Prvi korak kod takve situacije bio bi nazvati policiju i obavijestiti ih o prometnoj nesreći, nakon čega će oni izaći na teren i obaviti potrebne radnje te sastaviti zapisnik o nesreći. Može se dogoditi nesreća u kojoj nastane šteta na motornom vozilu, ali divljač svejedno uspije pobjeći. Tada će se trebati dokazivati da se nesreća uopće dogodila. U takvoj situaciji je najbolje da sami, mobitelom fotografirate tragove krvi životinje (ako ih ima), nastalu štetu na automobilu, okruženje u kojem se dogodila nesreća… U slučaju prometne nesreće u kojoj je sudjelovala divljač ne vrijede pravila europskog izvješća o nesreći koje se sastavlja bez policije te ono nije dokaz o nastanku prometne nesreće. Stoga je važno ne udaljavati se od mjesta nesreće, obavijestiti policiju i imati zapisnik. Savjeti

Obično se dogodi da kad vidimo kišu, odmah odustajemo od vožnje i to je to. Idemo kad se vrijeme popravi, a do tad smo uglavnom nezadovoljni jer nismo bili nigdje, a dan prolazi… Rješenje postoji, a prvo su blatobrani. Obavezno prednji, dok se stražnji stavlja po izobru, preporučljivo u kombinaciji s vodopropusnim hlačama. U vrijeme kada je promjenjivo vani dobro je imati gume s nešto rjeđim čepovima te da su veći od onih za suho vrijeme. Ne moraju biti isključivo za blato gume, ali moraju imati to u svom opisu. Razlika u gripu i vožnji je ogromna. Okretanje pedala mora biti jednolično, bez naglih pokreta i nagle pomjene ritma jer će vam tada proklizati stražnji kotač i stat ćete. Dobro je pripaziti i na tlak u gumama, koji nije dobro imati jednakog cijele godine. Biker

• Zarazni hripavac hara Splitom, u porastu i zaraza od covida (Index)
• Leasing kuće prevarile oko 50 tisuća Hrvata, DORH već tri godine radi izvide (Index)
• Samobor, Opatija i Hvar brane naslov najboljih gradova za gospodarstvo u zemlji. U finalu novog natjecanja Koprivnica, Krapina, Varaždin, Pula, Kastav, Poreč, Sveta Nedelja i Rab (Gradonačelnik)
• Propao i četvrti natječaj: Hotel na Velebitu kao da je proklet. HAC odbio Kineze, ali i trgovce rabljenim vozilima (tportal)
• Analiza vode u Šoderici u granicama normale. No, treba pričekati par mjeseci za konačne rezultate. U međuvremenu i dalje nije poznato tko će sanirati bivšu praonicu vagona, potencijalnu ekološku bombu (Glas Podravine)
• Prodana tvrtka Čakovečki mlinovi, kupila ju sisačka tvrtka Mlin i pekare (inače najveći vlasnici pekare Klara) (Danica), potvrdio to i sam bračni par, donedavni vlasnici (Danica)
• U Crnoj Gori već više od mjesec dana traje natjecanje u ležanju (HRT)
• Well played: Knjige koje spadaju pod “Misterije” u knjižari (Facebook)

Te situacije nisu rijetke na našim prometnicama, nerijetko se jedna prometni traka zatvara zbog radova i ta je prometna regulacija privremena. Zbog nepostojećih pravila, gužve se povećavaju, nervoza ključa, a i vozači koji su u onom prohodnom traku gube volju za propuštanjem vozila. Nije to samo hrvatski problem, iako kod nas nije reguliran. U uvjetima prometnih gužvi vozači ne smiju mijenjati prometni traku nepotrebno, a, prevedeno, to bi značilo da ne ulazite u prohodnu prometnu traku stotinu metara prije zatvaranja trake u kojem se nalazite. Ne, to biste trebali činiti neposredno prije zatvaranja prometne trake. Tako se omogućava protočnost prometa i smanjuju se gužve. Na svako vozilo u, na primjer, desnoj prohodnoj prometnoj traki, vozači bi trebali pustiti jedno vozilo. Revija HAK

