Nažalost ne postoji nešto homogeno kao “društvo”. Bit će dobitnika i gubitka u cijelom procesu. Sve ide sporo, a priroda i ekosustavi budu gubitnici. Mogu i cijele države i narodi biti gubitnici. Korisnost novca investiranog u “javnu” znanost pada ulaskom politike u taj sustav, kroz financiranje samo onih projekata koji su “sigurni”, odnosno onih koji prođu recenziju, dakle ne onih inovativnih. Društvene znanosti i umjetnost imaju zadatak spriječiti neko buduće nasilje koje će biti posljedica klimatskih promjena. No, taj dio trenutno rade traljavo jer društvenim medijima dominiraju algoritmi koji potenciraju sukobe u lovu na klikove te dominiraju niske strasti. Ipak, nije sve totalno “strašno”. I padom Zapadnog Rimskog carstva, puno je toga ostalo, pa i padom Bizanta, od Mletačke Republike je nastala Venecija…iz svega toga je nastala današnja civilizacija. Korado Korlević za Green.

Kriteriji kojima se podvrgavaju pesticidi u EU stalno se postrožuju, što rezultira sve većim ograničenjima primjene pojedinih pesticida, pa i njihovim zabranama. To je dobro za sigurnost stanovnika EU i okoliš, međutim, stvari nisu baš sasvim jednostavne. Prije svega, granice EU nisu sasvim nepropusne za poljoprivredne proizvode iz zemalja koje nemaju slično stroge regulacije i provjere. Budući da svako toliko svjedočimo povlačenju nekih proizvoda s hrvatskih polica, ne možemo reći da te mjere nešto i znače. Postoje neka rješenja za održivi razvoj poljoprivrede uz smanjenje korištenja pesticida, kakvo bismo svi voljeli, no ona nisu ni jeftina ni jednostavna. Ne treba zaboraviti da biljke nisu samo izvor hrane za ljude i domaće životinje nego i važan izvor sirovina za najrazličitije namjene. S druge strane, ljudi vole misliti da je organska hrana sigurna, odnosno da nije tretirana pesticidima, no to nije točno. Naime, u organskom uzgoju dozvoljeno je korištenje tzv. prirodnih pesticida, a neki od njih su opasni po ljudsko zdravlje i okoliš slično kao i tzv. umjetni. Index

• Povratak otpisanog: Karamarko sastavlja listu ‘desnih asova’ protiv Plenkovića, planira izaći na izbore (Nacional)
• Potop u Turskoj: Među poginulima i turisti, usred večere bježali na krovove restorana (Tportal)
• Grad Osijek nabavlja deset novih niskopodnih tramvaja (Nacional)
• Saborska oporba: Banožić treba vratiti stan i podnijeti ostavku (Index)
• AZTN pokrenuo postupak protiv Arena sporta radi utvrđivanja narušavanja tržišnog natjecanja, sumnja se da dovodi Telemach u nepovoljniji položaj (N1)
• Film Tragovi redateljice Dubravke Turić hrvatski kandidat za Oscara (Tportal)
• Hrvatska industrija računalnih igara u 2022. ostvarila rekordnu dobit iako su prihodi manji (Bug)
• Dubravko Jagatić, glazbeni kritičar, pokrenuo vlastitu emisiju “Reality Check” (Muzika)

Nije se to dogodilo preko noći, a ni slučajno. Dogodilo se kao rezultat prirodnog potencijala da postane velika država (površina, stanovništvo, geopolitički položaj) udruženoga s promišljenim političkim pozicioniranjem države, osmišljenom razvojnom strategijom i stabilnim ekonomskim rastom. Uspjela je usprkos i nasuprot briselskom političkom mainstreamu koji ju je nastojao vrijednosno preoblikovati, osobito posljednjih godina. Izdržala je pritiske, zadržala veliku političku autonomiju i samosvojnost, često odbijajući politike i zahtjeve briselskog mainstreama, osobito one koji se odnose na migrantske politike i LGBTQ+ agende. Godinama prije ruske invazije na Ukrajinu upozoravala je na Putinov projekt širenja ruskog svijeta i sigurnosnu opasnost koju za Europu znači ovisnost o ruskom plinu, a nakon invazije na Ukrajinu pokazalo se da su imali potpuno pravo. Višnja Starešina za Lider.

