U Hrvatskoj se posljednjih godina bilježi znatan porast konzumacije različitih droga – od kokaina do kanabisa. Uz drogu, sve veći problem postaje i kockanje – porok koji nikada nije bio dostupniji. Kako su se izvukli iz pakla ovisnosti, tko im je bio pomoć na tom putu te kako njihovi životi izgledaju danas – otkrili su bivši ovisnici, danas potpuno funkcionalni ljudi. Nisam znala da to može voditi u ovisnost. Ja sam u to išla i rekla ‘wow’: Ja sam ovo tražila cijeli život. Da imam mir, sigurnost, toplinu i ljubav. Ovo nije promoviranje droge. Kada je to počelo, rekla sam: to je to. Međutim, kako je to đavolja prevara. HRT

Švicarci ugrađuju mačje ljestve na zgradama

Među doktoricama i doktorima znanosti, uz sve one poštene, analitične i stručne, nalaze se i iskreno zli, do srži pokvareni i olako potkupljivi ljudi. Ima tu i onih koji su te svoje diplome s pečatima kupili na benzinskim stanicama Bosne i Hercegovine baš kao i brigada onih koji su u strastvenom tangu s hrvatskom politikom završili u Remetincu. To da razina obrazovanosti nije povezana s dobrotom osobe u Hrvatskoj bila bi dobra lekcija koju bi trener Anušić (za kojeg vjerujem da je ok osoba) dao svojim štićenicima na treningu četvrtkom navečer. Od svih obrazovnih programa i sektora svoju budućnost izvan granica zemlje vide učenici prirodoslovno-matematičkih gimnazija (52,5%). Oni čije bi obrazovanje i stručnost u uzbudljivim i neizvjesnim vremenima moglo pomaknuti Hrvatsku k pozitivnim perspektivama. U zapadnim ih državama dočekuju otvorenog zagrljaja jer znaju da su dobili jackpot – inteligentne i radišne mlade ljude u koje su njihovi roditelji i učitelji uložili veliki trud, a društvo znatna financijska sredstva. Boris Jokić za tportal.

• Klimatska kriza u Turskoj: More poplavilo grad Izmir, u Istanbulu vjetar dizao krovove s kuća (tportal)
• Može li umjetna inteligencija predvidjeti infarkt? U budućnosti bi mogla uvelike pomoći u smanjenju broja slučajeva (DW)
• Ne stišava se nekretninska afera u Gračanima u koju je upleten i Grad Zagreb. Radi se o sumnji u otimanje zemljišta koje je ranije bilo predviđeno u projetku Žičare Sljeme, no iako je gradnja i bez njega dovršena Grad Zagreb ga se ne želi odreći (N1)
• Miss Nepala, prva plus size kandidatkinja na izboru za Miss Universe, je hit (Index)
• Knjazalište: Enis Bešlagić kao žena (HRT)

Čime se patvori med? Najjednostavnije se to čini šećernim sirupom, dakle koncentriranom otopinom običnog, trskinog ili repinog šećera, saharoze. Može se patvoriti i kukuruznim sirupom, koji se većinom sastoji od glukoze. No tu je kvaka. U kemijskom smislu prirodni med se najvećim dijelom sastoji od invertnog šećera, šećera koji je nastao hidrolizom saharoze, što znači da se sastoji od jednakih dijelova glukoze i fruktoze. Noviji znanstveni rad ukazuje kako viskoznost meda opada kada mu se doda šećer, bilo saharoza bilo njezin hidrolizat, invertni šećer. To je u skladu sa savjetom da pogledate kako med istječe iz tegle: viskoznost patvorenog meda je manja, pa će lakše istjecati. Razlika između dvije patvorine još se bolje vidi pri kalorimetrijskom mjerenju. Med naime promjenom temperature prelazi u staklastu modifikaciju. Prijelaz se kod prirodnog meda zbiva pri -39,5 oC, a kod patvorenog sa 30 % dodanog invertnog šećera pri -40,8 oC, razlika je dakle jedva veća od stupnja. No dodatkom 30 % šećernog sirupa temperatura ostakljivanja spušta se za više od deset stupnjeva – na vrijednost od -49,90 oC. Nenad Raos za Bug