Liječnik iz Brčkog u BiH priznao je da je u vlastitom dvorištu skrivao zakopane kosti jedne od žrtava rata devedesetih godina, piše Radio Slobodna Evropa. Svjedok koji je otkrio lokaciju zakopanih ostataka tvrdi da se radi o žrtvi genocida u Srebrenici iz 1995. godine te da su donesene u Brčko dvije godine nakon rata. Mraović ne vidi ništa sporno u cijelom slučaju, navodeći da su kosti korištene za ‘planiranje operacija‘ i da su pomogle stotinama ljudi. Radi se o nekompletnim ostacima jedne osobe i, kako su rekli za RSE iz Instituta za nestale BiH, prvom slučaju namjernog sakrivanja posmrtnih ostataka žrtve rata u Bosni i Hercegovini u vlastitom dvorištu. Mraović se trenutno navodno ne nalazi u BiH. Skoro tri desetljeća nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini, još se traga za 7.597 nestalih osoba, od čega 1.200 samo u Srebrenici. Jutarnji

Svi novi modeli Nissana u Europi od sada 100% na struju

Lukomir je bosanski biser – selo sa stotinjak ljudi i 5.000 ovaca

Piratski brodovi kao ručno rađena remek djela

Prema jednoj novoj studiji pivo može pozitivno utjecati na crijevni mikrobiom. To nije istina, kaže Helmut Seitz, znanstvenik koji već desetljećima istražuje djelovanje alkohola na ljudski organizam. Kao otegotnu okolnost studiji stavlja se činjenica da ju je financirala jedna od najvećih pivovara u Kini. Iako piva u sebi sadrži sastojke koji povoljno utječu na organizam, oksidativni učinak alkohola dovodi do upala i povećava rizik od obolijevanja – od dijabetesa pa sve do raka. Za crijeva je svakako štetnije od vina, ističe Seitz. DW

S energetike se dvoboj vlasti i oporbe seli na kupoprodaju nekretnina. Naime ni luksuzni stanovi u Zagrebu više nisu ono što su nekad bili. Zato im i pada cijena. Što luksuzniji stan, to veći pad. Stoga treba imati puno razumijevanja za osobu koja se nađe u takvoj situaciji. Poput člana Uprave HEP-a Tomislava Šambića, za kojega u široj javnosti nitko nije čuo dok se nije doznalo da je svoj sadašnji stan kupio od Pavla Vujnovca, po vrlo povoljnoj cijeni, za što situaciju koriste oporbeni Most, ali i Možemo. Ovakva retorika i – kombinatorika obilježit će sljedeće mjesece, u kojima će se i vladajući HDZ i oporbene političke stranke pripremati i sukobljavati uoči parlamentarnih izbora. Ako se po (saborskom) jutru (politički) dan poznaje, hrvatsku političku jesen i zimu čeka niz verbalnih obračuna, kaže Boško Picula za tportal.

Kad je riječ o prosječnom broju noćenja po dolasku, kako kažu podaci iz 2022. godine Državnog statističkog zavoda, Nijemci prosječno ostvare 7,2 noćenja po dolasku, Česi 6,6 noćenja te Slovaci 6,4 noćenja. Prije ulaska u EU, 2013. godine, najveći prosječni broj noćenja ostvarivali su Rusi, potom Danci, dok su Nijemci bili tek na trećemu mjestu. Prema svim podacima, turisti u Hrvatsku najviše vole dolaziti u vlastitom aranžmanu, a 2022. njih je čak 71,1%, došlo individualno, dok ih je u organiziranim grupama došlo 28,9%. Najviše vole sobe i apartmane, odnosno kuće za odmor, slijede kampovi, a tek onda hoteli. Green

• Slovenija uvodi policijske punktove kod granice s Hrvatskom zbog kontrole kretanja migranata (Index)
• USKOK glavna tema Odbora, Hrvoj-Šipek ima teoriju o tome zašto je propao poziv: pripisuju se samo negativne stvari, a pozitivne nekom drugom (N1)
• Kreće prvo ročište tužbe šestero mladih protiv 32 države, među kojima je i Hrvatska. Optužuju te zemlje za nedovoljnu akciju u vezi s klimatskim promjenama i neuspjeh u smanjenju emisija stakleničkih plinova, kažu da ih ne zanima novac (N1)
• Počelo rušenje zgrade nekadašnjeg Paromlina za jedan od najvećih Tomaševićevih projekata u Zagrebu – veliku gradsku knjižnicu skandinavskog tipa (N1)
• Bivši nogometaš Andrij Ševčenko postao savjetnik predsjednika Zelenskog (Nacional)
• Video: Da je Harryja Pottera režirao Guy Ritchie… (Youtube)

