02/01/2024 - Monitor.hr
02.01. (23:00)

Prošla godina ostaje upamćena po najvećim klimatskim katastrofama

Studija međunarodne dobrotvorne organizacije Christian Aid pokazala je da su katastrofalne poplave i šumski požari imali veći ekonomski učinak na siromašnijim mjestima u svijetu. Izvješće Christian Aida navodi 20 najskupljih klimatskih katastrofa diljem svijeta po glavi stanovnika, koje su ubile i raselile milijune ljudi diljem svijeta. Kako prenosi Euronews, zaključak studije je da su najveći troškovi prirodnih katastrofa po glavi stanovnika bili šumski požari koji su zahvatili Havaje u kolovozu – u prosjeku više od 3600 eura po osobi. Na drugom je mjestu oluja koja je pogodila Guam, otok u zapadnom dijelu Tihog oceana, gdje je šteta iznosila 1350 eura po glavi stanovnika. Green donosi cijeli popis.

02.01. (23:00)

Purica z mlincima i zagorski štrukli

Sve više turista dolazi nam zbog gastronomije – prilika za dobavljače domaće hrane

Prosječna dnevna potrošnja turista u Hrvatskoj prošlog je ljeta iznosila 140 eura, pokazalo je novo TOMAS istraživanje Instituta za turizam. U strukturi prosječnih dnevnih izdataka, 48 posto se odnosilo na uslugu smještaja s povezanom hranom, 20 posto na uslugu hrane i pića izvan usluge smještaja, a 32 posto na sve ostale usluge. More i priroda i dalje ostaju najvažniji motivi dolaska na hrvatsku obalu i otoke, no na Jadranu raste udjel gostiju koji tu dolaze da bi dobro jeli. U zadnjem TOMAS-u tako su city break i gastronomija motivirali po 19 posto gostiju na dolazak, dok je 2019. zbog gastronomije na Jadran došlo tek šest posto turista, što bi mogao biti zanimljiv podatak i za ugostitelje i za domaće dobavljače hrane. U kontinentalnoj Hrvatskoj gastronomija stoji nešto slabije, čak i u odnosu na 2019., tako da tu nema baš pomaka. Najzahvalniji gosti za gastronomiju pritom su Amerikanci. Lider

02.01. (22:00)

Brze i kratke

  • Skočio broj mrtvih u Japanu, strahuje se da je puno ljudi pod ruševinama (Index)
  • Grad Zagreb ne odustaje od izvlaštenja parcela u Gračanima (N1)
  • Župan Zadarske županije optužen je za kazneno djelo trgovanja utjecajem. USKOK ga tereti da je iskoristio službeni položaj i utjecaj tako da je posredovao da se stornira račun od 48,06 eura kojeg mu je izdao lučki redar (Dalmatinski portal)
  • U Americi je sve više “cyber otmica”. Zadnja žrtva je mladi Kinez, našli ga živog. Počinitelji cyber otmice navode svoje žrtve da se izoliraju, pa čak i da sami sebe fotografiraju kako bi izgledalo da su zatočene – unatoč tome što otmičari nisu prisutni. Umjesto toga, žrtve se prati preko Facetimea ili Skypea (Index)
  • Polarni val hladnoće zahvatio je sjever Europe. Najniže temperature ove zime zabilježene su u Finskoj i Švedskoj, dok debeli minusi prijete Moskvi sredinom tjedna. Temperature bi mogle biti i minus 40 (tportal)
  • Unuk Antuna Vrdoljaka osumnjičen za pokušaj ubojstva nožem u centru Zagreba (Jutarnji)
02.01. (21:00)

Pismo ocu

Prvi album House Of All – Marku E. Smithu umjesto spomenika

Ako u bilo kojoj mančesterskoj ulici bacite kamen, velika je šansa da ćete pogoditi nekog od bivših članova The Falla, stara je zajebancija koja vrlo uspješno ilustrira činjenicu da je kroz kultni bend Marka E. Smitha prošlo više od 130 ljudi. Britanski novinar Dave Simpson svojedobno je, dapače, krenuo u nemoguću misiju pronalaženja svakog od njih, što je i ovjekovječio u izuzetno zabavnoj knjizi “The Fallen” na čijim su stranicama mjesto dobili čak i oni koji su, poput menadžera Chemical Brothersa, u The Fallu svirali svega nekoliko sati.

