U godinama koje dolaze očekuje se smanjenje prihoda od EU fondova i rast prihoda od turizma. Na pitanje ‘Je li naš turizam dovoljno jak da ‘pokrije’ fondove?’ ekonomist HNB-a Vedran Šošić je kazao kako je pred Hrvatskom još dosta godina za povlačenje sredstava, iako će ono u idućoj perspektivi biti nešto manje. Vezano za monetarnu politiku ustvrdio je kako europodručje ‘pleše’ na rubu recesije – ali da bi se ona mogla izbjeći jer se početkom godine očekuje ‘meko’ prizemljenje’ – koje ne bi trebalo rezultirati recesijom i ugroziti zaposlenost. HRT

Kada birate vitamine i suplemente, nužno je istražiti i pronaći proizvode koji sadrže kvalitetne sastojke. Također, treba utvrditi da su vitamini potpuno prirodni i bez štetnih dodataka. Preporučuje se konzultirati s liječnikom. Dugo se smatralo da je vitamin E koristan za ljudsko tijelo, ali istraživanja su pokazala da nije nužno vrijedan uzimanja. Primjerice, uzimanje vitamina K2 oralno može imati štetne posljedice na zdravlje… Puno prirodnih izvora vitamina K može pružiti bolji poticaj organizmu, a oni se obično nalaze u mliječnim proizvodima, uključujući sir i jogurt pa mogu biti ukusni dodaci jelima. . Isto tako, nije dobro uzimati previše vitamina A. N1

• Anketa Ipsosa uskomešala političku scenu, Puhovski tvrdi: ‘Most bi se trebao jako zabrinuti! Grmoja se preigrao…‘ (Jutarnji)
• Novi veliki prosvjed u Beogradu: “Ispunjenje zahtjeva ili blokade u srijedu” (N1)
• Božićne poruke s oltara: Mir, obitelj, zajedništvo i odmak od blještavila (HRT)
• Navaljni premješten u zatvor u arktičkoj regiji Rusije, odvjetnici zabrinuti (Nacional)
• Jedna 23-godišnjakinja iz Engleske seksa se samo jednom godišnje i tvrdi kako je to učvrstilo vezu s njezinim partnerom, koji je više cijeni i poštuje, kako prenosi The Sun. (Večernji)
• Počinje blagoslov kuća na kojem će Crkva u 10 dana zaraditi 15 milijuna eura (Danica)

Dok se Ja, Daniel Blake (2016.) bavio nezaposlenim pojedincem zarobljenim u bespućima britanskog birokratskog sustava, a Oprostite, mimoišli smo se (2019.) bračnim parom primoranim na prekarni rad, Stari hrast (2023.) u fokus stavlja odnos stanovnika nekadašnjeg rudarskog sela sjeveroistoka Engleske i sirijskih imigranata. Ogorčeni pripadnici radničke klase i migranti izbjegli iz svojih domova naizgled stoje na oprečnim stranama, no Loach ovim ostvarenjem navodi na preispitivanje tog kompleksnog i sveprisutnog društveno-kulturološkog procjepa. Gledatelju se nameću pitanja – koliko su zaista različite sudbine suvremenih radnika s dna društvene ljestvice i one muslimanskih izbjeglica? Može li se postići (potpuna) multikulturalna integracija u okvirima pojedinog društva, u ovom slučaju britanskog? Kulturpunkt

Kad premijer kaže da nam je bolje, onda u to ne treba sumnjati. I biti čangrizav. Uostalom, samo tri i pol godine nakon zagrebačkog i banovinskog potresa uspjela je obnova nekoliko desetaka stambenih objekata, čak i nekoliko zgrada i povijesnih znamenitosti. Uspjesi se naprosto gomilaju. Bilo je, doduše, u tekućoj godini i ponešto afera i skandala. No, premudri premijer uvijek s pravom naglašava da se za dobrim konjem uvijek praši. Kako je u Hrvatskoj osjetno više kadrovskih konjina nego rasnih konja, broj smijenjenih ministara dosegnuo je hvalevrijednih 30, ali i to je, po Plenkoviću, dokaz kako za našu dobrobit stalno treba pronalaziti i one bolje od najboljih. Mi to zaslužujemo. Jedini je to razlog učestalih promjena u ministarstvima i javnom poduzećima, a ne tlapnje o nekakvoj fluidnoj korupciji. Željko Krušelj ironično za Glas Podravine.

