„Biti uspješan znači biti drugačiji od ostalih“ – rekao je jednom prigodom istaknuti filmski redatelj Woody Allen. No, ta formula je možda vrijedila za prošlo stoljeće. Danas se traži mnogo više: izvanredan proizvod + pobuđivanje snažne pozornosti + ugodan osjećaj + drugačiji pristup. Autor svjetskog bestselera Kvaliteta je besplatna, tvrdi da je „put do kvalitete kao dijela poslovne filozofije svake tvrtke koja je izložena tržišnim mehanizmima i koja drži do sebe nije ni jednostavan, ni lak, ali je neophodan. Zašto? U ovim danima oštrog oporezivanja, tajanstvenih računovodstvenih metoda… možda je kvaliteta posljednja šansa koju imamo da stvorimo zaradu kojom se može upravljati“. Upravo te misli trebale bi biti temeljna misao-vodilja svih naših kreativnih rješenja, uključujući svakako i ona na području infrastrukture kvalitete. Kad je riječ o korištenju svih alata te infrastrukture upravo je kreativnost onaj presudni element koji čini potrebnu razliku između dva proizvoda ili dvije tvrtke. Ante Gavranović za Epohu.

Valja napomenuti da je Dražu Mihailovića, kojemu je u čast nedavno otvoren muzej, – i to na velika vrata – u opticaj vratila prethodna (do moga) „demokratska“ vlast, koja je – takođe da podsetim – iskopala milione kubika zemlje u potrazi sa Dražinim grobom. Tih revizionističkih godina sam napisao da rehabilitacija i popularizacija Draže nije nikakav istorijski revizionizam – kako su to pogrešno protumačili Euromahala i Krugovi dvojke, nego čist seljački makijavelizam, zasenjivanje nacionalne prostote, (neuspelo) uvlačenje u narodno dupe, kilavi pokušaj catch-alla. I dalje mislim da Dražin muzej, spomenik i film „Heroji Halijarda“ – neuporedivo manje popularan od muzeja i spomenika jer treba platiti ulaznicu – nisu istorijski revizionizam, nego povratak na istorijska fabrička podešavanja. Ako je nešto u Srbiji bilo revizionizam, onda su to bili NOB, SFRJ-ot i kratkotrajna vlada Zorana Đinđića, tj. neuspeli (i nezgrapni) pokušaji da se od Srbije napravi uspešna zemlja. Svetislav Basara.

• Novi detalji smrti Nepalaca na A1: 22-godišnji vozač iz okolice Otočca prevozio je drva za ogrjev bez dokumentacije, neprijavljeno boravi na adresi, nema važeću osobnu, napustio je mjesto nesreće bez da je pokušao pomoći stradalima… (Index)
• Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava najavio je u petak da će ove godine Kolonu sjećanja predvoditi pripadnici HOS-a, postavljen problematičan plakat s ustaškim znakovljem (N1), Puhovski: Penava se ponaša kao da je Vukovar njegov OPG (N1), reagirao i Plenković: Penava nema nikakvo pravo privatizirati Vukovar ni Dan sjećanja (N1)
• Prijetnje, štrajk glađu, bijeg u BiH… tportal donosi kronologiju maratonskog suđenja Glavašu za gnjusne zločine, kazna stigla nakon 32 godine. Oporba: to je ogroman poraz pravosuđa (Nacional)
• Vandali pod okriljem noći obojali Smojin spomenik plavom bojom (N1)
• Objavljene brojke: Podravka iz rata s Kauflandom izašla neokrznuta (Danica)

Kada ljudi pomiču ruke dok koriste svoje glasove, slušatelji su u stanju to “čuti”. Čak i bez da vidimo govornika, možemo naslutiti kakav je govor tijela druge osobe. Većina ljudi gestikulira dok priča. Od malog pokreta zapešća do potpunog znakovnog jezika koji uključuje ruke, šake i prste. Ovaj oblik neverbalne komunikacije podržava ono što netko kaže, a u nekim slučajevima, to je čak neophodno kako bi se nešto ispravno objasnilo. Ovo je teško ako ne možeš vidjeti drugu osobu, pomislili bi. No, čak i tijekom telefonskih poziva, ili kada vičete iz druge sobe, često gestikuliramo rukama. I to uopće nije besmisleno, prema jednoj nedavnoj studiji, čiji je zaključak da naše geste odjekuju u našem glasu. To je sve o akustici: visina i volumen glasa se mijenjaju zajedno s kretanjem ruku. Željko Trivanović za Epohu.

