Čim smo ušle u zgradu, mama nam je rekla da ne trčimo hodnicima. Okolnosti su bile izvanredne i danas je bio njezin red da dežura u Ministarstvu kulture. Trebala je obići čitavu zgradu, pregledati je li sve u redu. Zgrada je bila izgrađena početkom pedesetih godina. Imala je prizemlje i dva kata. Bila je dugačka. U dnu svakog hodnika, s istočne strane, nalazile su se malene stube i onda po još jedna skrivena prostorija iza njih. Zgrada je imala prizemlje, dva kata i podrum. Da, podrum sam posve zaboravila. U tom su se prostoru, koji je bio ogroman, nalazili restoran, kuhinja i arhiv, ali i jedna slabo osvijetljena soba u kojoj nam je Djed Mraz darovao paketiće za Novu godinu. Brzo sam stigla do kraja prvog hodnika, sišla niz male stube i ušla u kopiraonu gdje je bilo puno kompjuterskog papira. Taman sam se zavukla ispod nekakvog stola i kemijskom počela švrljati po plavoj kuverti, pretvarajući se da šaljem pismo u neku daleku zemlju, kad sam čula škripanje parketa na ulazu u sobu. Mislila sam da je mama, ali prije nego sam joj se stigla javiti, obratio mi se dubok, užasan glas: – Gdje si se to sakrila? To nije bio glas moje mame. Iz serije priča strave i užasa koje donosi Kulturpunkt.

Rječnik engleskog jezika Collins English Dictionary, koji u Glasgowu izdaje kuća HarperCollins, i ove se godine u svojem tradicionalnom izboru za “riječ godine” poslužio pojmom iz svijeta tehnologije. Prema njihovom mišljenju, jezična novotarija ili pojam koja je obilježio godinu na izmaku je – AI. Općeprihvaćena kratica za umjetnu inteligenciju nije prva tehnološka kratica koju je Collins uvrstio u svoj rječnik. Naime, prije dvije godine tu je čast imao akronim za nezamjenjive digitalne tokene, NFT. Smatrana sljedećom velikom tehnološkom revolucijom, umjetna inteligencija doživjela je brzi razvoj i o njoj se puno govorilo tijekom 2023. godine. Time je zaslužila i svoje mjesto u cijenjenom engleskom rječniku, no nije jedina iz područja vezanoga uz tehnologiju, koja se ove godine našla u užem izboru. Bug

• Širi se psihoza oko “početka Trećeg svjetskog rata”, povjesničar Klasić: Svaka generacija misli da je najgore baš ono što se njoj događa (N1)
• Svi Hrvati evakuirani iz Gaze, jedna žena odlučila ostati (Index)
• Prva dugoročna prognoza: predviđa se manje snijega, no to ne znači da ga neće biti (Green)
• Tomašević najavio: Zagreb će dobiti 8000 novih stabala, ali i livade koje će se rijetko kositi (Green)
• Nova pjesma Beatlesa s Lennonom na vokalu: Now and Then (Stereogum)
• Video: Timelapse svih zabilježenih bitaka u povijesti (Twitter)

Timelapse of every battle in history pic.twitter.com/F1DsktaXso

— Historic Vids (@historyinmemes) November 2, 2023

Ne samo da su građevinski materijali značajno poskupjeli, što kvari planove građevinskim kompanijama, nego su i krediti skočili preko svake mjere, zahvaljujući stalnom rastu kamatnih stopa, pa se sve manje obitelji odlučuje za investiciju u nove nekretnine. Najteže pogođene zemlje su među najbogatijima. Broj novih građevinskih dozvola u ​​Njemačkoj pao je za više od 27 posto u prvoj polovini godine. Dozvole u ​​Francuskoj su do srpnja smanjene za 28 posto, a očekuje se da će izgradnja zgrada u Velikoj Britaniji pasti za više od 25 posto ove godine. Slabljenje tržišta najviše utječe na kuće za jednu porodicu, kao i na najveće stambene projekte. Posebno pogođen sektor novogradnje. Poslovni

