Shinzo Abe je otišao u mirovinu dvije godine ranije, ali budući da je bio japanski premijer s najdužim stažem, njegovo je ime imalo težinu. U policijskoj stanici u Nari 41-godišnji osumnjičenik po imenu Tetsuya Yamagami priznao je napad jedva 30 minuta nakon što je povukao obarač. Zatim je ponudio motiv koji je zvučao previše neobično da bi bio istinit: smatrao je Abea saveznikom Crkve ujedinjenja, religijskog kulta tzv. moonisa, istaknuvši kako on nije ni bio glavna meta. Istražitelji su proučili Yamagamijeve tvrdnje i, na svoje iznenađenje, ustanovili da su istinite. Atentat je razotkrio duboke podjele oko naslijeđa Abea, kojeg neki veličaju zbog obnove japanskog utjecaja u svijetu, a drugi ga kude zbog opasnog vraćanja u ratnu prošlost zemlje. Utjecaj moonisa na Abea i LDP i dalje je aktualno pitanje, a u studenom prošle godine Kishidina vlada – željna da ukloni ljagu sa svog imena – otvorila je istragu koja bi mogla ugroziti pravni status Crkve ujedinjenja u Japanu kao religije. To bi mogao biti smrtonosan udarac i moglo bi pokrenuti pitanja o ulozi Crkve u ostalih 100-tinjak zemalja u kojima je prisutna, uključujući i SAD. Index

Već proteklih godina je na turizam otpadalo do 20 posto hrvatskoga BDP-a i to je bila presudna gospodarska grana, osobito u regijama uz more. Ulazak u zonu eura povećao je transparentnost tržišta tako što je turistima lakše usporediti cijenu i kvalitetu usluge. Osim toga otpale su i nesigurnosti u vezi s oscilacijama tečaja kune prema stranim valutama. To turistima olakšava planiranje putovanja i budžeta. Međutim, nova situacija donosi i nove probleme. Tako su se u posljednje vrijeme sve češće čule pritužbe na jako povećane cijene. No, za to krive inflaciju koja je prisutna i drugdje u Europi i svijetu. Tu je i pojava masovnog turizma koji je problematičan za mjesta poput Dubrovnika ili Istre. Problemi sežu od nedovoljne infrastrukture, recimo kod zbrinjavanja otpada, preko ilegalne gradnje… Gubitak biološke raznolikosti, zagađenje zraka, mora i podzemnih zaliha vode samo su neke od posljedica. DW

• Što znači današnja predaja Armenaca? “Europska unija i SAD su gubitnici” (Index)
• Novi skandal u pravosuđu: Nitko se nije javio na natječaj za ravnatelja USKOK-a (N1)
• Milijun djece godišnje rodi se mrtvo: Ovo je novi veliki zdravstveni problem Europe (Tportal)
• Konzum otvorio prvu SMART prodavaonicu u regiji, bez blagajni i prodavačica (Nacional)
• Startupima u Hrvatskoj na raspolaganju 80 milijuna eura iz novog fonda rizičnog kapitala (Bug)
• SAND ART Nevjerojatni prizori na ušću Neretve (DUlist), Instagram umjetnika: Slama land art

Urbana geografija Rijeke izmjenjuje se rapidnom brzinom, kroz niz stambenih (RIO-Kantrida), kulturnih (Art-kvart), gospodarskih (novi lučki terminali), društvenih (Marina), obrazovnih (Sveučilište u Rijeci) i logističkih (D403) projekata, prodirući duboko u identitetsko tkivo grada. Govorimo o urbanoj tektonici koja se, u sličnom obujmu, zadnji put tako pomicala u drugoj polovici 19. stoljeća; tada se formirao gradski obalni pojas, utvrđivala lučki operativna obala, formirala stambena politika, a ljudi i industrija selili uz more. Plan razvoja grada Rijeke za razdoblje od 2021. do 2027. godine u tekućim dvadesetima i riječkom gradilištu prepoznaje natruhe tog doba, dodajući i čas ludih dvadesetih prošlog stoljeća, vjerujući kako može nadići “demografske, gospodarske i ostale izazove” te ući u globalne tokove. Danas je Rijeka “jedno od područja najveće gustoće”, gdje su “najopterećenije prostorne cjeline gradsko središte, Podmurvice-Preluk i Sušak koje zauzimaju nešto više od trećine površine Grada, a u njima živi oko 70% stanovništva”. S tim urbanim izazovima danas se, većinom, bavi privatni kapital koji, konačno, utkaje vrijeme u prostor. I dok su lučki projekti budili nostalgičnu crtu (“gle sine, još jedan kruzer/tanker”), potpisana transformacija Žabice suočava nas izravno s vizijom Rijeke na konzumerističkim i neoliberalnim temeljima. Kulturpunkt