Kada se pojavio web, ljudi su željeli bolje alate koji su jednostavniji za korištenje. Prva od njih koja je stekla popularnost nije bila tražilica kao takva, već internetski imenik. Danas ga poznajete kao Yahoo. Prva prava tražilica, koja je kombinirala analizu web stranica, indeksiranje i pretraživanje, bila je opskurna akademska JumpStation 1993. godine. Bili su tu još i Infoseek, WebCrawler i Lycos, nakon koje je došla AltaVista, koja je revolucionarno pojednostavila pretraživanja. Međutim, bila je osuđena na propast zbog lošeg upravljanja i stalnih promjena vlasništva. Tu na scenu dolazi Google – projekt dvojice studenata na Stanfordu. Iako su tražilicu prvo nazvali BackRub, promijenili su ga u Google – Ime je izvedeno iz riječi “googol”, naziv za broj u kojem iza jedinice slijedi 100 nula. Promjena imena nije bila dovoljna da Google postane popularan. Pravi trik bio je kada su osmislili novu metodu organiziranja i rangiranja goleme količine informacija – algoritam baziran na Page rankingu. Index

Ponuda za 35 eura uključuje servis plinskog bojlera u izvedbi Plinoservisa Dobre usluge. Ako su brtve i odzračivanje vaš love language, evo što sve možete očekivati: pražnjenje vode iz spremnika, rastavljanje uređaja, mehaničko čišćenje plamenika izmjenjivača, kontrolu te regulaciju tlaka ekspanzivne posude, sastavljanje uređaja, punjenje vodom, odzračivanje i mjerenje povratnih plinova, odzračivanje radijatora, zamjenu svih brtvi na bojleru i puštanje u rad i kontrolu učinkovitosti i funkcionalnosti uređaja. Više detalja pogledajte ovdje.

Bill Gates je još devedesetih iznio svoju dobro znanu, pragmatičnu viziju internetske budućnosti: “Sadržaj je ono što će na internetu donositi ozbiljan novac, jednako kao što je to slučaj i s televizijskim emitiranjem”. Content is king danas je neuništiva paradigma koja, baš kao u Gatesovom profetskom tekstu (ideje poznate i iz filma Network), pogoni industrije i ekonomije, a pobjeđuju oni koji kroz medij interneta nude informacije i zabavu. Serije na streaming servisima se naručuju i otkazuju kao na traci, neovisno o gledanosti ili narativnoj koherenciji, bitna je samo dostupna količina “sadržaja”, ali ne i njegova kvaliteta ili popularnost. Njih ne zanimaju angažirani gledatelji i gledateljice, samo bezimeni “korisnici” lišeni bilo kakvog agensa osim onog metričkog. Kao i društvene mreže, streaming servisi bore se za dominaciju tržištem eksploatacijom ekonomije pažnje. Što više vremena provedemo na nekoj platformi, ta je platforma inherentno vrjednija na tržištu. Prepreka je mnogo, ali nisu nepremostive. Iako su samo nešto manje komforne od par klikova na daljinskom upravljaču ili mišu, uključuju nevjerojatna socijalna iskustva poput šetnje, razgovora, vremena i pažnje za refleksiju o doživljenom. Kulturpunkt

Zoom pozadina utječe na vaš prvi dojam na poslovnim sastancima

Potpisuje ga studio Ector Hoogstad Architects koji je ovim projektom htio motivirati stanovnike Utrechta da se više voze biciklima. Riječ je o posebnom parkingu za bicikle koji se nalazi između glavnog kolodvora i trgovačkog centra Hoog Catherijne. Dizajn “korita za bicikl”, kako ga nazivaju sami arhitekti, počiva na cilja: praktičnost, sigurnost i brzina. Green

Policajci i zaštitari su posegnuli za sredstvima fizičke prisile nad ekološkim aktivistima te prosvjednicima u Omišlju krajem prošlog mjeseca. Vijest o privedenim i ozlijeđenim demonstrantima iz organizacije Extincion Rebellion Zagreb (XR), koji se protive širenju krčkog LNG-terminala, probijala se otad gotovo isključivo na stranice i valove manjih domaćih medija. Policija i vlada nisu se izjašnjavale o onome o čemu se ionako i nije izvještavalo, dok su aktivisti očajnički nastojali skrenuti pažnju na tu potiskivanu problematiku. Teme su zapravo dvije: nasilje koje su pretrpjeli aktivisti te činjenica da izostaje šira rasprava o energetskoj i klimatskoj politici u kontekstu daljnje upotrebe fosilnih goriva u RH. Prevladavajuće znanstveno stajalište je da plinska industrija šteti klimi. DW