Petorica s te opsežne liste lani su odlučili napraviti novi projekt House Of All koji dovodi u pitanje onu legendarnu Smithovu izjavu ako smo na pozornici ja i vaša baka na bongosima, to je The Fall. Naime, baš u skladu s njegovim pristupom glazbi, prema kojem muzičari najbolje od sebe daju kada ih se baci u vatru, bez ikakvih priprema i prethodnog planiranja, House Of All u studio su ušli s tek dva-tri nedovršena teksta, nemajući nikakvu ideju što će i kako odsvirati. Obitelj Marka E. Smitha putem medija i društvenih mreža se pobunila, bezrazložno ih optužujući da iskorištavaju nasljeđe The Falla, no uvjeren sam da bi on bio itekako zadovoljan. Premda im to vjerojatno nikada ne bi priznao. Ravno do dna o odličnom albumu.

02.01. (20:00)

A mislili su da će dijeliti samo honorare

Od 1. siječnja regulira se rad preko platformi, neki ističu kako zakon dozvoljava moderno robovlasništvo

Zahvaljujući Vladinom informacijskom sustavu pod nazivom Jedinstvena elektronička evidencija rada (JEER) krajem mjeseca napokon ćemo saznati kako zapravo izgleda gig ekonomija u Hrvatskoj: koliko radnica i radnika radi na pojedinim platformama poput Wolta i Glova, kakvi su njihovi ugovorni odnosi, točno vrijeme i mjesto obavljanja posla, kao i koliki su iznosi koje platforme isplaćuju tvrtkama. Sadašnje procjene kreću se od 40-ak sve do 100 tisuće ljudi angažiranih na platformskom radu, a pretpostavlja se da čak 80 posto njih radi preko agregatora, dajući im oko 20 posto svoje zarade. Mediji javljaju da će nova regulativa “unijeti reda” u sektor, iako neki saborski zastupnici ističu kako su agregatori trebali biti izbačeni iz zakona. Time je zapravo legalizirano “suvremeno robovlasništvo”, a platforme su amnestirane od odgovornosti spram ljudi na čijem radu ubiru milijunski profit. Za ukidanje agregatora zalagali su se – i sindikati, ali neuspješno. Novosti

02.01. (19:00)

Vrela krv

Osobe s krvnom grupom nula najdulje žive, istraživanje kaže

Kako piše portal Kreni zdravo koji se poziva na dva znanstvena istraživanja o tome, osobe s krvnom grupom 0 mogu se utješiti činjenicom da je njihova podložnost koronarnoj bolesti srca niža. Obrazloženje iza ovog fenomena ostaje nejasno, a neki stručnjaci teoretiziraju da druge krvne grupe mogu pokazivati više razine kolesterola i povećane količine proteina povezanog sa zgrušavanjem. Osim toga, vjerojatnost produženja životnog vijeka veća je za osobe s krvnom grupom 0, a stručnjaci to pripisuju upravo smanjenom riziku od kardiovaskularnih bolesti. Osobe s krvnom grupom A pak sklonije su raku želuca, dok su oni s AB krvnom grupom skloniji moždanim udarima. Danica

02.01. (18:00)

Iz pera glazbenog producenta koji stvara slušajući

O knjizi Ricka Rubina ‘Kreativni čin’: Kontrola kao način prilaženja problemima promašeni je koncept