Voditelj dnevne bolnice za ovisnike o kockanju u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan Zagreb dr. sc. Davor Bodor za Podravski: Oko 20 posto Hrvata sklono je igrama na sreću, a to su lutrijske igre, online casino, igre na aparatima, sportsko klađenje i tako dalje. Taj trend stalno raste i sukladno tome, sve je više ljudi u problemu. Tako dolazimo do brojke da je dva posto stanovništva, odnosno oko 50 tisuća Hrvata ovisno o kocki. U Hrvatskoj smo javno izloženi kockanju, imamo nekoliko stotina automat klubova i više tisuća kladionica, kockanje je prisutno kroz reklame, na društvenim mrežama, kroz sport, čak nam i nogometna liga nosi ime jedne kladionice. Nama je postalo normalno da su automat klubovi u prizemlju zgrada i da djeca svakodnevno pored njih prolaze. Istina, to je zabava, ali i rizik od razvoja problema i ovisnosti.

Najbogatiji čovjek svijeta Elon Musk preuzeo je tvrtku Twitter Inc. prije točno godinu dana. „Ptičica je oslobođena“, zatvitao je Musk 27. listopada prošle godine. Onda je otpustio vodstvo i polovicu od 7.500 zaposlenih te firme. Na kraju se dao u takozvano rebrendiranje, promijenivši ime mreže u X. Po brojkama, Twitter nikada nije bio blizu mrežama poput Facebooka i Instagrama. Svoju važnost Twitter je uvijek crpio iz političke težine – na toj mreži objavljuju političari, biznismeni, novinari. Kada je postao vlasnik Musk je otpustio stotine moderatora sadržaja i vratio suspendirane naloge ljudima poput Nicka Fuentesa i Andrewa Anglina, kao i drugim negatorima holokausta i bijelim rasistima. Sada, godinu dana kasnije, kritičari kažu da je „gradski trg“ preplavljen govorom mržnje i dezinformacijama. Problem s lažnim vijestima bio je taj što ih šire poznate osobe, a ne botovi i trolovi protiv kojih se navodno bori, kao i uvođenjem pretplate na plavu značku koja je prije garantirala da iza njih stoje stvarni ljudi, dok stada stoji bilokome tko plati. DW

Potaknuti problemom slabe prohodnosti prometa na gradskim raskrižjima na kojima se protok vozila regulira svjetlosnom signalizacijom, stručnjaci iz više softverskih tvrtki već neko vrijeme razvijaju nekolicinu različitih inteligentnih tehnologija koje imaju za cilj kritična gradska raskrižja učiniti „pametnijima“ i olakšati vozačima kretanje kroz gužve i zagađenje u prometu. Među njima je i softverski gigant Google Research, koji međutim ima znatno obuhvatniji plan rješavanja zastoja u gradskom prometu: njihov projekt je osmišljen tako da zastoje ne rješava na svakom pojedinačnom raskrižju i njemu pripadajućim semaforima, već na razini cjelokupnog urbanog cestovnog sustava – koordiniranjem prometa uz pomoć umjetne inteligencije za sinkronu kontrolu svih gradskih semafora odjednom. Umjetna inteligencija se opskrbljuje retrospektivnim i trenutačnim podacima o gustoći prometa i opterećenju prometnica, te ih nakon analize i obrade prezentira u obliku preporuka o tome kako se gradska raskrižja kontrolirana semaforima mogu optimizirati kako bi promet bio što protočniji, a emisije štetnih plinova smanjene. Bug

Sa svojim repovima poput biča, ljudski se spermatozoidi kreću kroz viskozne tekućine, naizgled prkoseći Newtonovom trećem zakonu gibanja, prema novoj studiji koja karakterizira kretanje ovih spolnih stanica i jednostaničnih algi. Newtonov treći zakon može se sažeti kao “za svaku radnju postoji jednaka i suprotna reakcija”. Označava posebnu simetriju u prirodi gdje suprotstavljene sile djeluju jedna protiv druge. Visoko viskozne tekućine obično bi raspršile energiju sprječavajući spermije da se uopće kreću. Istraživači su otkrili da repovi sperme i flagele algi imaju ‘čudnu elastičnost’, što omogućuje ovim fleksibilnim dodacima da se vrte bez gubitka puno energije na okolnu tekućinu. N1, Science Alert.

