• U idućem desetljeću Hrvatska bi mogla izgubiti još 50.000 učenika (Index)
• Znanstvenici: 2023. je na putu da postane najtoplija u 125.000 godina (Index)
• Tržište bezalkoholnih pića u Hrvatskoj godišnje ostvari ukupno oko 520 milijuna litara prometa. Svaki Hrvat godišnje u prosjeku popije 134 litara flaširane vode i sokova. Prošle godine lider u prodaji bezalkoholnih pića na našem tržištu je Coca-Cola. Prihodi su im iznosili 180 milijuna eura, a dobit 11 milijuna eura (Danica)
• Njemačka udesetorostručila izvoz vojne opreme u Izrael (Poslovni)
• Boris Rašeta gost Pressinga: Churchill je bio alkoholičar, Staljin je bio paranoik, a drug Tito je cijeli život živio veselo (N1, cijeli razgovor 49′)

Istraživanje je napravio Bloomberg u ukupno 163 zemlje. Svaka država se ocjenjuje na osnovu očekivanog trajanja života, uzroka smrti i svih zdravstvenih rizika. Na osnovu svega toga se i radi lista koja rangira zemlje u kojima je najbolji kvaliteta života. Najzdravija zemlja za život na svijetu je Italija. Italija je prije svega blagoslovljena Mediteranom i Alpama na sjeveru, pa sve te blagodati utječu na izuzetno dug životni vijek. Iako životni standard nije visok, Talijani to nadoknađuju svojim duhom i karakterom. Oni su poznati kao vječiti adolescenti, narod koji najbolje od svih zna uživati u životu i svim sitnicama koje ga čine. Na drugom mjestu na listi najzdravijih zemalja nalazi se Island, a na trećem Švicarska. Od ostalih treba izdvojiti Singapur i Australiju, koje se nalaze na četvrtom, odnosno petom mjestu. Poslovni

Nakon što je nedavno prestižni Lonely Planet uvrstio Hrvatsku među top 10 zemalja koje treba posjetiti u idućoj godini, odlične vijesti za našu zemlju stižu iz još jednog uglednog britanskog medija specijaliziranog za putovanja. Riječ je o Wanderlustu, jednom od najpoznatijih i najstarijih travel magazina na svijetu, čiji su čitatelji Hrvatsku proglasili najpoželjnijom europskom destinacijom i to u sklopu Wanderlust Reader Travel Awards natjecanja. Wanderlust je Hrvatsku opisao kao dragulj Jadrana kojeg krase upečatljivi otočni krajolici, bogata kulturna baština te predivan povijesni grad Dubrovnik, koji je prošle godine pobijedio u kategoriji za najpoželjniji europski grad. HRT

Dvije trećine najbogatijih zemalja svijeta nalaze se u Europi, no nejednakost u prihodima raširena je i na tom kontinentu. Najviše razine raspoloživog dohotka zabilježene su u zapadnim i nordijskim zemljama, a niže razine u većini južnih i istočnih država Europe. Jedan od načina za mjerenje i usporedbu razlika jest promatranje medijana ekvivalentnog raspoloživog dohotka po stanovniku u standardu kupovne moći (PPS) u svakoj zemlji, što daje ideju o životnom standardu. U 2022. srednji raspoloživi dohodak po stanovniku u EU kretao se od 9671 PPS-a u Bugarskoj do 33.214 PPS-a u Luksemburgu. U Hrvatskoj je iznosio 12.277 PPS-a dok je prosjek EU-a bio 18.706 PPS-a po stanovniku. Tportal