Sve manje je za uzgoj prikladnih površina, manji su prinosi, više bolesti. Moramo li se u budućnosti odreći kave jer će postati preskupa? Biljka kave vrlo je osjetljiva. Ona ne voli vrućinu, ne voli previše suho ni previše vlažno tlo. Ona treba točno određene uvjete sjene i tlo bogato mineralima. Dosad u svijetu dominiraju dvije sorte kave: arabica i robusta. Ali, u prirodi postoji oko 130 poznatih vrsta kave, od kojih su neke rezistentnije na vrućinu ili određene štetočine i zato bi mogle biti ili izravno uzgajane ili korištene za stvaranje hibridne sorte. Ali, samo posaditi druge sorte kave nije ni brzo ni jednostavno rješenje. Tu je i nada da oni koji najviše zarađuju od trgovine kavom, veliki međunarodni koncerni kao Nestle ili Starbucks, imaju dovoljnu motivaciju osigurati temelje svoga poslovanja, dakle pomoći malim uzgajivačima kave. DW

Hrvatska je, dakle, država u kojoj djeca premijeru zahvaljuju na besplatnom ručku. I premijeru je ovo važno. Uistinu ne znam što je gore, zahvala na ručku ili njegova nepogođenost tom zahvalom. Nevidljiva i, da se poslužim biblijskim slikama, milošću dobrodušnog premijera nahranjena djevojčica bez značenja, siromašna je načinom posvemašnje isključenosti iz društva i povremene uključenosti u priču o premijeru koji svojim djelovanjem zasjenjuje samog Isusa Krista. Krist je, s dvije ribe i pet ječmenih kruhova, čudesno nahranio nekoliko tisuća ljudi, dok Andrej Plenković, obrokom u osnovnim školama, značenjski hrani svu djecu. Sva ta, do njegovog obroka ili upravo njegovim obrokom, isključena, nevidljiva, marginalizirana djeca u jednoj sustavno opljačkanoj državi, postaju premijerova djeca – ali ne trajno, nego samo za potrebe kampanje, potom će biti odbačena na margine. Marko Vučetić za Autograf.

Scott nije ni prvi ni posljednji Britanac koji je predstavio Napoleona po narativu reakcionara i restauratora “Ancien regime” (Starog poretka) na Bečkom kongresu: malog, krvoločnog, nadmenog i vulgarnog čovječuljka kojeg je mulj revolucionarnih vremena izbacio na površinu. Bonaparte je kao general predvodio svoje vojnike u bitkama u prvim linijama, i kasnije kada je postao imperator uvijek je, za razliku od drugih krunisanih glava, bio na bojnom polju. Zbog toga je uživao bezrezervnu podršku svojih vojnika. Treba shvatiti da ljudi nisu išli za Napoleonom i bili spremni da poginu za njega zato da bi uništili neki drugi narod, civilizaciju ili da bi dominirali manjim ili većim dijelom teritorija, kao što je to slučaj sa despotima prethodnog i ovog vijeka. Ljudi su ga slijedili u ime slobode, jednakosti, napretka, modernizacije. Bonaparte je u očima svojih suvremenika predstavljao sve spomenute ideje i zato je bio strastveno omrznut kod pripadnika aristokracije u Velikoj Britaniji. Pulse

Veličine koje uglavnom određuju osobnu potrošnju su kretanje plaća, zaposlenosti i sklonost štednji. Pretpostavit ćemo da se sklonost štednji ne mijenja bitno u godinu dana. Logično je da prosječna neto plaća u uvjetima stisnute nezaposlenosti bilježi snažan rast. Puno je teže naći radnike nego recimo 2017.; radnici imaju veću pregovaračku moć nego prije pandemije, a velika većina ljudi intuitivno osjeća da im stvarna kupovna moć nije bitno veća nego prije vala inflacije te žele to kompenzirati. U Hrvatskoj nema puno primatelja minimalnih plaća (oko 2-3% od ukupnog broja zaposlenih) pa neće jako utjecati na prosjek, ali je neki signal. Nadalje, inflacija koja je usporila ohrabruje potrošače. Ubrzali su i gotovinski nenamjenski krediti… U takvim uvjetima ne bi me čudilo da realna prosječna plaća nastavi rasti po veoma visokim stopama u većem dijelu 2024., a realna osobna potrošnja iduće godine prebaci sva sada aktualna očekivanja i uđe u zonu rasta iznad 4%, Velimir Šonje za Ekonomski Lab.