Bijelo dugme svakako pripada najboljem od najboljeg što je dala jugoslavenska rock scena. Broj njihovih albuma, broj koncerata, posjećenost, zaluđenost su do danas nedodirljivi. Počevši od 60-ih sa Korni grupom, Indeksima, Crvenim koraljima, Dinamitima, grupom Time, te 70-e sa YU-grupom, Buldožerima, grupom Smak, Dugmetom, Azrom, Ribljom čorbom, te naravno grupom Leb i sol jugoslavenska rock scena je daleko bogatija i kvalitetnija od mnogih susjednih i evropskih zemalja. “Novi val” također donosi pregršt kvalitete , te se tu sa Parafima, Idolima, Prljavcima, Pankrtima, Šarlo akrobatama, El. Orgazmom YU-Rock scena “nemaš sramit kaj” ! Ono što dolazi 80-ih je šlag na tortu, nema veze odakle dolazi: Ekaterina Velika, Haustor, Partibrejkersi, Atomsko sklonište, KUD Idijoti, te još mnogi drugi… Problem je samo bio naš jezik, kaže jedan od forumaša na zanimljivoj raspravi. Forum

• Plenković tvrdi da Hrvatska ne uvozi ukrajinsko žito, očajni ratari uzvraćaju: Preplavljeni smo (N1)
• Izvor iz vrha HDZ-a: Plenković se boji Barbarića, zato obilazno zaziva njegovu smjenu (Nacional)
• Europu preplavljuje fentanil, sintetička droga višestruko jača od heroina (Tportal)
• Najmanje je stotinu ljudi poginulo, a 150 je ozlijeđeno u požaru na proslavi vjenčanja u Iraku, požar uzrokovao vatromet (Index)
• Na tržištu se po prvi put pojavila Vegeta u pasti (Danica)
• Video: Kad bi ptice imale ruke (Youtube)

Planinarska zajednica je, s pravom, zabrinuta da će domovi u budućnosti planinarima biti nedostupni, odnosno da će se pretvoriti u komercijalne objekte nedostupne planinarima te da će oni nedostupniji objekti propadati jer njihovi novi upravljači neće imati interesa ulagati u njih. U Hrvatskoj su danas, prema registru planinarskih objekata koji vodi Hrvatski planinarski savez (HPS), u funkciji 44 planinarska doma i 76 planinarskih kuća. HPS za razliku od drugih javnih ustanova, upravljanje domovima ima kao registriranu djelatnost. Faktograf. Polemiziraju i na društvenim mrežama, jedan iskusni planinar u svom Facebook postu ukazuje na drugi set problema: postoje planinarski domovi koji nemaju nikakvu ponudu i u većini njih ne možeš ništa pojesti osim ako se nije najavila neka grupa, postoje planinarske kuće koje su vječito zatvorene i pitanje je kome služe…

U emisiji kod Aleksandra Stankovića, u svojstvu gosta sam sjedio ne jednom, već četiri puta i pripadam velikoj galeriji likova koji su ostali, malo je reći iznenađeni, kada je priznao svoj problem ili više njih – ta nikada nisam dobio informaciju ili prepoznao neke naznake da bi Stanković bolovao od depresije. Stanković u knjizi ”Depra” detaljno opisuje borbu s teškom i često stigmatiziranom bolešću radi koje je četrnaest godina na antidepresivima. Iako boluje od depresije, ipak svakog tjedna uspješno funkcionira u javnom prostoru i vodi dosta gledanu emisiju ”Nedjeljom u 2”, što zna donositi specifičan set problema i izazova. Ja se, naime, ovom kolumnom javno ispričavam Aleksandru Stankoviću, za grubost i neljudskost kojom sam ga javno kritizirao. Da li bih se ispričao da Aco nije odlučio progovoriti o depresiji? Možda i bih, ali činjenica je da sam odlučio ovo napisati kada sam shvatio, ili pokušao shvatiti, muku ili muke Aleksandra Stankovića (nitko neće nikada u potpunosti moći shvatiti kako izgleda svijet nekoga tko boluje od depresije, makar i sam uzimao slične lijekove). Drago Pilsel za Autograf.