Hrvatska je u 2022. godini zabilježila pozitivan migracijski saldo, s obzirom na to da je broj odseljenih osoba 46.287. Ali… Malo manje od petine, točnije 17,8 posto doseljenih stanovnika, čine hrvatski državljani, dok 82,2 posto čine stranci, uključujući raseljene osobe iz Ukrajine. Što se tiče hrvatskih državljana koji su lani napustili Hrvatsku, najviše ih je otišlo u Njemačku, njih 14.184 ili 31 posto, a na drugom je mjestu Austrija. Osim malih plaća i egzistencijalnih pitanja, jedan od glavnih razloga odlaska su i ugovori na određeno vrijeme koje im nude kompanije. Uz takve ugovore nemaš sigurnu budućnost i ne možeš dići kredit, uzdržavati obitelj, doslovno ništa. I onda ako imaš takve ugovore po nekoliko mjeseci i godina, normalno je da ideš tamo gdje možeš dobiti nešto bolje i više. Glas Podravine

U određenim slučajevima, kad ne postoji drugi način da bi vlasnik prišao svojoj nekretnini s javnog puta, može se koristiti pravom na služnost prolaza preko susjedne nekretnine drugog vlasnika. To je pravo vlasnika jedne nekretnine da se posluži nečijom susjednom nekretninom, a čiji vlasnik to mora trpjeti. Stvarne se služnosti mogu podijeliti na poljske (zemljišne) i kućne. Najčešće poljske su: služnost puta, služnost vode, služnost paše i šumske služnosti. Služnost vode npr. može biti: pravo crpljenja vode, pravo pojenja stoke i služnost vodovoda. No, važno je znati da se ovo pravo osniva tek kad ne postoji drugi način prilaza. Agroklub

Priča o „kandidatima za premijera“ je jeftina prevara birača kako ne bi postavljali suvišna pitanja na koja će političari teško odgovoriti. Premijer se uopće ne bira na izborima.  Za postati premijer u Hrvatskoj trebate dvije stvari – ustavno prikupiti najmanje 76 glasova zastupnika, a politički imati najviše zastupnika u koaliciji koju slažete. Zašto se onda inzistira, posebno, evo, vidimo u lijevoj oporbi, na „kandidatu za premijera“? Kao prvo, da bi se dobila medijska vidljivost – pa se nekoliko dana priča o tom kandidatu, rade online ankete, intervjui po portalima i televizijama te se dobiva medijska vidljivost. Drugi razlog je – zamagliti sliku biračima koji će, eto, birati „kandidata za premijera“ pa će se manje postavljati nezgodna pitanja političarima – najčešće je to pitanje: „Kako i s kime mislite doći do 76 zastupnika?“ Jedini način na koji Peđa Grbin ili Sandra Benčić mogu sakupiti 76 zastupnika je koalicijsko okupljanje SDP-a i Možemo. Zašto onda nisu oformili zajedničku listu, pita se Goran Vojković za Index.

Bio je to film koji je na prvu ruku izgledao kao klasična filmska sportska biografija. Slavni režiser u njemu intervjuira slavnog nogometaša, pohodi njegov rodni kvart, snima njegovo prvo igralište te prikazuje najslavnije golove argentinske “desetke”. “Maradona” je – međutim – istodobno bio i politički film. Kusturica je argentinskog nogometaša u tom filmu pokušao “prodati” kao antiglobalističku ikonu, ljubitelja Che Guevare, tribuna sirotih i obespravljenih, ogorčenog patriota koji je Englezima gol zabio rukom jer bi – kako je rekao – nakon Falklandskog rata “Englezu ukrao i novčanik kada bi mogao”. Najbolji britanski filmski kritičar Jonathan Romney te je 2008. napisao kako je Kusturičin film “filmski ekvivalent onim fotografijama na kojima fan snimi samoga sebe s rukom obješenom oko ramena svog idola”. Taj opis vrijedi i za ideologiju Kusturičina filma. Prodajući Maradonu kao antiimperijalističkog superstara, Emir Kusturica je te 2008. istodobno i u istoj niši prodavao i samoga sebe. XXZ prenosi stariji članak Jutarnjeg.