Knjiga Ricka Rubina nije postala čitateljski hit zato što autor zna tajnu stvaranja. Stvaranje ni u kojoj varijanti ne može biti dekodirano, pogotovo ne na način da u kompjutor ubacimo njegove ulazne i izlazne reference i onda programiramo računalo da nam “odgonetne” autorski proces. Stvaranje nije nikakav mistični algoritam, ali jest najzačudniji i evolucijski najplodniji proces za koji smo kapacitirani, koji ne samo da ne možemo držati pod kontrolom, nego nas i na svakom koraku podsjeća koliko je kontrola kao način prilaženja problemima promašeni koncept. Knjiga nam daje i vrlo jasan odgovor na pitanje zašto svi sapiensi vole i trebaju umjetnost (“osobno je univerzalno”, veli Rubin), ali i zašto jedan dio kreativaca nikada ne prelazi prag amaterizma. Odgovor na ovo drugo pitanje je u tome što nemaju dovoljno otvorenosti i strpljenja – ni prema sustavnom upijanju različitih umjetničkih impulsa (ne vide zašto bi pratili koncertnu, kazališnu, likovnu ili književnu scenu, a ne samo ono što im povremeno zablista kao srodno i samim time zanimljivo), niti imaju strpljenja prema postepenom sazrijevanju svoje stvaralačke sjemenke, na način da dopuste da se njezin oblik sporo pomalja. Nataša Govedić za Najbolje knjige.

02.01. (17:00)

Kofer u ruke i put pod noge

Kamo putovati u 2024.? Evo šest manje razvikanih destinacija u Europi

Ako tražite destinacije s manje gužve ili novu avanturu, Forbes donosi šest destinacija koje bi mogle biti baš po vašem ukusu:

  • Kotor je jedan od najljepših utvrđenih gradova u Crnoj Gori, a Lonely Planet ga je proglasio kao najboljim gradom za posjet na čitavom svijetu. Nije preplavljen turistima, a uvršten je na UNESCO-ovu listu svjetske baštine
  • Montpellier je gastronomski raj. Čak i najjednostavniji kafići nude kvalitetnu hranu, uvijek prekrasno posluženu. Ljubitelji kulture uživat će u muzeju Fabre, a ljeti se održava Radio France Music Festival
  • Stavanger je poznat kao naftno središte Norveške od otkrića polja Ekofisk krajem 60-ih godina prošlog stoljeća. Pokraj fine papice, iznenađujuće je umjetnički grad, s muzejem suvremene umjetnosti Kunstmuseum i živahnom zajednicom umjetnika čiji su studiji često otvoreni za javnost. Ne smije se propustiti ni muzej Petroleum
  • Ribarska luka Vigo u Galiciji na sjeveru Španjolske ponosi se antičkim rimskim ostacima, neoklasičnim crkvama, šarmantnim starim gradom – i najboljom hobotnicom koju ćete ikada pojesti. Iz Viga možete otići na kratki dnevni put trajektom do obližnjih otoka. Prekrasan Islas Cies s plažom Playa de Rodas opisan je kao “najljepša plaža na svijetu” s tirkiznom vodom i bijelim pijeskom
  • U Tallinu živi manje od pola milijuna ljudi, no ima šarm mnogo većih gradova. Mnoštvo muzeja i galerija, povijesni stari grad, snažna gastro kultura i duga pješčana plaža samo su neke od atrakcija
  • Za ljubitelje povijesti, Gaziantep je prava poslastica: antički šarm tog grada sastoji se od kulturnih, religioznih i gastronomskih blaga koja se protežu čak šest tisuća godina. Gaziantep je smješten na jugoistoku Turske, na povijesnoj trgovačkoj ruti pored granice sa Sirijom. Grad je bio na granici nekoliko civilizacija i zaista je fascinantna destinacija za posjet.
02.01. (16:00)

Brze i kratke

  • Strašni prizori iz Japana, broj žrtava popeo se na 48, uništene zgrade, prekinuta opskrba električnom energijom u desecima tisuća domova, stanovnici nekih obalnih područja sklonili se na uzvisine (N1)
  • Bakić (Možemo!) podržava uvođenje poreza na nekretnine: “Ne mislim da HDZ ima hrabrosti za takav iskorak” (N1)
  • Detalji najambicioznijeg industrijskog projekta u Hrvatskoj i pitanje teško milijardu eura: je li to izvedivo? Njemački investitori kod Šibenika planiraju izgraditi cijelu industriju solarnih panela koja bi konkurirala kineskim proizvođačima te pokrenuti proizvodnju zelenog vodika i sintetičkog goriva (Forbes)
  • Policija u Ministarstvu poljoprivrede istražuje uvoz 45.000 sadnica lijeske iz BiH, kaznena prijava podignuta protiv nekoliko djelatnika ministarstva. Uvoz lijeski iz zemalja izvan EU nije dozvoljen (Nacional)
  • Dokumentarni serijal Captains of the World oduševljava nogometne fanove: pruža uvid u događaje iza scena Svjetskog nogometnog prvenstva iz 2022. godine (Index)
02.01. (15:00)

