Construction worker's life saved by seconds 😳 pic.twitter.com/9UDzcZNqH3
— Crazy Clips (@crazyclipsonly) October 31, 2023
Najvažnija rečenica tog Žižekovog frankfurtskog govora glasi: “Znači, trenutak u kojem prihvatite da je nemoguće boriti se za obje strane istovremeno, izgubili ste dušu!” Boriti se, naravno, u svom slučaju ne znači ratovati, ginuti, umirati. Ni stvarno, ni metaforično. Premda, recimo, znači izgubiti sve beneficije koje proizlaze iz angažmana u tom ratu, svejedno angažirate li se u javnosti i u novinama, ili se angažirate u blebetanjima i nadglasavanjima po kavanama i stadionima. Ako ste na strani Palestinaca, koje izraelske vojne snage ubijaju po Gazi, ruše im domove i nastoje ih trajno protjerati, i na strani Izraelaca, koje palestinske vojne snage ubijaju po Izraelu i nastoje ih trajno protjerati, nema nikakve sumnje da ćete biti dočekati istim prijezirom vatrenih zastupnika obje strane… piše Miljenko Jergović na svom blogu u rubrici Junak našeg doba.
Biden je zatražio 61,4 milijarde dolara za Ukrajinu, a od tog iznosa bi se otprilike polovica potrošila u SAD za obnovu zaliha oružja iscrpljenih ranijom potporom Kijevu. Biden je zatražio još 14,3 milijarde dolara za Izrael, devet milijardi dolara za humanitarnu pomoć, uključujući Izraelu i Gazi, 13,6 milijardi dolara za sigurnost američkih granica, četiri milijarde dolara za vojnu pomoć i vladino financiranje suzbijanja regionalnih napora Kine u Aziji. Kongres je već odobrio oko 113 milijardi dolara za Ukrajinu od početka ruske invazije u veljači 2022. Republikanci koji vode Zastupnički dom protive se kombiniranju ta dva pitanja. Ankete pokazuju da podrška javnosti za pomoć Ukrajini opada, a mnogi republikanci, osobito oni bliski bivšem predsjedniku Donaldu Trumpu, izjasnili su se protiv toga. Tportal
Noć vještica je, prema katoličkim službenicima, poganski blagdan izravno suprotstavljen katoličkom blagdanu Svih Svetih. Sve do 7. stoljeća prije Krista, Noć Svih svetih padala je zapravo 13. svibnja. Noć vještica danas se slavi 31. listopada jer se na taj dan dogodio drevni galski festival Samhain, koji se smatra najranijim poznatim korijenom Halloweena. Godine 835. papa Grgur IV. premjestio je svetkovinu Svih svetih na 1. studenoga upravo da bi potisnuo keltsku svetkovinu Samhaina… 24 sata
U ovoj državi ne postoji kazna za posječeno stablo. Provjerio sam, ne postoji. Već sutra ili prekosutra – možda i upravo sada, dom čitate ovu priču – slavni Kurtin bor bit će dokrajčen i srušen. To je tako, potpuno izvjesno i nepromjenjivo. Na mjestu povijesne Šumice na Gripama niknut će na koncu veličanstveni mletački betonski bedem s najskupljim stanovima u Splitu, staklenim ogradama na balkonima, podzemnim garažama, njegovanim travnjakom i tri lijepe afričke palme datulje… Horde investitora stigle su, eto, pod gradske bedeme, provalili su milijuni kuna i eura poput Huna i Avara, da iza njih ne ostane ni spomen na spomenu… Klimatske promjene ne mogu se zaustaviti. Pohlepni i nezajažljivi sjebali smo prirodu i klimu, i na koncu nam je stigla najokrutnija, najstrašnija i najneprijateljskija od svih koje znanost poznaje – poduzetnička klima – piše Boris Dežulović za N1
Međunarodni monetarni fond (MMF) vjeruje da će globalni javni dug do kraja desetljeća porasti na iznos jednak globalnom bruto domaćem proizvodu. Godine 2005. javni dug svijeta iznosio je 20 posto globalnog BDP-a. Ukupan dug, uključujući zaduživanje vlada, kućanstava i poduzeća, sada iznosi 307 bilijuna dolara i u prvih šest mjeseci ove godine povećao se za deset bilijuna dolara. Četvrtinu novog duga preuzele su najrazvijene zemlje poput SAD-a i Velike Britanije. Istovremeno, globalni rast usporava, što znači da zemlje ne mogu računati na povećanje BDP kako bi olakšale otplatu dugova i smanjile njihov udio u BDP-u. Države su postale ovisne o zaduživanju te da se svi modeli rasta zapravo temelje na uzimanju novog duga… Tportal
Naša sklonost lošim vijestima je duboko ukorijenjena u našu psihu. Kritika više utječe na naše ponašanje i spoznaju nego pohvale, a isto vrijedi i za vijesti. “Naš mozak obrađuje negativne riječi brže, bolje i intenzivnije i to onda dovodi i do toga da ih bolje pamtimo”, kaže neuroznanstvenica Maren Urner. Što više loših vijesti primimo, to se osjećamo bolje pripremljeni. Ali to je velika zabluda: upravo ta „priprema“ onda otvara nepresušno vrelo zamišljenih teorija zavjera, a i mediji i socijalne mreže računaju na tu našu ovisnost i listanje po lošim vijestima. S jedne strane osjećamo sreću što smo našli toliko vijesti koje nam se čine važnima. Jer praćenje vijesti koje nas opterećuju utječe na našu razinu hormona serotonina – a posljedica je osjećaj iscrpljenosti, unutrašnje napetosti, nadraženosti, potištenosti i smetnje u spavanju. Katastrofa i moguća prijetnja povećava i našu razinu kortizola i on je koristan za uobičajenu reakciju fight or flight – bori se ili bježi, a u oba slučaja je potrebna kratkotrajna tjelesna snaga. Ali pred ekranom je takva reakcija besmislena, nego nam tek stvara stres… Deutsche Welle