Hotel Rikli Balance Superior 4* nalazi se na povišenoj lokaciji s panoramskim pogledom na jezero Bled, Bledski dvorac i Julijske Alpe. Udaljenost od jezera je 200 m. Ponuda uključuje:

• 1 ili 2 noćenja s polupansionom (buffet doručak i večera) za 2 osobe + dijete do 5,99 godina u dvokrevetnoj sobi

• neograničeno kupanje u termalnim bazenima u Wellness centru Živa

Cijene variraju od 171,20 € do 483,20 € zavisno o broju noćenja, terminu i pogledu iz sobe 😀 Više detalja pogledajte ovdje.

• Branimir Glavaš ponovno proglašen krivim za ratni zločin nad srpskim civilima u Osijeku tijekom Domovinskog rata (Index)
• Poplavljene rive u Istri, zbog povišene razine mora zatvorena državna cesta (tportal)
• Od iduće godine poskupljuje dopunsko zdravstveno privatnih osiguravatelja (tportal)
• Stečajevi, manje marže i rast kamata više će utjecati na globalni rast nego što se mislilo (Lider)
• Dobre vijesti iz HŽ-a: Stižu noviji i moderniji vlakovi, pruge se obnavljaju (Nacional)
• Google unaprijedio pretraživanja u Kartama uz umjetnu inteligenciju (Bug)

Jedna od vodećih svjetskih platformi i specijaliziranih medija za putovanja Lonely Planet, objavio je popis 50 najboljih svjetskih destinacija, a Hrvatska je ušla među prvih deset. Hrvatsku opisuju kao zemlju lijepe obale obasjane suncem, s mnoštvom otoka i otočića te izazovnim planinama i povijesnim gradovima. U opisu je istaknut i ulazak Hrvatske u schengenski prostor, otvaranje Pelješkog mosta te drugi infrastrukturni projekti. Uz Hrvatsku, mjesto na popisu našle i zemlje kao što su Mongolija, Indija, Maroko, Čile, Meksiko i druge. Lider

Taylor Swift ove godine postala milijarderka

Čovjek koji drži do sebe, ne bi se borio za pobjedu u uzaludnosti. No naš premijer nije takav čovjek, on je potpuno predan uzaludnosti. AP se u parlamentu, dok se lupalo, iz petnih žila trudio da pobijedi u disciplini uzaludnosti jedne nacije. I, valja priznati, pobijedio je. Istina je da je njegova pobjeda uzaludna, baš kao i ovacije zastupnika čiji politički opstanak ovisi o stanju njegove volje, ali to sada nije tema. Imali smo, dakle, povlašteni uvid u stanje hrvatske nacije. Hrvatska nacija je, najkraće rečeno, nacija koja se natječe u uzaludnosti, ali i nacija koja se veseli pobjedama u uzaludnosti. Hrvatska je tu, njezino stanje je upravo onakvo kakvo smo mogli vidjeti prilikom uzaludnog podnošenja izvješća o stanju nacije – posve uzaludno. Uzaludno je tražiti da promjena dođe od onih koji traže Hrvatsku, jer je ona tu, umjesto da nam ponude državu – ona, naprotiv, nije tu, nje nema. Imamo Hrvatsku, ali nemamo državu. Marko Vučetić za Autograf.

Stopa siromaštva je u svijetu doista pala od 1990., no ne u svim svjetskim regijama. Pad svjetske stope siromaštva može se dobrim dijelom zahvaliti upravo Kini i Indiji. Od 1990. do 2015. je Kina uspjela reducirati stopu ekstremnog siromaštva sa 60 na 6 posto. Situacija je sasvim drugačija u Africi. Između 1990. i 2019. na tom je kontinentu stopa ekstremnog siromaštva doduše pala s 50 na 23 posto. Ali zbog rasta broja stanovnika mi danas u Africi, kad gledamo apsolutne brojke, zapravo imamo više siromašnih nego 1990. No, postoje i određene sumnje po pitanju kvalitete podataka o stopi siromaštva. Svjetska banka je priopćila da se aktualne brojke treba uzimati s određenom dozom opreza, s obzirom na to da brojne zemlje tijekom pandemije nisu ni prikupljale podatke. DW