• Prekid rata između Armenije i Azerbajdžana. Prihvatili ruski prijedlog o prekidu vatre. Separatisti polažu oružje, sutra kreću pregovori o reintegraciji (Index)
• Hrvatska poštanska banka prva je na tržištu objavila značajnije podizanje kamatne stope na štednju. Svojim klijentima od 2. listopada koji oroče minimalno 250 eura na rok od 12 mjeseci omogućit će prinos od 3 posto (Tportal)
• Plenkovićeva vlada ne shvaća ozbiljno tužbu šestero mladih Portugalaca koji pred Europskim sudom za ljudska prava optužuju Hrvatsku i još 31 državu da propuštaju spriječiti klimatsku katastrofu, a odvjetnici naglašavaju da je riječ o ‘suđenju bez presedana’ (Nacional)
• Microsoftu u javnost “pobjeglo” 38 terabajta privatnih podataka (Bug)
• Znanstvenici upozoravaju: Mediteran je olujno žarište (N1)
• Profesor s Pravnog fakulteta: Kampanja Sandre Benčić nije mogla početi bolje (Nacional)
• Velika Britanija: Kraj za dizelaše i benzince bio je najavljen za 2030. godinu, ali sad bi se rok mogao produžiti (Revija HAK)
• Video: Biciklom u dubokom jesenjem lišću (Youtube)

Ponuda uključuje:

• 1 ili 2 noćenja s polupansionom (bogati doručak i večera) za 2 osobe u Standard sobi ili 2 osobe i 2 djece do 11,99 godina u Obiteljskoj sobi u Hotelu Trakošćan 4*

• korištenje hotelskog bazena, unutarnje finske saune i vanjske panoramic finske saune

• ogrtače

• bogati animacijski program za djecu i odrasle vikendom

• korištenje dječje igraonice

• parking

Korištenje u terminu do 27.10.2023. Recenzije hotela su odične, a cijene variraju od 105 do 305 eura, zavisno o broju noćenja, broju spavača i tipu sobe. Više detalja pogledajte na linku.

Kruh može ostati ključan dio prehrane i pomoći mnogim ljudima u postizanju svojih prehrambenih ciljeva u pogledu hranjivih tvari. Prema informacijama Grains Food Foundation, kruh može biti izvor folata, vlakana, željeza, vitamina B i mnogih drugih hranjivih tvari. Onaj od cjelovitog zrna pšenice i žitarica sadrže posebno visok udio vlakana, što pomaže održati osjećaj sitosti i poticanju probave. Međutim, važno je biti svjestan da prekomjerna konzumacija kruha može imati negativne učinke. Može uzrokovati nadutost, plinove i grčeve, kao i porast šećera i krvi. N1

Uz dužno poštovanje Peteru Ustinovu, samo je jedan čovjek čije se lice vam može stvoriti u vašem umu kada netko spomene ime Hercule Poirot, a to je ono Davida Sucheta koji je na televiziji slavnog belgijskog detektiva iz pera i mašte kraljice krimića Agathe Christie tumačio kroz nekoliko desetljeća. Je li moguće da se pomalo privikavamo i na Kennetha Branagha? “A Haunting in Venice” zapravo je mnogo bolji horor od najnovijeg izdanka “The Conjuring” svemira, iako uopće nije film strave. Oba filma obilno koriste tzv. jump scare momente, ali kod Branagha oni nisu sami sebi svrha da ne vode ničemu osim kratkotrajne reakcije. Možemo samo reći da nakon tri filma stvari napokon postaju zanimljive. Ravno do dna

S jedne strane, ne treba bubati činjenice, ali neke stvari, poput tablice množenja, bi trebalo znati napamet. Ne treba se suviše oslanjati na ono automatsko. Važno bi bilo da djeca razumiju tehnologiju i nauče je pravilno koristiti. Alati kojima dajemo ime umjetna inteligencija nemaju slobodnu volju. Mi jedva da smo zagrebali po površini toga što bi sve tehnologija mogla raditi za nas i bilo bi super kad bi mediji stimulirali i ljude na razmišljanje, da dolaze sa zahtjevima prema tehnologiji. Uzaludno je zabraniti korištenje alata generativne umjetne inteligencije jer je to, smatraju stručnjaci, nemoguće, kontraproduktivno i nepraktično. Umjetna inteligencija je među nama i alati koji se na njoj temelje postajat će sve kvalitetniji i atraktivniji za korištenje. Treba pošteno koristiti alate umjetne inteligencije, a da ne ugrozimo glavne ciljeve obrazovnog procesa – pružiti pojedincima znanja i omogućiti stjecanje kompetencija i vještina. Faktograf