• Upute HZJZ-a u slučaju tegoba nakon gutanja sumnjive tekućine: Odmah ispljunite ostatak tekućine iz usta. Ne izazivajte namjerno povraćanje. Ne uzimajte ništa na usta. Sačuvajte ostatak napitka i originalnu ambalažu. Odmah se javite u najbližu hitnu medicinsku službu ili nazovite broj 194. (HRT)
• Aplikacija Recipe Keeper – osobna digitalna kuharica s jednostavnim unosom recepata (Bug)
• Guverner Vujčić: Ciljana inflacija od dva posto 2025. godine. Zbog smanjenja broja stanovnika u Hrvatskoj nedostajati će oko 400 tisuća ljudi, koliko ćemo ih morati uvesti. (HRT)
• U Njemačkoj je prošle godine oko 600.000 beskućnika – 58 posto više nego 2021. Porast broja beskućnika je bio posebno velik među stranim državljanima. (Deutsche Welle)
• Ponovo ogroman red pred HNK Zagreb za balet “Orašar” (24 sata)

Martina Validžić, autorica nove HRT-ove dokumentarno-putopisne serije Sretni gradovi s ekipom je snimala u Kopenhagenu, Reykjaviku, Beču, Ljubljani, Lisabonu i Rimu i istražila što njihove stanovnike čini sretnima. Dokumentarni serijal Sretni gradovi, osim utorkom na HTV1, možete pratiti i preko multimedijske usluge HRTi u čijoj videoteci se nalaze emitirana izdanja. (HRT) Razgovor s autoricom (8′)

Ovo su mrvicu inteligentniji savjeti od tipičnih self-help savjeta. Barem su zabavniji za čitanje i stvarno ima dobrih ideja. Evo, nekoliko, naravno da su na engleskom da ne kvarimo prijevodom (ako trebate prijevod imate Google translator ili ChatGPT npr.)

7. Don’t buy CDs for people. They have Spotify. Buy them merch from a band they like instead. It’s more personal and the band gets more money.

17. Done is better than perfect.

18. Keep your desk and workspace bare. Treat every object as an imposition upon your attention, because it is. A workspace is not a place for storing things. It is a place for accomplishing things.

19. Reward yourself after completing challenges, even badly.

26. Are you on the fence about breaking up or leaving your job? You should probably go ahead and do it. People, on average, end up happier when they take the plunge.

27. Discipline is superior to motivation. The former can be trained, the latter is fleeting. You won’t be able to accomplish great things if you’re only relying on motivation. (Kako tužno! Al istinito.)

30. If you listen to successful people talk about their methods, remember that all the people who used the same methods and failed did not make videos about it. 100 Tips for a Better Life

Kad sam se obavestio da je Olivera Bećković u „Utisak nedelje“ pozvala na informativni razgovor u svojstvu građana Savu Manojlovića, Micu Zavetnicu i Jovu Bakića – tim redosledom – znao sam da mi nema druge nego da odem u Rim, tj. da se u 20.30 namestim pred televizor i da čekam čuda i pokore. Nije „Utisak“ čestito ni počeo, a stekao sam utisak da se Jovo Bakić iz revolucionarne faze vratio na predrevolucionarna fabrička podešavanja, što će reći na trezveno sagledavanje stanja u srpskom društvu, koje nije nimalo ružičasto. Daleko od toga. Mračno je kao u rogu… Ostatak „Utiska“ – sve do pauze posle koje idu utisci, kad sam isključio televizor i latio se knjige – bio je ispunjen uobičajenim tabloidnim prepičkavanjima tipa čiji je muž kurva, ko je prava, ko lažna opozicija, ko je poslednji video Miru Marković, kome Vučić prikuplja potpise, koga najviše čereče režimski tabloidi, a koga maze, i sve tako nešto i sve u tom smislu. Knjiga kojoj sam se po ko zna koji put vratio u samoodbrani od utisaka kojih mi je bila puna glava zove se „Uspon beznačajnosti“. Autor se zove Kornelijus Kastorijadis. Must read. Piše Svetislav Basara o emisiji koju ćete na YouTubeu moći vidjeti tek za koji dan, a trenutačno su dostupni samo Utisci. Jovu Bakića vrijedi uvijek čuti. Basara je posvetio i sljedeću kolumnu istoj temi.