Rudarenje kriptovaluta je energetski intenzivan pothvat. No, rudarenje stvara i  goleme vodene i kopnene otiske, pokazuje netom objavljena studija u časopisu Earth’s Future. Riječ je o prvom istraživačkom radu koji detaljno opisuje utjecaj rudarenja bitcoina na okoliš, od države do države, i služi kao temelj za novo izvješće Ujedinjenih naroda. Da je rudarenje bitcoina država, bila bi na 27. mjestu po potrošnji energije. Rudarenje bitcoina je 2020. i 2021. iskoristilo oko 173 terawatt sata električne energije i 1,65 milijuna litara vode. Pritom je teško ući u trag onome koji rudari, već je lakše saznati tko će osjetiti najveće posljedice. No, istraživači kažu da studija nije namijenjena optuživanju bitcoina, već da informiraju ljude o mogućim troškovima. Bug

Trgovački centar Westgate uskoro će biti prenamijenjen u uredske prostore. Lider je tu informaciju doznao neslužbeno, dok su službeno dobili potvrdu da centar ide u “repozicioniranje”. Ova prenamjena sasvim je logična budući da Westgate gotovo od samog početka nije ostvarivao zavidne rezultate. Još 2010. godine, samo godinu dana nakon otvaranja, zakupci su se bunili zbog malog prometa i tražili snižavanje zakupnina, a nakon što su centar 2017. godine napustile brojne trgovine, govorilo se i o zatvaranju. Samo je prošle godine bio u tek neznatnom plusu. Širi projekt, koji uključuje logističke sadržaje poslovat će pod nazivom Westgate Business Park. Lider

• Izrael objavio: Eliminirana trojica ključnih ljudi koji su imali važnu ulogu u Hamasovoj invaziji (N1)
• Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo postat će još moćnija, mogli bi dobiti ovlasti nadzora nad registrom patenata ključnih za korištenje tehnologija poput bluetootha u mobilnim telefonima i automobilima. (Tportal)
• Da Poljaci uvezu stoti dio naših mandarina koliko mi njihovih jabuka – to bi bio biznis (Agroklub)
• Tečaj za ljude koji se boje leta avionom. Košta 530 eura, postoji od 80-ih godina prošlog stoljeća, a jedan takav provodi se i u Velikoj Gorici (Index)
• Novi šok za Dinamo, češki Plzen odnio sva tri boda iz Zagreba (Sportklub)
• Zvukovanje s umjetnikom Bojanom Koštićem: podcast u kojem razgovaraju o potentnosti glasa kao umjetničkog medija, kao i o dizanju svijesti o mucanju i prisutnosti u javnom prostoru (Kulturpunkt)

Diljem svijeta vode se brojne tužbe i sudski postupci zbog zločina protiv okoliša i klime. U sudskim postupcima ovakvog tipa naglasak se stavlja na čovjeka, tj. kako devastacija okoliša utječe na nas, ljude. Kada govorimo o prirodi i okolišu, oni se uglavnom promatraju iz antropocentrične vizure u kojoj je priroda podčinjena čovjeku. Međutim, u nekim zemljama, prvenstveno onima Latinske Amerike, razvio se novi pravni koncept koji u središte stavlja prirodu i njena prava. Na prirodu se uglavnom gleda kao da je naše vlasništvo te se podrazumijeva da čovjek može bez ikakvih posljedica do beskonačnosti crpiti i iskorištavati prirodne resurse. Umjesto da se prirodu tretira kao vlasništvo, prava prirode priznaju da ona u svim svojim oblicima ima pravo na postojanje, održavanje i regeneriranje svojih vlastitih vitalnih ciklusa. Faktograf

Hrvatska narodna banka (HNB) na svojoj internetskoj stranici započela je s objavom informativne liste ponude banaka za depozite potrošača, koja omogućuje usporedbu ponude svih kreditnih institucija koje posluju u zemlji. Lista sadržava osnovne informacije o nenamjenskoj štednji kojom se potrošači najčešće koriste te omogućuje usporedbu ponude svih kreditnih institucija, uključujući i visinu kamatnih stopa. Objavljeni podaci, dodaju, obuhvaćaju aktualnu ponudu nenamjenske štednje u eurima, američkim dolarima i švicarskim francima, a na temelju podataka koji će redovito pristizati od banaka. Tako će dati više osnovnih informacija potrošačima koje im mogu pomoći u istraživanju ponude banaka te suziti izbor i olakšati donošenje financijskih odluka. HRT