I Google ima svog Tonija Miluna

Google DeepMind velikim jezičnim modelom riješio ljudima nedokučiv matematički problem

Stručnjaci Googleovog odjela za umjetnu inteligenciju primijenili su jezični model na neočekivanom mjestu, u domeni teorijske matematike, pa njime riješili problem koji ljudi dosad nisu uspjeli. Do rješenja matematičkog problema došlo je zaobilaznim putem. Stručnjaci su matematički problem postavili u Pythonu, no izostavili su iz koda dio koji pokušava pronaći rješenje. Taj su zadatak prepustili svojem modelu Codey, uz validaciju FunSearcha. Tijekom procesa model je izbacio brojna “rješenja”, neka besmislena, neka smislena, a neka zaista inovativna. Samo ova potonja su odobrena, pa je model dobio instrukcije da nastavi u tom smjeru. Veliki jezični model iskorišten je, dakle, kao generator kreativnosti, nakon čega su njegovi rezultati provjeravani, uz zadržavanje samo onih zaista korisnih. Bug

02.01. (14:30)

Sponzorirana vijest

UZV srca s color dopplerom, EKG i pregled kardiologa za 110 eura


Ultrazvuk srca (ehokardiografija) je slikovna pretraga srca kojom se može dobiti informacija o izgledu i funkciji različitih srčanih struktura. EKG srca je pretraga kojom se mjere električni potencijali srca. Pretraga se izvodi dok je pacijent u ležećem položaju, na grudni koš, ruke i noge mu se priključe elektrode te se snimanje vrši putem elektrokardiografa. Ponuda za 110 eura uključuje ultrazvuk srca s color dopplerom, EKG, pregled kardiologa u Ustanovi za zdravstvenu skrb Vaš pregled. Više detalja pogledajte ovdje.

02.01. (13:00)

Potencijal je tu, samo ga treba iskoristiti

Milanovićev ekonomski savjetnik izdvaja pet ključnih izazova za Hrvatsku u 2024. godini

Prije iznošenja izazova, podsjetimo da iz Banskih dvora sugeriraju da smo danas ekonomski „solidna i stabilna“ zemlja u kojoj je očuvana „socijalna kohezija“, a u 2024. godini nas očekuje gospodarski rast od 2,8 posto, dok bi inflacija trebala usporiti. Velibor Mačkić za Forbes navodi koji su problemi na kojima bi trebalo poraditi:

  • Porobljavanje institucija predstavlja jednu od ključnih prepreka podizanja produktivnosti hrvatske ekonomije
  • Neuređeno tržište rada: potrebno je lociranje i identificiranje stranih zemalja iz kojih je moguće dobiti potrebni profil radnika koji nam nedostaju, spajanje poduzeća i stranih radnika
  • Treba šira porezna baza i progresivno oporezivanje
  • Privatne investicije u sjeni su EU fondova
  • Inflacija i izborni ciklus – Iako inflacija usporava, kretanja na tržištu rada bit će zanimljiva i u izbornoj godini uz izražene geopolitičke rizike
02.01. (12:00)

Znali su, ali nisu učinili ništa

Klimatske promjene su poricane, a obujam proizvodnje nafte se udvostručio između 1970. i 2000. godine

