvar je zapravo bila u tome da je Djed Mraz za mališana bio katolički šejtan koji u svojoj vreći nosi veliku nesreću i pali muslimanska sela. Čuo je on od oca, slušao u dugim zimskim večerima kako pripovijeda mračne priče o Djedu Mrazu koji vara djecu i udaljava ih od Boga i vjere, i uvijek je na putu do kuće usta suhih od straha široko zaobilazio veliku reklamu za Coca-Colu s koje mu se đavolski smješkao isti zli starac kojega je onoga dana vidio u crvenom kamionu, na putu do škole, ne sluteći kakvu mu nesreću u svojoj vreći nosi.

Hodža Omar svome je sinu, istina, stotinu puta objasnio da ne postoje crvena čudovišta koja pale kuće i škole, već da je to eksplodirala nova, neispravna peć, zapalila ćilime, zavjese i daščani pod, i cijelu njihovu novu kuću. Čuo je on i od drugih dječaka razne priče, bilo je još djece koja su se bojala debelog Djeda Mraza što, kažu, vazda bazdi na brlju, ali nije zabilježeno da se itko Djeda Mraza bojao kao mali Mensur Ćeman iz Crvogojna kraj Nesunca. Ulomak iz zbirke kratkih priča “Poglavnikova bakterija” donosi Lupiga.

15.01. (20:00)

Malo da se i njega izrešeta pitanjima za promjenu

Podcast Premalo čitam: Aleksandar Stanković pričao o borbi s depresijom


Predzadnja epizoda druge sezone podcasta Premalo čitam koji vodi Goran Živković – Žika, inače poznatiji kao pjevač punk rock benda Overflow, donosi razgovor s Aleksandrom Stankovićem. Druga sezona podcasta posvećena je mentalnom zdravlju, a poznati HTV-ov voditelj, koji je nedavno objavio knjigu Depra, pričao je o svojoj borbi s depresijom, kako je sve počelo, u čemu ga je bolest najviše paralizirala i gdje nalazi podršku. U podcastu, koji se može preslušati na ovoj stranici, gostovala su brojna poznata lica, poput Marija Kovača, Domagoja Jakopovića Ribafisha i drugih.

S02E09 – gost Aleksandar Stanković

15.01. (19:00)

Druga strana 'trbuhom za kruhom'

Rasna diskriminacija ima utjecaj na mentalno i fizičko zdravlje kod migranata

Žrtve mikroagresija, poput podbadanja ili uvredljivih pogleda, suočavaju se s povećanim rizikom od psihičkih oboljenja, uključujući anksioznost, depresiju i posttraumatski sindrom. Strukturalni i institucionalni rasizam dodatno otežava situaciju, s diskriminacijom u traženju stana ili na radnom tržištu, a stres koji ljudi dožive uslijed rasističke diskriminacije može izazvati i probleme poput visokog krvnog tlaka i pretilosti, a mogu slijediti dijabetes i oboljenja srca i krvožilnog sustava. Istraživanja pokazuju povezanost rasizma s povećanom smrtnošću među pogođenim osobama. Svijest o različitim oblicima rasizma ključna je za promjenu društvenih normi i jezika te smanjenje negativnih utjecaja na zdravlje. (DW)

15.01. (18:00)

Prvo ljudska, a tek onda radnička prava

Hrvatska i Rumunjska jedine su članice EU koje kažnjavaju osobe koje se bave seksualnim radom

No, službenici pravosudnog i policijskog sustava, stručnjaci iz državnih tijela i ministarstava slažu se da je kriminalizacija radnica štetna te da bi država trebala imati kontrolu nad radnicama, to jest novcem. Iako je seksualni rad u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina vrlo dobro istražen, o njegovoj regulaciji šuti svaka politička stranka i svaki saborski klub. Seksualni je rad danas reguliran Zakonom o prekršajima protiv javnog reda i mira. U ovom članku pojam „prostitucija“ koristi se jer seksualni rad nije prepoznat u zakonima mnogih država. Članak 12. tog zakona starog više od 45 godina propisuje kaznu od 20 do 100 eura ili 30 dana zatvora osobama koje „se odaju prostituciji“. No, slučajevi iz sudske prakse pokazuju kako svaki sudac to drugačije tumači, zbog čega je u pravnom smislu pitanje seksualnog rada potpuno neusklađeno. Seksualni je rad tipično ženski, no prema MUP-ovim podacima iz 2022. godine, 18% prijavljenih radnika bili su muškarci. H-alter

15.01. (17:00)

Inače ne gledam drugima u krevet, ali...