Završni dio feljtona u fokus stavlja zabranjivanje nastupa uživo koji su, kada se doslovce sve zbroji postali glavna cenzorska aktivnost upravo vremena u kojem živimo. Zabranjeni koncerti prije su bili teška ekskluziva. Tko ih je imao na početku karijere, poslije se mogao neumjereno hvaliti kako je nekad bio pravednički buntovan, nepokolebljiv u borbi protiv sistema, šikaniran i progonjen, a nakon svega zabranjen jer ga nisu mogli drugačije ušutkati. Zabrana je prvoklasan materijal za besplatnu reklamu. Kod nas u Hrvatskoj i blizu nas u BiH zabrane koncerata u 2023. postale su česte skoro kao vremenske nepogode. U njima nema vanjskih faktora kakve nalazimo u ukrajinskom fajlu, gdje su zabranili Laibach zbog izjava o proxy ratu. Dok su na meti uglavnom pjevači narodnjaka, otkazivanje su na svojoj koži doživjeli i Let 3, ali i Jimmy Stanić kojem je nakon ulaska u Domovinski pokret otkazan koncert u Sisku, u kojem stoluje SDP. Ravno do dna

Hrvatske poljoprivredne tvrtke Agroporc, Byondi i Blok Be razvile su digitalnu platformu GoAgro, putem koje će građani moći investirati u nešto što oni vide kao budućnost proizvodnje hrane. Njihova ideja je spojiti poljoprivredu, uzgoj svinja i tehnologiju nezamjenjivih tokena na blockchainu, NFT-a. Ovo je tek jedna od rijetkih primjena NFT-a u stvarnom svijetu koju smo vidjeli do sada – tj. ona gdje digitalni tokeni zaista imaju i doticaj sa stvarnošću, a ne da su samo kolekcionarski (često s vremenom i bezvrijedni) zapisi na blockchainu. Bug

Takve pizdarije ne pamti više nitko osim mene i arhiva Nacionalne i sveučilišne knjižnice: svojedobno, prije mnogo godina, novine su objavile kako je policija kod Karlovca zaustavila i privela trojicu Zagrepčana što su se pješice uputila u Međugorje. Dobro, znamo da je jugosrbokomunistička milicija progonila hrvatske katolike, ali ovo ipak nije bilo za vrijeme Jugoslavije: bio je srpanj 2006. godine, i država i policija bile su vrlo hrvatske. Zašto je onda hrvatsko redarstvo zaustavilo trojicu predanih zagrebačkih vjernika? Zato što su se u slavu dvadeset pete godišnjice ukazanja Majke Božje pješice u Međugorje uputili – autocestom. Danas vijest u novinama i portalima glasi ovako, citiram: “Tradicionalno velikogoričko zahvalno pješačko hodočašće Majci Božjoj Bistričkoj krenulo je jutros u pet sati, a planirani dolazak u Mariju Bistricu je do mise u 18 sati. Iz Hrvatskog auto-kluba upozorili su na prolazak hodočasnika autocestom A3 u smjeru Lipovca, te dijelom autoceste A4…” Najnormalnije, shvaćate, ravnim glasom – kao da je riječ o snijegu, magli ili gužvama u saobraćaju zbog špice turističke sezone – u Hrvatskom auto-klubu i Ministarstvu unutarnjih poslova mole vozače za strpljenje i oprez zbog pješaka na auto-cesti, među kojima ima i djece i staraca… Boris Dežulović za N1

Razvijeni su kako bi korisnike što duže držali ispred ekrana, što nas pak navodi na nekritičko uspoređivanje s drugima, kažu psihijatri sa Stanforda, te upozoravaju da neka algoritamska rješenja mogu srozati raspoloženje i izazvati depresivne misli. Upravo računalima i dobrim programerima možemo zahvaliti zato što nam internet brzo pruža odgovore kada god nam zatreba neka informacija. Algoritmi koje koriste računala su naime brižno skrivene i strogo čuvane poslovne tajne, a njihova će važnost sve više rasti s obzirom na razvoj umjetne inteligencije. Ako su posljedice tako ozbiljne, zašto onda nismo u stanju prepoznati simptome i isključiti ekran? Razlog su varijacije u stimulansima, osobito u slučajevima kada sudjelovanjem u komunikaciji na društvenoj mreži nekada dobivamo više, a nekada manje odobravanja. Medijska pismenost

Treća sezona Mandaloriana: Uspješan spoj akcije, humora i emocija s naglaskom na stvaranje nacionalnog identiteta

Umjesto team buildinga – volontiranje. Praksu usvojili i u jednom hrvatskom “jednorogu”