Problemi u zgradama su enormni. Od nejasne regulative, koja dovodi do lošeg održavanja i upravljanja, do međuljudskih odnosa koji su danas lošiji nego ikada. Upravo su međuljudski odnosi ključni – oni su i uzrok i posljedica dobrog i lošeg stanja u zgradama. Pravila igre u zgradi, osim pretpostavke dobrog odgoja i manira, propisuju dva dokumenta – Međuvlasnički ugovor i Kućni red. Ovo prvo određuje i uređuje odnose suvlasnika u zgradi – što je zajedničko, što se smije, a što ne smije. To je Ustav svake zgrade. Kućni red propisuje određena pravila ponašanja u zgradi, međutim nema nikakvu pravnu težinu niti može biti osnova za sankcioniranje. Zato male promjene i koraci mogu napraviti tektonske pomake, a počinju s dobrim odnosima sa susjedima. Savjeti

Čak više od 80 posto svjetske populacije živi pod svjetlosnim zagađenjem, a na području SAD-a i Europe može se reći i 99 posto, što znači da noću ne mogu jasno vidjeti zvjezdano nebo. Količina umjetnog osvjetljenja raste svake godine. Međutim, ova vrsta zagađenja ne šteti samo biljnom i životinjskom svijetu, već i zdravlju i dobrobiti stanovnika velikih gradova, koji svake godine postaju sve veći i svjetliji. Loši zdravstveni učinci ovog umjetnog osvjetljenja utječu i na porast oboljelih od depresije, ali i porast raznih malignih oboljenja. Najgore je u Sankt Peterburgu, u Europi je zastupljenije na sjeveru, no mi smo gori od drugih država u našoj regiji. Green

Eurostatove procjene rasta BDP-a u trećem tromjesečju (objavljuju se za mali broj zemalja, ne i za Hrvatsku) potvrdile su recesiju u Njemačkoj, Češkoj, Estoniji, Irskoj, Austriji i Švedskoj. Ni Litva i Latvija nisu daleko. S izuzetkom Irske, geografski obrazac jasno upućuje na to da je recesija posljedica neizvjesnosti koju je proizveo rat u Ukrajini. Slabo gospodarstvo pogodovalo je daljnjem usporavanju inflacije u europodručju, dok je u Hrvatskoj znatno veća od prosjeka. Budući da se približavaju izbori, a proračun se zbog inflacije više nego dobro puni, vlada se brzinski dogovorila sa sindikatima u javnom sektoru o plaćama. Kada se na to dodaju i EU projekti pa se sve skupa zbroji, prilično je izgledno da će rast domaće potražnje biti toliko snažan da će se gospodarski rast održati u pozitivnoj zoni do sredine proljeća iduće godine. Čak i one djelatnosti i poduzeća koje neće moći izdržati rast minimalnih plaća neće propasti i otpuštati ljude preko noći. Velimir Šonje za Ekonomski lab.

Čak 40 posto maloprodajnih prostora u Velikoj Britaniji bit će prenamijenjeno u narednih pet godina, pokazalo je nedavno istraživanje konzultantske kuće Lambert Smith Hampton (LSH), a s rastom internetske trgovine, promjenama potrošačkih navika, koje je dodatno akcelerirala Covid pandemija te pojavom novih modernijih koncepata trgovačkih centara, repozicioniranje centara ili njihova potpuna prenamjena trend je koji je već prisutan neko vrijeme u cijelom svijetu. I stariji hrvatski trgovački centri u Hrvatskoj prolaze kroz ovaj proces transformacije, pa su takvu promjenu već doživjeli Branimir Mall, odnosno Mingle Mall, King Cross, trgovački centar na Jankomiru u koji se uselila tvrtka Rimac, a Westgate će uskoro većim dijelom biti pretvoren u uredske prostore. Lider