Uvriježeno je mišljenje da procjena istinitosti neke informacije pretraživanjem podataka na Internetu smanjilo vjerovanje u njih. Nova studija pokazuje da se u stvarnom svijetu događa upravo suprotno: traženje istinitosti lažnih članaka zapravo povećava vjerojatnost vjerovanja dezinformacijama. Nalazi istraživanja, objavljeni u časopisu Nature, nude zanimljiv i za neke šokantan uvid u utjecaj rezultata tražilica na njihove korisnike, što je relativno nedovoljno proučeno područje. Četiri provedena eksperimenta pokazala su da online pretraživanje radi procjene vijesti dovodi do statistički značajnog porasta vjerovanja u dezinformacije. To se događa i nedugo nakon objave dezinformacija, ali i mjesecima kasnije. Peta studija pokazala je pak da je ovaj fenomen koncentriran među pojedincima kojima tražilice vraćaju informacije manje kvalitete. Bug

Zajednički kulturni prostor mora, dakle, postojati, dok god postoje ljudi koji imaju potrebu za kulturom. A svi ljudi imaju potrebu za kulturom, koja primarno proizlazi iz njihovih kulturnih identiteta i jezičnih ograničenja. Pitanje je samo ovo: želimo li zajednički kulturni prostor slobodnih i živih kultura, tojest onoga što predstavlja vrhunce duha pojedine zajednice, ili želimo zajednički kulturni prostor ideološki porobljenih, obespamećenih i onepismenjenih društava. Upravo je ovo drugo u godini 2023. trijumfiralo u Hrvatskoj. Upravo to je našlo izraz u pet Arena i 90.000 uglavnom vrlo mladih Hrvatica i Hrvata koji s oduševljenjem dočekuju i ispraćaju Aleksandru Prijović. Uništavanje jednoga zajedničkog kulturnog prostora, gušenje i zatiranje žive i fluentne nacionalne kulture, koja je u prirodnoj komunikaciji, prelijevanju i prožimanju s bliskim i susjednim kulturama, dovodi do stvaranja nekoga drukčijeg zajedničkog kulturnog prostora, na kojemu vladaju drukčija pravila i promoviraju se neke druge estetike. Odlukom da ne otkupljuje knjige srpskih i bošnjačkih pisaca objavljivane kod hrvatskih nakladnika, Ministarstvo kulture i medija Nine Obuljen Koržinek posredno je pridonosilo stvaranju platforme na kojoj će Aleksandra Prijović okupljati 90.000 duša i uprihoditi dva milijuna i sedamsto osamdeset tisuća eura. Miljenko Jergović za svoj blog.

Iako biste na prvu pomislili da je tu dobro prošao TikTok, koji je među “zoomerima” hit društvena mreža, anketa je otkrila nešto sasvim drugo. Na temelju odgovora nešto više od 600 ispitanika iz SAD-a (u dobi između 18 i 26 godina), njih 59% odgovorilo je da donekle ili vrlo vjeruju onome što vide na – YouTubeu. Samo 28% njih odgovorilo je da toj platformi ne vjeruje u nekoj mjeri. Na drugom se mjestu po vjerodostojnosti i pouzdanosti našao Instagram (40% mu vjeruje, 45% ne), a iza njega su Twitter/X i WhatsApp. Na petom mjestu je TikTok, a Facebook na začelju. Bug

• Studenti na ulicama, kreću šestosatne blokade. Brnabić: Hvala ruskim tajnim službama koje su nam rekle što se sprema u Beogradu (Index)
• Novi ministar gospodarstva Damir Habijan prije dva mjeseca uspio uvjeriti premijera Andreja Plenkovića da država posve preuzme financiranje sanacije baliranog otpada u Varaždinu (Nacional)
• Hrvatska ima 5000 trgovina: svaka četvrta pripada Studencu (Danica)
• KVIZ / Koliko dobro poznajete svjetske religije? (N1)
• Hrvatska ekološka priča koja traje preko 20 godina: Romeo uklonio više od 16 tisuća olupina automobila iz prirode (Green)
• Preminuo Jura Gašparac, hrvatski kolekcionar i antikvar te kolega koji je surađivao u brojnim emisijama HRT-a, najpoznatija Lov na antikvitete (HRT, Jutarnji)