Vozite se, ručni mjenjač je u petoj ili šestoj brzini, niste brži od 60 km/h i stišćete pedalu gasa do poda, i motor vibrira… Ne biste smjeli dopustiti da vam broj okretaja padne toliko nisko u određenoj brzini da dodavanje gasa prouzroči takve reakcije motora. U tim slučajevima motor radi mnogo teže, a to znači da gubi na efikasnosti, zagrijava se više, a sve to može rezultirati i nepredvidljivim promjenama u vremenima otvaranja i zatvaranja ventila. Može doći do nejednakog izgaranja, a na kraju i do oštećenja klipova ili zida cilindara. Dakle, osjetite li u vožnji kao da će se motor ugasiti, vibracije ili ako na dodavanje gasa reagira slabim ubrzanjem, prebacujte mjenjač u niži stupanj prijenosa. Revija HAK

Nagorno-Karabah je međunarodno priznat kao teritorij Azerbajdžana, ali ima većinom armensko stanovništvo koje se odupire azerbajdžanskoj vlasti više od jednog stoljeća. Godine 1991. ova regija s oko 150 tisuća ljudi proglasila je neovisnost i od tada ima samoupravu uz armensku potporu kao nepriznata Republika Artsah. Trzavice su u ovom području prisutne oduvijek, no u vrijeme Sovjetskog saveza nije bilo sukoba. Nakon desetljeća povremenih sukoba Azerbajdžan je 2020. godine započeo vojnu operaciju koja se pretvorila u drugi rat u Nagorno-Karabahu, brzo probivši armensku obranu. Tijekom 44-dnevnog sukoba vratio je kontrolu nad sedam okruga i oko trećine samog Karabaha. Azerbajdžan je većinski muslimanski, a Armenija većinski kršćanska, a neki s obje strane nastojali su sukob prikazati u vjerskim terminima, iako analitičari kažu da je takvo gledište pretjerano (Azerbajdžan, na primjer, održava jake obrambene veze s Izraelom). Index

• Moćan govor Zelenskog u UN-u: Nuklearna Rusija gura svijet u konačni rat (Index)
• Nedavne izjave ruskog predsjednika Vladimira Putina neobične su čak i za njegove pojmove, izazvavši rasprave o njegovom mentalnom zdravlju. Priča se o gubitku kontrole (N1)
• Smjena Milorada Dodika među opcijama za rješenja krize u BiH (DW)
• Prodano 29 tisuća dionica Podravke za četiri milijuna eura (Danica)
• U Češkoj postoje ogromna nalazišta litija. Vlada u Pragu smatra da bi „bijelo zlato“ trebalo unaprijediti češku ekonomiju i doprinijeti razvoju regije (DW)
• Kavu možda nije pametno piti odmah ujutro na prazan želudac (N1)
• Otvorena nova pješačka zona u Zagrebu – puna je boja i šarenila (Index)

Željeznice u Europi su se smanjile za 6,5 posto, odnosno za 15.650 km, a zatvoreno je više od 2.500 željezničkih postaja, što jasno ukazuje na to da se, bez obzira na zelene politike, europske vlade više fokusiraju na prijevoz automobilima nego na javni prijevoz. Vlakovi su jedan od najekološkijih načina putovanja, dok su automobili, kombiji i kamioni odgovorni za 72 posto emisija štetnih plinova. Hrvatska se nalazi među deset zemalja koje bilježe povećanje duljine svojih željezničkih mreža, uz Italiju, Nizozemsku, Finsku, Švicarsku, Belgiju… U 15 od 30 analiziranih zemalja duljina autoceste više se nego udvostručila, uključujući Španjolsku, Norvešku i Grčku. Green

Osjetan pad cijena rabljenih automobila u Hrvatskoj

Virtualne elektrane, kako im i naziv kaže, zapravo su sustav u oblaku koji povezuje male proizvođače struje iz obnovljivih izvora energije, a sve u svrhu upravljanja energijom. Uz prisutnost agregatora koji u tom procesu djeluju kao posrednici, virtualne elektrane svojom proizvodnjom mogu sudjelovati na tržištu električne energije. Točnije, u tom procesu mogu sudjelovati tvrtke ili kućanstva, odnosno bilo tko tko ima, primjerice, ugrađene solarne panele, a dodatno ugradi opremu za očitanje proizvodnje energije i daljinsko upravljanje proizvodnjom. Novi jednorog sa sjedištem u njemačkom Hamburgu planira sagraditi najveću virtualnu elektranu na svijetu do 2024. godine. Lider