Picula: Izguravanje iz ormara – Kako se Zoran Milanović spustio ispod razine Ladislava Ilčića

Naoko braneći, a zapravo relativizirajući njegov privatni život, predsjednik Republike narušio je ne samo ministrovo, nego bilo čije pravo na privatnost te zašao u novu sferu svoga verbalnog i političkog miljea. Što je sljedeće? I kako bi on reagirao krene li netko, danas-sutra, baviti se njegovim privatnim životom i okolinom? Veselo? Milanović je u ranijoj fazi svoje, blago rečeno, eklektične političke karijere kao političar zatražio da se u njegovu obitelj ne dira. I bio u pravu. Je li i Habijan član nečije obitelji i imaju li i on i njegova obitelj pravo na privatnost? Predsjednik očito smatra da o bilo komu može reći bilo što, najčešće tako da našteti političkim suparnicima, konkretno premijeru i svima koje on smatra ljudima Andreja Plenkovića. Pritom ovaj tip obračuna nema baš nikakve veze s političkim idejama, odnosno ideologijom, nego se isključivo radi o privatnim obračunima, vrlo često s osobnim i javno nebitnim temama. Boško Picula za tportal.

15.01. (16:00)

Brze i kratke

  • Krenulo prvo ovogodišnje zasjedanje Sabora, Plenković zaratio s Mostom: Savjet drugima – ni pod utjecajem opijata ne surađujte s njima (N1)
  • Eksplodirale cijene privatnih domova za starije, idu i do 1.000 eura (N1)
  • Analiza MMF-a: AI će utjecati na 60 posto radnih mjesta u razvijenom svijetu (Forbes)
  • Podravka predstavila novi logo (Index)
  • Nikola Vudrag: Umjetnik iz Varaaždina koji je prodao skulpturu za rekordan iznos, tražen je od Londona do Dubaija (tportal)
  • Matematički zadatak koji je zbunio javnost (a radi se samo o razlomku) na X-u. Index ima rješenje

 

15.01. (15:00)

Da se pitaju pčele, već bi ga odavno zabranili

Bayer AG se suočava s ozbiljnim izazovima nakon kontroverznog preuzimanja američkog Monsanta

Unatoč postizanju rekordnih prihoda od preko 50 milijardi eura i dobiti od 4,15 milijardi eura u 2022., tvrtka se suočava s financijskim problemima i nepredvidivim tužbama zbog štetnosti pesticida Glyphosat, koji je bio glavni proizvod Monsanta. Druga poduzeća, kao što je njemački BASF, nisu htjeli imati veze s Monsantom, jer se već znalo za sumnje da Glyphosat izaziva rak. Bayer je ipak preuzeo Monsanto za oko 59 milijardi eura, što je bila najveća investicija jednog njemačkog poduzeća u inozemstvu svih vremena. Koliko je Glyphosat štetan, o tomu nema konačnog mišljenja stručnjaka. Dok je Agencija za istraživanje raka IARC-a 2015. za Glyphosat rekla da „vjerojatno izaziva rak”, Europska komisija je odobrila upotrebu toga pesticida za idućih deset godina. I neke druge ustanove tvrde da Glyphosat ne izaziva rak. Iako je Bayer osnovao fond za pokrivanje troškova odštete i već platio 9,5 milijardi dolara, novi zahtjevi i dalje pristižu. Pitanje je hoće li fond biti dovoljan.(DW)

15.01. (14:00)

Biološki i zdravo

Ekološki pomagač u kuhinji: uređaj koji smanjuje otpad od hrane za 80 posto

I to bez prethodnog sortiranja, neugodnih mirisa, emisije stakleničkih plinova, dodavanja aditiva ili priključenja bilo kakve ventilacije – kažu iz pulskog hotela koji su uveli uređaj Ecovim 300:  praktički se hrana ubacuje kao u kantu za smeće, ali nakon završetka ciklusa iz ukupne mase ostataka hrane nastaje 10% do 20% supstrata. Plan je da se – s obzirom na to da ne sadrži nikakve štetne tvari – ubuduće koristi za prihranjivanje hotelskih travnjaka i cvjetnjaka. Analize su, naime, pokazale da je supstrat iz Ecovima toliko čist da se njime mogu čak i prihranjivati ribe u ribogojilištima – kažu iz hotela. Poslovni

15.01. (12:00)

Dodatna zarada

U Hrvatskoj lani radilo oko 25 tisuća umirovljenika

Najčešće na poslovima prodavača, čistača, dostavljača, zaštitara, kuhara, konobara, gdje se pokazuju kao vrijedni radnici, što im omogućuje i dodatni prihod. Umirovljenici su najviše bili traženi na području Zagreba i Zagrebačke županije, Splitsko dalmatinske, Brodsko posavske te Istarske županije, i to uglavnom za administrativne djelatnosti, trgovinu i prerađivačke djelatnosti, kažu u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Hrvatski umirovljenici najviše rade u trgovini, njih 4686, potom u prerađivačkoj industriji (3667), u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (3664), administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (3044), dok je njih 1584 u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi. Više je muškaraca nego žena koji rade. Klikaj