• Oluje u Europi, Sloveniji prijete poplave. U Hrvatskoj izdan crveni alarm za 3 regije (Index)
• Tvrtke koje će kršiti novi zakon EU-a o umjetnoj inteligenciji bit će kažnjene s 30 milijuna eura (Nacional)
• Dubrovnik ukida prirez i neće dizati porez na dohodak (tportal)
• Lista srama: objavili deset najvećih poreznih dužnika, u vrhu OMS – Upravljanje, nekima poznate iz plinske afere (Lider)
• Nova pjesma Beatlesa s Johnom Lennonom na vokalu bit će objavljena u četvrtak, više od četiri desetljeća nakon što je izvorno snimljena kao demo. “Now And Then”, koju je Lennon put napisao i otpjevao 1978., dovršili su Paul McCartney, Ringo Starr uz pomoć umjetne inteligencije (N1)

Pripadnici Hamasa, kao ni druge radikalne arapske grupe, nisu borci za slobodu nego teroristi, ali se njihova ideologija ne može ubijati tako da ubijaš ljude, jedna je od poruka upućenih s Privrednikove tribine “Izrael i Palestina – tragedija koja teče”. Upad hamasovaca u Izrael rezultat je sigurnosnih propusta i podcjenjivanja Hamasa – rekao je novinar Bakotin i podsjetio na sukobe Židova i Arapa, ideju o dvije države te da je nakon prvog izraelsko-arapskog rata bilo prognano 300.000 Palestinaca. Od 10.000 pobijenih Palestinaca u Gazi 90 posto je civila, uz 3.000 djece. Može li se ubijati ideologija da tako ubijaš ljude? Hamasovci su religiozni i fanatični, ali pogonsko grivo su im potezi Izraela, države u čijoj vladi sjede ljudi kojima životi ne znače ništa. Jedini način da Izrael bude siguran jeste uspostava palestinske države – rekao je Bakotin, ističući osude vladajuće politike iz samog Izraela. Novosti

Kupnjom ove ponude za 53 eura posjetit ćete Salzburg i razgledat Mozart Platz, Katedralu, Nadbiskupsku rezidenciju, Festivalsku palaču, Mozartovu kuću te ostale znamenitosti. Slobodno vrijeme iskoristite za upijanje čari božićnog sajma, kuhano vino, kupovinu suvenira, kušanje originalnih Mozart kugli u čokoladarnici Fürst. Polazak je iz Zagreba 9.12.2023. u 5 h, a povratak u Zagreb isti dan u kasnim večernjim satima. Više detalja pogledajte ovdje.

Žrtve manipulatora mogu osjetiti ozbiljne mentalne probleme, tjeskobu, depresiju i sumnju u vlastitu vrijednost te samopoštovanje. Izraz “gaslighting” prema filmu bila je najčešće korištena riječ prošle godine, prema rječniku Merriam-Webster. Najčešći izrazi kojim se manipulatori koriste su: “Luda si!”, “Pretjeruješ!”, “Samo sam se šalio”, “Ti si me natjeral na to”, “Da me voliš, dopustila bi mi…”, “Govorim ti ovo samo zato što te volim”, “Sve je tvoja greška!”, “Svi se slažu sa mnom, samo ti ne“, “stvarni problem je…”… Postoje i načini na koje im se može odgovoriti, a da pritom zadržite dignitet. N1

Stečaj nad Bujančevom tvrtkom bio je pokrenut lani, a Bujančeva tvrtka je dugovala Ministarstvu financija, odnosno Poreznoj upravi gotovo 102.000 kuna, tvrtki Emporion usluge nešto više od 48.000 kuna, a Financijska agencija (Fina) je potraživala 1000 kuna. Zaključno, ukupni nepodmireni troškovi stečaja iznose 3145 eura, a sveukupno nepodmireni troškovi i obveze stečajne mase 4161 euro. Bujica Media j.d.o.o za produkciju i usluge osnovana je u rujnu 2017. sa samo deset kuna temeljnog kapitala, a sjedište tvrtke je u Ulici Blage Zadre u Sesvetama. U sudskom registru Bujanec je naveden kao osnivač, jedini član tvrtke i direktor. Nacional