Dok se vest širila bilo je oko 400 mališana koji su zahvaljujući njemu imali radosno detinjstvo i koji su bili spašeni od ulice, hladnoće i sveta kriminala, četrdeset su od rođenja zaraženi virusom HIV-a, a oko stotinu je rođeno sa invaliditetom ili razvojnim smetnjama. On je do 2018. usvojio 253 dece, i svi ga zovu “tata”, a ostalima je našao dom. A oni koji su pozavršavali škole i fakultete i zasnovali svoje porodice se i dalje vraćaju u manastir i pomažu mu oko nove braće i sestara. Radioatkivni komarac

Prometni kompleks smješten je u gradu Chongqingu koji se nalazi u središtu države, a s prigradskim naseljima ima više od 22 milijuna stanovnika. Jasno je da uz takav grad, koji je i prometno središte ide i ovakav objekt. Čvor ima 15 rampi ukupne duljine 16.414 m, koje vode u 8 smjerova. Izgradnja je započela u rujnu 2009., a dovršena 2017. Programeri navigacijski uređaja su vjerojatno danima razbijali glavu s rješenjima za ovu petlju. No pragmatični Kinezi smislili su rješenja i za one koji pogriješe. Nakon osamstotinjak metara, u svakom smjeru konsturirana je mala petlja koja omogućuje povratak onima što su krivo skrenuli i promašili smjer. Revija HAK

Brojni visoko plaćeni tehnološki radnici planiraju uskoro dati otkaz, a sličan trend vidljiv je i u zdravstvu .Čak i šesteroznamenkaste plaće nisu dovoljne da zadrže radnike. Većina od 66 posto više rangirani product menadžera planira pronaći novi posao, iako imaju prosječnu godišnju plaću od 131.565 eura (144.000 dolara), piše CNBC. Ovo je top 15 zanimanja u kojima ljudi planiraju uskoro dati otkaz (Poslovni):

• Senior product manager: godišnja plaća 131.565 eura
• Flebotomist (tehničar za vađenje krvi): godišnja plaća 35.906 eura
• Linijski kuhar: 29.419 eura godišnje
• Medicinske sestre i tehničari specijalizirani za njegu pacijenata: godišnja plaća 34.444 eura
• Medicinske sestre i tehničari u hitnoj službi: godišnja plaća 79,100 eura
• Predstavnik službe za pacijente: plaća 36.180 eura
• Analitičar kibernetičke sigurnosti: plaća 75.741 euro na godinu
• Zavarivač, rezač i lemilac: godišnja plaća 44.220 eura
• Rukovoditelj viličarom: 36.363 eura
• Voditelj IT programa: 120.601 euro
• Medicinske sestre i tehničari na odjelu intenzivne njege: 73.731 euro
• Prodavač u maloprodaji: godišnja plaća 28.049 eura
• Inženjer softver programa: plaća 79.304 eura
• Senior analitičar podataka: plaća 88.715 eura
• Koordinator za brigu o pacijentima: plaća 42.301 euro

Rad putem digitalnih platformi omogućio je ubrzani razvoj tehnologije 21. stoljeća, a on se itekako razlikuje od “starih” i ustaljenih oblika rada na koje smo svi navikli. Tu se prvenstveno misli na obrasce rada kao što su radno vrijeme, klasični odnos poslodavac – zaposlenik, mjesto rada, organizaciju rada… Prednosti takvog rada su inovativnost, otvaranje novih radnih mjesta, fleksibilnost, dok su nedostaci nesigurni radni uvjeti, netransparentno djelovanje na tržištu itd. Takav rad će se po novome nadzirati od Nove godine. Nedavno je osnovan i prvi sindikat radnika digitalnih platformi (SRDP) koji okuplja radnike koji rade na digitalnim platformama, a platforma je kao poslodavac po sklapanju ugovora o radu obavezna osigurati niz stavki za svog radnika. Savjeti