15.01. (11:00)

Prilagodba za treću smjenu

Istraživanje: plavo svjetlo ekrana možda nije krivac za nesanicu

Švicarski i njemački znanstvenici proučavali su utjecaj boja svjetla na ljudski biološki ritam te otkrili da dosadašnji savjeti o izbjegavanju plavog svjetla prije spavanja sada dolaze pod pitanje. Istraživanje, objavljeno u časopisu Nature Human Behavior, pokazalo je da percepcija boje svjetla ne utječe na trajanje ili kvalitetu spavanja, već na budnost i odgađanje odlaska na počinak. Ovo istraživanje može potaknuti promjene u pristupu osvjetljavanju okoline i korištenju digitalne tehnologije u večernjim satima. Budući zasloni možda će nam jednog dana omogućiti prebacivanje u noćni način rada koji ne percipiramo u toplijim tonovima. Tehnološki je, kažu istraživači, moguće smanjiti proporcije kratkih valnih duljina čak i bez podešavanja boja na zaslonu, no to zasad nije implementirano u komercijalne zaslone. (Bug)

15.01. (10:00)

Brze i kratke

  • Trgovci već pola godine čekaju odluku Ustavnog suda o zabrani rada nedjeljom (Lider)
  • Važna obavijest umirovljenicima: Tko u godinu dana ne povuče štednju iz drugog stupa, ostat će bez nje (Poslovni)
  • Spot bitcoin ETF-ovi prvog dana trgovanja dosegli ukupni volumen od 4,5 milijardi dolara (Lider)
  • Danas je najdepresivniji dan u godini. Jeste li vi ok? (Index)
  • The Voice: Martin je za 19 sati srušio hrvatski trending, za manje od jednog dana njegov skupio više od 106 tisuća pregleda (Index)
15.01. (09:03)

Mulj, blato i šikara

Jezero Trakošćan ispraznili prije tri godine radi čišćenja i još ga nisu vratili

Hrvatske vode dobile su na upravljanje jezero smješteno ispod dvorca Trakošćan 1995. godine, a prije toga bilo je dio muzejskog kompleksa. U tom javnom poduzeću tek su 2021. godine odlučili isprazniti jezero i očistiti ga od mulja, koji mu je smanjio dubinu na svega jedan metar. Iz jezera su do tada nestale brojne biljne vrste, poput lopoča, te je procijenjeno kako je vrijeme da se ono uredi. Nakon dvije i pol godine i troška od najmanje dva i pol milijuna eura, jezera još nema, a ne može se ni sa sigurnošću reći kada će se dvorac Trakošćan vratiti u svoj prepoznatljivi krajobraz. Zanimljivo je kako su nekadašnji vlasnici, feudalci Draškovići, jezero čistili svake godine ili svake dvije, uz pomoć tački i lopata, dok izvođačima s bagerima i mehanizacijom koje je angažiralo javno poduzeće Hrvatske vode za to treba više godina. U muzeju Dvor Trakošćan kažu da nadležnost i odgovornost nad nestalim jezerom leži na Hrvatskim vodama. Index

15.01. (08:00)

Povišena temperatura i suho grlo

Starešina: Njemačka je ušla u fazu otvorene vrućice

Kad Njemačka kihne, cijela se Europa osjeća bolesno. To je tek jedna od varijanti poznate uzrečice koja pokazuje na fatalnu ovisnost Europske unije, odnosno njezinih država članica, o zdravlju njemačke države i poglavito njemačkoga gospodarstva. Nakon niza neugodnih najava – gospodarske recesije, unutarnje nesigurnosti, političke radikalizacije – Njemačka je ovoga tjedna ušla u fazu otvorene vrućice. Upravo zbog svoje racionalne i strukturirane prirode i vrlo specificiranih zahtjeva njemački prosvjedi pokazuju svu dubinu krize (do)sadašnjega gospodarskog modela, kojem je nužno resetiranje, i pokazuju smjer kojim bi se ta promjena mogla događati. Njihovi prosvjedi usmjereni su prije svega protiv međunarodnih zelenih lobija koji uz asistenciju birokratskih struktura EK-a i država članica donose i provode politike koje uništavaju domaću poljoprivrednu proizvodnju. Ne samo u Njemačkoj već i u drugim državama EU-a. Višnja Starešina za Lider.