Domaći CircuitMess i njegov američki partner Geek Club konferencijom u Zagrebu najavili su crowdfunding kampanju na Kickstarteru za STEM igračku – NASA-in Perseverance Space Rover. Kampanju koja je tek počela te traje još 33 dana, do 5. prosinca, već je podržalo više od 900 ljudi pa je gotovo sigurno da će rover biti veliki hit, možda i veći od Batmobilea kojega je CircuitMess predstavio prije dvije godine. Ujedno je to, kaže Albert Gajšak, suosnivač i izvršni direktor CircuitMessa, najambiciozniji njihov projekt do sada. Poslovni

Visoko agresivne i impulzivne osobe oblikuju stil vožnje kojim dominiraju traženje uzbuđenja u vožnji, nestrpljivost, razdražljivost, ljutnja, natjecateljsko ponašanje, sklonost rizičnim postupcima i ignoriranje tuđih potreba. Postoje nekoliko stilova vožnje prema karakteru vozača: strpljivi i pažljivi, rizični (koji traže uzbuđenje), anksiozni, disocijativni i ljutiti stil. Karakteristike ličnosti povezane s rizičnim ponašanjem u vožnji i većom vjerojatnosti događanja nesreća u prometu su: ekstrovertiranost, emocionalna nestabilnost, anksioznost, agresivnost, ljutnja, preuzimanje rizika i impulzivnost. Ne bi se trebalo generalizirati ponašanje vozača prema dobi, ali zato rješenje vide u sustavnom i kontinuiranom prometnom odgoju i obrazovanju od najranije životne dobi, kažu iz Sekcije za prometnu psihologiju Psihološkog društva. Revija HAK

• Talijanska premijerka ovog bi mjeseca trebala posjetiti Hrvatsku: Meloni, sigurnost, migracije i budućnost Europe, komentar Ivane Dragičević (N1)
• Sud u Washingtonu odbio žalbu Hrvatske u Todorićevoj tužbi. Iz vlade ne demantiraju (N1, Nacional)
• Danas je Dušni dan. Zovu ga i Dan mrtvih, u raznim civilizacijama različito se slavio kao kult pokojnika (Nacional)
• Nepalac u Hrvatskoj: Ovdje je vrlo skupo. Mi bismo htjeli plaću od oko 1000 eura (Index)
• Kako je nastala legendarna Peglica: Tri metra magije iz talijanske dizajnerske radionice (Revija HAK)

Društveni sustav mozga aktivniji je uživo nego na Zoomu

Ako svjetski lider koji upravlja s bilijun dolara ulaganja uđe u hrvatski turizam, vrlo će vjerojatno navaliti i ostali iz investicijske lige prvaka. Kad se tomu pridodaju strane megainvesticije, sve je više signala da se nakon ulaska Hrvatske u euro i šengensko područje ubrzao trend dolaska stranih tvrtki. Pitanje za ekonomsku, poslovnu, političku, pa i opću javnost je jednostavno: Je li svejedno kakav je omjer između stranog i domaćeg vlasništva? Postoji li neka donja granica ispod koje se ne bi smjelo ići zbog nacionalne sigurnosti i opstojnosti? Da ne bude zabune, globalizacija i ulazak u EU mijenjaju vlasničke strukture u svim bivšim socijalističkim ekonomijama, koje su pola stoljeća bile umjetno zaštićene od inozemnih ulaganja. Nadalje, mnoga strana ulaganja podignula su tehnološku razinu ovdašnjega gospodarstva, donijela zaposlenicima nova znanja i procese. Ali logično je da je interes inozemnih matica velik dio novostvorene vrijednosti transferirati u zemlju u kojoj živi osnivač. Zato se politička vodstva odgovornih zemalja bore da njihovi poduzetnici očuvaju što veći dio domaćeg tržišta i da osvoje što više inozemnih. Miodrag Šajatović za Lider.