Tome su u najvećoj mjeri pridonijeli dobri financijski rezultati ostvareni tijekom turističke sezone i proces pristupanja europodručju, kažu iz HNB-a. Sporiji rast depozita stanovništva bio je i zbog izdavanja narodne obveznice za koje su građani dali 1,3 milijarde eura. Prema podacima s kraja kolovoza ove godine, prosječna visina depozita po stanovniku na razini cijele Hrvatske iznosila je 9.714 eura. Pritom je prednjačila Istarska županija, čiji je stanovnik u prosjeku imao štednju od 15.224 eura, slijedi Grad Zagreb s 13.840 eura… U Hrvatskoj 35,8% odraslih osoba posjeduje kreditnu karticu. Infografika – koliko građana ima kreditnu karticu po državama. HRT
Nedavnom Uputom koju je izdalo Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine dodatno je sužen opseg primjene arhitektonsko-urbanističkih natječaja u Hrvatskoj. Ovime se izravno utječe na kvalitetu budućih investicija, a samim time i na kvalitetu izgrađenog prostora i vrsnoću arhitekture. Arhitekti traže uvođenje obveze provedbe javnih projektnih natječaja za odabir najkvalitetnijeg rješenja umjesto odabira kriterijem ekonomski najpovoljnije ponude. Index
Jednako kao što nitko ne može bolje od židovske zajednice znati što znači biti svugdje i stoljećima progonjen. Poistovjećivati državnu politiku Izraela sa Židovima u cjelini i odnos prema toj politici posljedično promatrati kao odnos prema Židovima, jednako je promašeno kao izjednačavanje Hamasa s Palestincima u cjelini. To bi trebao biti neki minimum zdravorazumskog pristupa ovim pitanjima, koji očito unutar traumatiziranih zajednica trenutačno nije prisutan, a o čemu možda i najbolje svjedoče reakcije povodom, ni u čemu problematičnog govora Slavoja Žižeka na otvaranju frankfurtskog sajma knjiga… Piše Dragan Markovina za Telegram
Časopis Fortune i financijska novinska agencija Bloomberg izvijestili su da je, prilikom dodjele dionica zaposlenicima, X procijenjen na ukupno 19 milijardi dolara. Musk je platio oko 44 milijarde dolara za Twitter u listopadu 2022. Osim toga, za preuzimanje je uzeo zajmove od oko 13 milijardi dolara koji sada opterećuju platformu X i koji skupljaju kamate od oko 1,2 milijarde dolara godišnje. HRT O sadržajnoj propasti Twittera/X koji je preplavljen mržnjom i lažima piše Dutsche Welle.
Predsjednik Milanović održao jedan od svojih državničkih govora o trenutnim aktualnostima u politici. Elokventno i bez dlake na jeziku. 24 sata
Dražina popularnost počiva upravo na njegovoj neuspešnosti i gubitništvu. Pogledajmo ko je i šta je bio Draža. Osrednji generalštabni oficir Kraljevske vojske, potom zapovednik polautonomnih gerilskih formacija čiji je autoritet završavao na 400 metara od njegovog (pomičnog) štaba, koji se najpre (neuspešno) borio s partizanima protiv Nemaca, potom (još neuspešnije) s Nemcima protiv partizana i koji je sam sebi iskopao grob kad je u stanju naćefleisanosti „lanuo“ pred savezničkim (britanskim) vojnim izaslanikom da će uskoro „doći braća Rusi, koji će smrsiti konce i Nemcima i Englezima“, koji je, kad je zagustilo, otkazao poslušnost kralju, za koga se i za otadžbinu borio i koga je na kraju izdao jedan od najbližih saradnika. Draža je u suštini bio tragična šeprtlja. Pa ko ga u Užice ne bi voleo. Ako vas Đeneralov CV podseća na istoriju jedne zemlje na brdovitom Balkanu, onda vam samo preostaje da se nadate da će Draža u drugom životu biti uspešniji nego što je bio u prvom… piše tako Svetislav Basara o Draži Mihajloviću koji je neki dan dobio svoj muzej, spomen-sobu i spomenik.
Ako me dobro znate, onda znate da ovo iz naslova nije današnja tema jer znate da kod mene nećete čut tuđe privatne stvari. Današnja kolumna se trebala zvat “čime se bave Hrvati?”, ali to nije dovoljno klikabilno, a bilo mi je važno da kliknete – što naravno ne znači da nećemo malo popričat o tome čime se bave Hrvati… Znamo da je Hrvatska jedno veliko Ministarstvo tuđih poslova – ljudi se jedva čekaju bavit drugima, valjda jer je to lakše nego da se bave nečim korisnim, tipa pranjem vlastitih prozora… ili zubi… “Ne zanima nas Ella Dvornik” (ali smo kliknuli). “Prestanite nas maltretirat podjelom imovine Gorana Ivaniševića” (ali smo kliknuli). “Boli nas k za torbicu Maje Šuput” (ali smo kliknuli). “Pišite o pametnim, mladim ljudima koji nešto rade” (nećemo kliknut, samo seremo da bi drugi vidjeli da smo duboki)… I fakat Andrea Andrassy piše o jednom takvom mladom dečku.