Vremena opasnog življenja, ona u kojima se geopolitički preslaguje svijet, nezgodna su za prognoze. Nakon što je invazijom na Ukrajinu 2022. Vladimir Putin srušio cijelu globalnu političku prognostiku, u 2023. ponovilo se potpuno iznenađenje s prebacivanjem fokusa na rat na Bliskom istoku. Godina na izmaku poučila nas je da nas događaji koji mijenjaju svijet u pravilu zateknu nespremne i iznenađene, ali zato su trendovi novoga globalnog preslagivanja stabilni i predvidivi. A oni postupno idu prema novom poretku globalne moći, s SAD-om i Kinom središtu. Prema tom središnjem odnosu i sukobu određuju se i ostali. Da, u sljedećoj će godini SAD dobiti novog predsjednika. Lani u ovo doba mogli ste se barem kladiti da to više neće biti ni Joe Biden ni Donald Trump. Danas je nepoznanica veća nego lani. I Hrvatska će dobiti novu vladu i premijera. Bilo bi bitno da ne propusti novi europski trend jačanja nacionalnih identiteta unutar europske zajednice država. Jer to je jedna od rijetkih povijesnih prilika kada su globalni trendovi – na našoj strani. Višnja Starešina za Lider.

Za one koji ne vole klasične božićne filmove, tu je popis blagdanskih horora

• Policija razbila prosvjed u Beogradu – prosvjednici pokušali ući u zgradu Skupštine Beograda, zaštitarske snage tukle ljude, lomile noge, jednoj curi uvrtali ruku. Vučić sazvao hitnu sjednicu (Index, Index)
• Papa Franjo na Badnjak: Žalim zbog uzaludnog rata u zemlji u kojoj je Isus rođen (N1)
• Ukrajinci prvi put slave Božić 25. prosinca, nakon što je vlada odbacila 7. siječnja kao datum proslave u nastojanjima da se ukloni utjecaj Moskve (tportal)
• Ipsos: da su sad izbori, najviše bi ljudi glasalo za Andreja Plenkovića, na drugom mjestu je Ivan Penava, iza njega Sandra Benčić, pa tek onda Peđa Grbin i Nino Rapsudić (Nacional, Dnevnik)
• Zaposlenici jedne kineske tvrtke moraju prijeći 51 kilometar trčeći svaki mjesec ako žele dobiti godišnji bonus u vrijednosti od 130 posto svoje mjesečne plaće (Poslovni)

Osnovni gameplay loop, a koji se svodi na istraživanje lokacija, prikupljanje i povezivanje (izvedeno putem spomenute mentalne mape koja ne vrijeđa igračevu inteligenciju) informacija/dokaza, utvrđivanja identiteta te privođenja počinitelja – dakle, na ono što bismo komotno mogli nazvati detektivskim igraćim mehanikama – izrazito je zarazan. Takvim ga ponajviše čine proceduralna generacija koja SoD-u osigurava visok replayability, kao i činjenica da je svakom problemu (jer ipak je posrijedi immersive sim) moguće pristupiti na više načina. Sadržaja bi, odnosno tipova slučajeva moglo biti i više, kao i dijaloških opcija, a to očito misle i developeri koji trenuačno rade – ili barem tako tvrde – na stvaranju dopunskog sadržaja (uključujući implementaciju dodatnih vrsti interakcija s građanima), mehaniku skipanja vremena bilo bi moguće malo ubrzati i tako dalje, ali to su sve samo sitni i/ili lako otklonjivi nedostatci. Bug

Arena je tako postala bojište na kojem su seljačine i građani odmjeravali snage, a Bare je tu uletio kao spasitelj i vojskovođa koji je za kraj godine odnio jednu malu pobjedu u dugogodišnjem ratu koji, barem se tako čini, traje kao priča između Izraela i Palestine. Samo par dana ranije svi smo se raspisali o tome da Bare ima samo dva dana do koncerta, a da jadan nije prodao dovoljno karata i da će to vjerojatno biti jedan veliki fijasko. U tom neobjašnjivom likovanju nad nečijim potencijalnim neuspjehom samo smo potvrdili koliko smo svi skupa nebitni za bilo koji drugi žanr osim cajki i zabavnjaka. U toj nekoj smiješnoj logici kompletno smiješnih ljudi koji silom prilika pišu to što pišu, ne napuniti Arenu znači da izvođači nisu dovoljno kvalitetni da bi se o njima ozbiljno raspravljalo, da uspjeh jednog žanra znači propast svih ostalih. Nažalost, to je odjednom postala razina rasprave u ovih nekoliko mjeseci otkako smo Arenu počeli tretirati kao jedino bitno mjerilo. Hrvoje Marjanović za Index