• Plenković hitno donio zakon za sankcije svima povezanima s Rusijom, vladi povećane ovlasti za sankcioniranje stranih državljana i tvrtki koje su odgovorne za antiukrajinsko djelovanje (Nacional)
• Šef SOA-e: Hrvatska će zbog predstojećih izbora skoro postati tema u Srbiji i odnosi će se zaoštriti, poznato je da je Srbija “baza za ruske medije” (tportal)
• Stalno ste prehlađeni ili umorni? Možda je uzrok u skrivenom problemu u vašem domu- crnoj plijesni (Index)
• Boško Picula: Je li Penava gradonačelnik Vukovara ili ‘Ukovara’? Grad heroj je zaslužio bolje (Tportal)
• Intervju, redatelj Mario Kovač: Važnije mi je ono što je ispred mene, nego ono što je iza (Revija HAK)

Više od polovice od 22.500 ispitanih mladih ljudi (generacija Z i milenijalci) iz 32 zemlje svijeta, vjeruje da nastojanja za jednakošću spolova negativno utječu na muškarce te da se od njih očekuje previše, čak i da ih se time diskriminira. U izvješću o istraživanju se ukazuje na zabrinutost za napredak čovječanstva u rodnoj ravnopravnosti, s obzirom na to da se među mladima stvara svojevrsni antifeministički pokret, o čemu su već izvijestili brojni svjetski mediji, unatoč generalnom mišljenju da mlađe generacije dolaskom na svoja prva radna mjesta uvode nove paradigme, da su posebno osjetljive na prava žena. Lider

Turizam se oporavlja nakon sušnih korona-godina. Najbolji pokazatelj za to je boom avio-prometa. Nebo je opet puno letjelica, a što je više aviona u zraku, više se troši kerozina, a više je i emisije CO2. Avioni su veliki zagađivači, zato stručnjaci rade na razvoju alternativnih pogona. Jedan tim iz Slovenije bi mogao revolucionirati avio-branšu. Za njihove su motore zaintereisrane velike kompanije poput Airbusa, a prva vozila trebala bi biti usavršena u roku dvije godine. DW

Jedan od najistaknutijih hrvatskih sociologa Ivan Burić nedavno je dao jako zanimljiv intervju Glasu Slavonije. Velimir Šonje ga je zamolio da prokomentira neke teze za ArhivAnalitiku: Život u Zagrebu za veliki broj njegovih stanovnika, ne samo u smislu mobilnosti već i „socijalno-aspiracijski“, jednostavno nije moguć bez automobila. Svakako je nezamisliv za onu frakciju srednje klase kojoj sam i sam nekad pripadao, a koju obilježava rad u korporativnom sektoru s istovremenim honorarnim poslovima, želja za profesionalnim i materijalnim postignućem… Sve ono što čini svakodnevnicu ne baš malobrojnog zagrebačkog srednjeklasnog „punog gnijezda“ nije moguć bez jednog ili dva automobila u obitelji. Drugim riječima, u prostorno razvučenom gradu u kojem ne postoji podzemna željeznica ili neki vid jednako učinkovitog javnog prijevoza, ubrzana redukcija mogućnosti korištenja automobila za ovaj srednjeklasni fragment predstavljala bi značajnu barijeru u ostvarenju njihovih socijalnih aspiracija. Oni bi time postali jedna vrsta socijalnih gubitnika.

Govorna proteza koju je razvio zajednički tim neuroznanstvenika, neurokirurga i inženjera sa Sveučilišta Duke može prevesti moždane signale osobe u ono što ona pokušava reći. Nova tehnologija, predstavljena u časopisu Nature Communications, mogla bi jednog dana pomoći ljudima koji ne mogu govoriti zbog neuroloških poremećaja da povrate sposobnost komunikacije putem sučelja mozak-računalo. Izradili su ultratanke i fleksibilne moždane senzore visoke gustoće. Upakirali su impresivnih 256 mikroskopskih moždanih senzora na komad fleksibilne plastike medicinske kvalitete veličine poštanske marke. U prvim testovima dekoder je bio točan u 40% slučajeva. To se može činiti kao skroman rezultat, ali je prilično impresivan s obzirom na to da su za slične rezultati potrebni sati ili čak dani podataka. Bug