Neke od naftnih multinacionalnih kompanija znale su još od sedamdesetih godina prošlog stoljeća da njihovi proizvodi mijenjaju klimu. Francuski Total, na primjer, sedma najveća naftna multinacionalna kompanija po prodaji upozorio je još 1971. na klimatske promjene. U internom časopisu kompanije objavljena je studija po kojoj je za 2010. godinu predviđena vrijednost CO₂ u atmosferi koja se dogodila 2015. godine, a tu su i rezultirajuće katastrofalne posljedice. Čak je osnovana i radna skupina s drugim multinacionalnom kompanijama u svrhu istraživanja kako bi se istaknuli previsoki troškovi u zaštiti klime. Još jedan naftni div, Exxon je reklamirao da se premalo zna o povećanju temperature za koju je kriv čovjek. Oni su još 1982. godine imali toliko precizmu prognozu da su znanstvenici s Harvarda ostali zapanjeni. Revija HAK

02.01. (11:00)

Nije za one osjetljive

Saltburn, provokativni film kojeg nazivaju i remek-djelom i katastrofom

Saltburn prati Olivera, studenta na Sveučilištu Oxford koji biva uvučen u svijet šarmantnog i aristokratskog kolege Felixa. On ga pozove na svoje prostrano imanje ekscentrične obitelji tijekom ljeta koje nikada neće zaboraviti. Film je psihološki triler s elementima komedije, a baš kao i Promising Young Woman, i Saltburn je pomalo šokantan. Uvrnuta priča o opsesiji i ekscesu koja je u suštini crna komedija, ali što film više odmiče kraju to je sve mračniji i tragičniji. Bio je najavljivan kao najseksi film godine i zaista je provokativan i smiješan na dijelove, a odlično ga podržava i glumačka postava koju je redateljica okupila. Reakcije na film nisu isključivo pozitivne, kaže Journal, a slobodno pogledajte što kažu na Forumu.

02.01. (10:00)

Brze i kratke

  • USKOK sada pritišće novinara koji je otkrio aferu Mreža TV, dok je Lovrinčeviću i Filipoviću ostavio dovoljno vremena da unište i prikriju sve dokaze o trgovini utjecajem (Nacional)
  • Spajanje u 2024.: Dva blagdana padaju na isti dan (Tijelovo i Dan držvnosti), no zato ostatak godine obećava (N1)
  • Marjanović nije oduševljen s novim specijalom Rickyja Gervaisa: Problem Armageddona je to što Gervais puni sat drvi o stvarima zbog kojih bi tobože mogao biti “kenselan” iako jako dobro zna da se neće dogoditi ništa (Index)
  • Počela instalacija novih kamera na cestama, snimat će i unutrašnjost automobila (tportal)
  • Tomašević najavio studiju izvodljivosti za Centar za gospodarenje otpadom u Resniku (Nacional)
02.01. (08:00)

Kulturni gradovi

Tri prijestolnice kulture 2024.: Bodø, Tartu i Bad Ischl

I u 2024. će biti tri grada Europske prijestolnice kulture: Bodø u Norveškoj, Tartu u Estoniji i Bad Ischl u Austriji. Svaki grad to obilježava na svoj način, iako ima određeno planiranih zbivanja. Bad Ischl je poznato turističko odredište u Austriji, pitoreskni alpski gradić u blizini Salzburga kamo je na odmor odlazilo i nekadašnje austrijsko plemstvo. Zajedno s 22 okolnih mjestašca još je 1997. uvršten u Svjetsku baštinu UNESCO-a. Makar daleko veći, Tartu na istoku Estonije nije tako poznat. Zapravo je sa svojih 100 tisuća stanovnika drugi po veličini grad te zemlje, makar je u stalnom rivalstvu s glavnim gradom Talinom. Ali kad je riječ o kulturi, Tartu je prastari sveučilišni grad, a i trgovačkim vezama je pripadao u udrugu gradova Hanse još u ranom srednjem vijeku. Treća kulturna prijestolnica Europe, norveški Bodø je osobita barem iz dva razloga: ona leži sasvim na sjeveru u zapadnu obalu Norveške i time će biti prva prijestolnica koja se nalazi iznad Polarnog kruga. Druga je osobitost prostor u kojem će se biti održano više od tisuću manifestacija: oni će biti diljem goleme regije Nordlanda koja se prostire na oko 800 kilometara – više nego dvostruko od zračne linije između Varaždina i Dubrovnika. DW