Facebook gasi ‘rubriku‘ vijesti u Njemačkoj, Francuskoj i Britaniji, fokusirat će se na kratke videe

• Zbog neradnih nedjelja u špici sezone drastičan pad izdanih računa i prometa (Jutarnji)
• Sve veći broj gradova u svijetu ograničava iznajmljivanje apartmana turistima (N1)
• U Osijeku ponovno nakon pet godina aktivirana pauk služba (HRT)
• Divlje svinje jutros snimljene u školskom dvorištu u Zagrebu u Borovju (Index)
• Poplave u Podravini napravile štetu veću od 2 milijuna eura: “Bez pomoći države i Fonda obnova će trajati godinama” (Podravski)
• Jurica Pađen uoči velikog koncerta Aerodroma dao intervju za Index, pričao o karijeri, svirkama, Štuliću, a dotaknuo se i bockanja drugih zbog 4 asa
• Prosvjedi protiv autoshowa u Münchenu: Ispred zgrade sajma članovi Greenpeacea potopili su automobile (Revija HAK), Greenpeace inače tuži Volkswagen, traže točan rok prestanka proizvodnje benzinaca i dizelaša (Revija HAK)

I to u zadnja tri desetljeća, pokazuje istraživanje. Na svijetu godišnje od raka umire više od milijun ljudi mlađih od 50 godina. Stručnjaci za sada ne mogu sa sigurnošću reći što stoji iza ovako velikog porasta oboljelih od karcinoma, no smatraju da su među uzrocima loša prehrana, korištenje alkohola i duhana, slaba tjelesna aktivnost i pretilost. Najveće stope novih dijagnoza raka su u 2019. zabilježene u Sjevernoj Americi, Oceaniji i zapadnoj Europi. Zemlje s niskim i srednjim prihodima također su bile pogođene, a najviše stope smrtnosti među mlađima od 50 godina bile su u Oceaniji, istočnoj Europi i središnjoj Aziji. Negdje taj broj u tim godinama i opada, poput Ujedinjenog Kraljevstva. Index

Olujno nevrijeme prošlog ponedjeljka uzrokovalo je probleme na moru, posebno na istarskom području. Tako se kraj Rovinja pojavila pijavica, iako su neki portali pisali da se radilo o tornadu. Pijavica je atmosferski vrtlog manjega razmjera (od 20 do 100 m) i kratka trajanja (od nekoliko minuta do najviše jednoga sata) koji se pri izrazito nestabilnoj atmosferi (razlika u tlaku zraka od 1 do 6 Pa) na razmjerno malom prostoru (u promjeru od 10 do 100 m) pojavljuje ispod olujnoga kišnog oblaka. Tornado je vertikalni stupac zraka koji brzo rotira, a proteže se od oblaka kumulonimbusa do tla. Ima puno veću razornu moć, puno izraženije dimenzije i traje dulje od pijavice. Ovo u Rovinju je defenitivno bila pijavica. Faktograf

Poslije Prvog svjetskog rata ulovljen je posljednji divlji europski bizon. Ali, prije točno stotinu godina skupina ljudi odlučila je učiniti nemoguće – opet naseliti Stari kontinent bizonima. Smatra se da je posljednji slobodni bizon Europe odstrijeljen na prostoru Beloveške šume, dio koje je danas poljski nacionalni park odnosno bjeloruski prirodni rezervat. Ali, nekoliko primjeraka je preživjelo u zoološkim vrtovima, recimo u Berlinu i Frankfurtu. Upravo su se vodeći ljudi ta dva vrta sastali sa namjerom da spase bizona pod vodstvom direktora frankfurtskog zoološkog vrta Kurta Priemela. Sastavljen je popis od svega 56 primjeraka bizona koji su preostali – i popisano njihovo rodno stablo. Tek dvanaest bizona dolazilo je u obzir za priplod. Danas europski bizon ima solidnu populaciju od preko osam tisuća životinja. Prvi su opet naseljeni u prirodi tek poslije 1952. godine, upravo u Beloveškoj šumi, gdje su istrijebljeni 33 godine ranije. DW