Ponuda uključuje aplikaciju 2ml (1 tretman) skin boostera Profhilo u Poliklinici Anova. Zahvat izvode: dr.sc. Davor Kust, dr.med., licenirani liječnik estetske medicine i Kristina Jurjević, bacc.med.techn., medicinska sestra. Za razliku od dermalnih filera, Profhilo se polako širi i integrira u kožu te samim time stimulira fibroplaste na lučenje novog veziva. Tako potiče povećanje masnih stanica i hidrataciju kože koja je godinama tretirana, izložena nečistim tvarima, zraku, a i podložna starenju. Profhilo je inovativan skin booster koji stimulira čak 4 različite vrste kolagena i elastina kroz polagano otpuštanje hijaluronske kiseline čime rezultira značajnim poboljšanjem tkiva u samo mjesec dana. Tretira se dio tijela po izboru (Profhilo se aplicira na 5 točaka po izabranom dijelu tijela): lice, vrat, dekolte, ruke/nadlanica. Cijena je 307 eura. Više detalja pogledajte ovdje.

• Velika akcija policije i EPPO-a, pod istragom 30-ak osoba, istražuju se malverzacije europskim novcem na Geodeetskom fakultetu (N1)
• Poslodavci prošle godine isplatili 12 milijardi kuna neoporezivih primitika, 2024. bi mogli još i više (Lider)
• Svemirski otpad: ESA želi čisti svemir, bez satelita kojima je istekao rok trajanja. Njih je više od 35 tisuća (Nacional)
• Meteorologinja Mazzocco Drvar: I ova će zima biti toplija od prosjeka, ali mogući su periodi polarnih zahlađenja (N1)
• Tatjana Dragović: Prvi milijun zaradila je već prije 18. godine, a bivši muž Goran Ivanišević želi je prikazati kao sponzorušu koja mu je otela novac od Wimbledona (Nacional)
• Zov divljine: Stiže domaći doku serijal o ljudima koji su otišli živjeti u prirodu (Green)

Rezultati su pokazali kako je Hrvatima glazba važna u životu slušajući je 16,4 sata tjedno, a 85% ispitanika je potvrdilo kako glazba pozitivno utječe na njihovo mentalno zdravlje. 90% ispitanika smatra da danas ima više načina za slušanje glazbe nego ikada prije te se glazba u prosjeku sluša na 5 različitih načina. Značajan pomak dogodio se kod korištenja digitalnih glazbenih streaming servisa pa tako 95% ispitanika poznaje barem jedan streaming servis, a u odnosu na 2018. godinu značajno je porasla i konzumacija glazbe preko glazbenih streaming servisa. Ravno do dna donosi cijeli popis.

Kakve se mjere sigurnosti provode u punionicama pića? U središnjem Dnevniku HRT-a profesor s Fakulteta kemijskog inženjerstva rekao je kako je vjerojatnost slučajne kontaminacije pića u proizvodnom pogonu vrlo mala. Kada se radi ispiranje proizvodnih linija, to se provodi vodenom otopinom kiseline. Nakon toga se neutralizira vodenom otopinom lužine i sve se ispire do neutralnosti, što se i provjerava. Index U međuvremenu je zabilježen još jedan slučaj trovanja pićima, liječnici upozoravaju da se u slučaju trovanja kiselinom ne pokušava neutralizirati sodom bikarbonom ili vodom. Index

‘Trokut metoda’ flertanja pokazala se vrlo učinkovitom

Orke potopile još jednu jedrilicu: znanstvenici vjeruju da je trauma okidač za napade

Cilj nije gradsko središte bez automobila, već ono siromašno automobilima. Područje oko burze proglašava se poslovnom zonom s umirenim prometom. Predviđeno je ograničenje brzine u sporednim ulicama. Frankfurt također želi ukinuti parkirna mjesta u središtu grada, odnosno ostaviti ih samo hitnim službama i dostavljačima. U planu je prenamjena mnogih cesta za promet biciklista. Revija HAK

Od Pernara do Bulja: nisu neki govornici, ali su zato fokusirani na performanse, objavljen popis najupornijih performera među političarima