U japanskoj TV emisiji trojica profesionalnih nogometaša igra nogomet protiv 100 djece

• Kaos u Dublinu: Je li ovo kraj “irske dobrodošlice” strancima? Zabrinutost oko imigracije i tražitelja azila obavija sela, mjesta i gradove diljem Irske već nekoliko godina. (Index)
• Stručnjaci upozoravaju: Osobe koje piju lijekove za dijabetes, za astmu, antidepresive i za Alzheimer ne bi trebale piti kavu (N1)
• Zbog Njemačke rastu očekivanja rezanja kamata (Lider)
• Airbus testira autonomno pretakanje goriva u letu iz zračnog tankera u dronove (Bug)
• Na Sljemenu pao prvi snijeg (N1, Index)

Sva istraživanja pokazuju kako čitatelji žele prvenstveno od mainstream medija da zaustave put dezinformacija u javnost te je zato na nama odgovornost da informacije provjeravamo na najvišoj mogućoj razini jer je fake news sve sofisticiraniji i nažalost novinari se više ne mogu osloniti niti na onu “vjeruj samo svojim očima”. No ne smijemo nikad izgubiti iz vida da su dezinformacije u svojoj biti uvijek provjerljive i u tom procesu nam danas svakako u velikoj mjeri pomažu i factcheckeri” poručio je Dario Markas, glavni urednik web izdanja Večernjeg lista na ovogodišnjem SoMo Borcu. Provjera činjenica igra ključnu ulogu u borbi protiv kampanja dezinformiranja. Pružanjem analize utemeljene na dokazima, osobe koje provjeravaju činjenice mogu učinkovito osporiti lažne narative i pomoći u sprječavanju štetnih posljedica koje mogu proizaći iz raširenog vjerovanja u dezinformacije. Bug

Kršćanstvo je svjetski najbrojnija i najraširenija religija na svijetu s otprilike 2.4 milijarde sljedbenika. Statistika zvuči i dalje vrlo povoljno za kršćanstvo, ali na Zapadu – upravo na onom teritoriju gdje je bilo ideološki i financijski najjače – ono se strmoglavo približava danu kad će postati beznačajna manjina. Situacija za kršćanstvo postaje još dramatičnija kad brojkama ne pristupamo čisto statički nego dinamički i promotrimo trendove. Istočni dio Europe i dalje se čvrsto drži svoje religioznosti, poput Poljske gdje je i dalje 88 posto stanovništva kršćansko, no do sredine ovog stoljeća taj će broj, prognozira se, biti gotovo upola manji. Kod nas se slijede trendovi Zapada: sve će više ljudi odlaziti, što u neke necrkvene oblike duhovnosti, što u ateizam i agnosticizam (koji su već narasli u Hrvatskoj). To samo jasno govori da uvođenje vjeronauka u škole i puno veća javno-politička prisutnost Crkve nije dovela do učvršćivanja tradicionalne religije u Hrvata. Željko Porobija za Index.

Nasuprot ranijim shvaćanjima, naš živčani sustav, predvođen moćnim velikim mozgom, nije statičan i nepromjenjiv: kao novorođenčad dolazimo na svijet s otprilike stotinu milijardi živčanih stanica (neurona) i tijekom svojih prvih godina života razvijamo ih sve više. Kroz iskustva stečena ranim aktivnostima djeca neurološki napreduju, razvijajući obrasce koji će kasnije imati značajne implikacije na njihove odrasle živote. Iako istraživanjem konstantno učimo, istraživanja razvojnih psihologa pokazuju da povremeno prekidanje tih ciklusa „ozbiljnog učenja“ i dopuštanje da nam se mozak iz stanja koncentriranog usvajanja podataka „prekopča“ u stanje zabavne igre može imati veliki broj korisnih učinaka za naš neurološki razvoj i napredak. Igra je značajan stimulator neurološkog razvoja jer potiče naše mozgove da se snalaze, improviziraju i kreativno reagiraju na nova iskustva. Bug

Zrakoplovstvo je jedan od glavnih uzročnika onečišćenja zraka. Imajući to na umu, Rolls-Royce je napravio svoj najsnažniji mlazni motor kompatibilnim s održivim gorivom. Motor ima promjer 3,556 metara s titanskim lopaticama i 25% je učinkovitiji u odnosu na prvu generaciju Rolls-Royceovih Trent motora. Održivo gorivo koje se trenutno koristi u komercijalnom zrakoplovstvu smanjuje emisiju CO2 do 80%. Može se proizvesti iz brojnih izvora, uključujući otpadna ulja i masti, zeleni i komunalni otpad te neprehrambene usjeve. No, trenutni zakon ograničava njegovu upotrebu. Revija HAK