Hrvatska je poduzela korake protiv obiteljskog nasilja nad ženama, ali ne čini dovoljno po pitanju drugih oblika rodno uvjetovanog nasilja, navodi se u srijedu u prvom evaluacijskom izvješću o hrvatskoj provedbi Istanbulske konvencije. U izvješću su pohvaljene prošle i sadašnje hrvatske inicijative, no problem su i dalje kvalifikacije ozbiljnih incidenata nasilja kao prekršaja, a ne kaznenih djela, što rezultira manjim sankcijama. Hrvatska sa samo 25 sigurnih kuća s ukupno 346 kreveta ne ispunjava cilj od jednog skloništa na 10.000 stanovnika, a zbog nedostatka osoblja otežano je pružanje psihološke i psihosocijalne podrške žrtvama, upozoravaju u izvješću. Tportal

Kako bi se razgradio jedan lijes u zemlji treba proći više od deset godina. Ta je misao potakla jednog Nizozemca da osmisli „živi lijes“ koji se razgrađuje brže i nije štetan za okoliš. Napravljen je od micelija gljiva, a pridonosi procesu razgradnje tijela u zemlji, dok u isto vrijeme uklanja otrovne tvari iz tla. U obliku je obične kutije i treba mu deset dana da naraste, a da se razgradi tek dvije godine. Za izradu ovakvog lijesa, Bob i njegov tim miješaju željenu vrstu micelija s organskim supstratom u kalupu. Micelij jede ovaj supstrat, stvarajući trodimenzionalnu strukturu koja raste kako bi ispunila oblik plijesni u kojoj se nalazi. Za to je potrebno otprilike sedam dana. Kada se položi ispod zemlje, razgradit će se unutar 45 dana. Green

Sve je manje malih vinara, a više onih velikih: to nije zanimanje nego strast

Zagrebački tramvaj u prvoj godini, 1891. kad je uveden, prevezao je više od milijun putnika

• Glavni organizator napada na Kapitol dobio 22 godine zatvora, plakao na sudu (Index)
• Načelnik općine: “Nisam pozvao Rome da se vrate”, još prije poslao apel mještanima da ne prodaju nekretnine “problematičnim obiteljima” (Glas Podravine) Komentar na temu: Tolerancija po potrebi – prije ćemo birati biti lažno tolerantni jer tako nalažu naše civilizacijske tekovine nego izabrati biti otvoreno netolerantni (Glas Podravine)
• Ljeto do daljnjeg: Sve češće vruće idućih dana (N1)
• Evo kako možete ukloniti gnijezdo stršljena bez korištenja kemikalija – korištenjem zamki kućne izrade ili od prirodnih materijala (N1)
• Restrukturirana tvrtka Petrokemija ponovno radi i koristi nove strojeve (Agroklub)
• Pismo tate sinu prvog dana škole: Prijatelji ne postoje. A ona? Nije ti ljubav života (Index)
• Video: Fora izum, stol koji “hoda” kad ga gurate (Youtube)

Armirani autoklavirani gazirani beton (RAAC) svojevremeno se smatrao revolucijom u građenju, no sada zgrade koje su izgrađene od 1950-ih naovamo u opasnosti su od urušavanja. Učenici u britanskim školama prisiljeni su da se prebace na online nastavu ili da idu u privremene prostorije nakon naređenja vlade za hitno zatvaranje. Zatvaranje škola je izazvalo ljutnju roditelja i nastavnika uoči nove školske godine i predstavlja novu glavobolju britanskoj vladi. S obzirom na njihovu malu kilažu, daske od RAAC-a naširoko su korištene za izradu ravnih krovova – ključni razlog zašto je trenutna situacija toliko opasna. Ispunjen mjehurićima zraka, materijal je oko četvrtine težine normalnog armiranog betona. (Sky) No, zatvorene su i neke novije škole, izgrađene gotovo nedavno, s obrazloženjem kako ni suvremene metode gradnje također nisu uspjele. Slobodna Evropa, Guardian

Sedamdeset pojmova koje svatko tko se bavi filmom mora znati

Unutar SDP-a sve je više nezadovoljstva zbog lošeg rejtinga stranke, a posebno njezina čelnog čovjeka uoči superizborne godine. Grbin jako loše stoji u istraživanjima popularnosti političara, pa je na prošloj sjednici stranačkog predsjedništva otvoreno pitanje je li on dobar kandidat za premijera (Novi list). Unutar SDP-a sve se glasnije govori kako bi Grbin trebao organizacijski voditi stranku, ali da njihov kandidat za premijera treba biti Zvonimir Mršić, bivši šef Podravke i dugogodišnji gradonačelnik Koprivnice. Nakon Podravke, Mršić je bio savjetnik Ramljaku u Agrokoru, a danas se bavi privatnim konzultantskim biznisom. Danica