Iako mnogi ljudi oslobođeni iz zatočeništva imaju razumljive simptome stresa, neće svi razviti PTSP ili druge poremećaje mentalnog zdravlja, no dobra manjina hoće. Mnogo će ovisiti o tome što su iskusili za vrijeme otmice i dok su bili u zarobljeništvu, zbog čega je vrlo važno kakvu će podršku dobiti nakon oslobađanja. Nema nekih specifičnih mentalnih posljedica koje nastaju kod talaca u usporedbi s drugim traumatičnim iskustvima poput bombardiranja, iako to iskustvo ponekad kasnije može izazvati psihološke probleme – osjećaj izoliranosti, poniženja ili bespomoćnosti, tvrde psihijatri. Index

• U Zagrebu eksplodirala ručna bomba, drugu uništila policija, utvrđuju se okolnosti događaja (Index)
• Plenković tvrdi da je novac dodijeljen Geodetskom fakultetu iz državnog proračuna, Europsko tužiteljstvo tvrdi da je riječ o novcu iz Fonda solidarnosti. EPPO bi mogao biti prisiljen obustaviti istragu (N1)
• Oslobođeno 39 Palestinaca; s druge strane, izraelske obitelji dočekale su drugu skupinu talaca (tportal)
• Mlijeko u Hrvatskoj skuplje 11, sir 12, a maslac čak 43 posto više nego u EU (Danica)
• Jučer je u Ukrajini obilježeno sjećanje na Holodomor, svjedokinja: Tada su gotovo svi pomrli (DW)
• Video: Nepalac vozi bus u Rijeci: Oduvijek sam želio doći u Europu, volim ovaj posao i zasad mi je lijepo ovdje (HRT)

Dosjetio sam se kako bih ja u ime SDSS-a mogao bacit vijenac u Dunav kad sam već potegao do Vukovara. SDSS ima nekretnine u centru Zagreba pa ću tražiti da honoriraju moje herojstvo i dodijele mi neki topli sobičak u kojem bih mogao prezimiti. Prije nego što će predvoditi Kolonu sjećanja, HOS-ovci su se spustili do restorana Vrške na samoj obali Dunava da prikupe snagu. Nakon jela, Skejo je za stolom poveo Tompsonovu najnoviju pjesmu Pjevaj sokole. Tu sam vidio svoju priliku. U hipu sam izvadio vijenac iz ruksaka, hitnuo ga u rijeku. “Tadija, sin ti nešto baca u Dunav!” prolomio se Skejin glas. “Vadi to van, sunce ti pogano, četničko!” proderao se da je orilo do Srbije. Nisam mogao vjerovat šta me snašlo. Hvatao sam dah u prokleto hladnoj rijeci. Sad sam se napokon itekako mogao srodit s onim likom iz Balaševićeve pjesme Noć kad sam preplivao Dunav. Nekako sam doplivao do vijenca koji je još plutao na površini. Nova zgoda Nacionalne groupie.

Karolina Vidović Krišto, zastupnica stranke Odlučnost i pravednost je na raspravi o zakonu o hrvatskom jeziku prošlog četvrtka u časnom domu pročitala javnu optužnicu u sedam točaka protiv Borisa Dežulovića. Nejasno je – dobro, ja sam pravni laik, moguće da ne razumijem – zašto je Karolina Vidović Krišto svoju optužnicu pročitala u Saboru, na bezveznoj nekakvoj raspravi o hrvatskom jeziku. Stvar je mnogo ozbiljnija, u mom slučaju riječ je, ovako odoka, o kršenju barem pet-šest uzastopnih članaka Kaznenog zakona RH. Pa ipak, iako Karolina Vidović Krišto dobro zna o čemu je riječ – “ta bi osoba u svakoj civiliziranoj državi zbog toga kazneno odgovarala!”, “to je kazneno djelo što on radi!” – ona svoja saznanja nije prijavila nadležnim institucijama civilizirane Republike Hrvatske: niti je dokaze o kaznenom djelu odmah proslijedila državnom odvjetništvu, niti je s njima otišla u najbližu policijsku postaju. Umjesto toga, ona je optužnicu suho pročitala pred polupraznom saborskom dvoranom, kao da je izdaja Domovine pičkamumaterina ja se ispričavam obična neka povreda poslovnika ili kakav bijedni ispravak netočnog navoda. Boris Dežulović za Novosti.