Ništa me nije moglo pripremiti na otvorenost i dobrodušnost koju je Wim Wenders pokazao u jedinom zajedničkom druženju. Desilo se to prije više od deset godina, ne sjećam se više točno razloga zbog kojega je posjetio Sarajevo Film Festival. Cijelo sam vrijeme, od trenutka kada je objavljena vijest o Wendersovom prispijeću u Sarajevo, vrtio po glavi pitanja s kojima bih mu se mogao obratiti. Najviše sam htio razgovarati o dva filma koja me još uvijek fasciniraju kao istinska remek djela – “Paris, Texas” i “Nebo nad Berlinom“, ali dok sam smišljao pitanja po glavi su mi se vrtjele zarazne melodije kubanske salse. Stao sam negdje nasred ceste i shvatio da moram nešto znati i o filmu “Buena Vista Social Club“, to je bilo neizbježno. Tokom noći oko Wendersa se skupilo cijelo društvo i priča je, ne znam zašto, krenula u drugom smjeru… Aljazeera

Svi smo htjeli biti urbani frajeri bez straha, puni neke dobrodušne nadmenosti. Puvanderi kakvi smo u tim godinama bili – a jamačno nismo bili u tome sami – sokolili smo se gledajući vratolomne scene i podvige dostojne kaskaderske ludosti, dok smo pratili avanture kroz koje su prolazili naši tadašnji junaci Tihi i Prle, koji su u foršpanu serije “Otpisani” bili legitimirani imenima Dragana Nikolića i Vojislava Brajovića. Naravno, nama drčnijim među mužjacima-drkadžijama kudikamo je bio draži mangupski lik Prleta u izvedbi Gage Nikolića. Mi muški ufatili smo se na ješku: ješka je bila – Dragan (Gaga) Nikolić. Gaga je bio doista gospodin glumac, ali ono baš, koji je odigrao na filmu sve što se moglo odigrati. U svačiju se kožu taj mogao zavući, a da podjednako bude dobar. Ipak, najbolje su mu pristajale uloge nježnih karaktera, junaka takozvanih malih ljudi. I dandanas ga doživljavamo onako mladolikog kakav nam je u pamćenju među moždanim brazdama ostao zaglavljen taj Prle koji bi 20. kolovoza napunio – 80. rođendan. Novosti

• Gori reciklažno dvorište u Pušćinama u Međimurju, na terenu tridesetak vatrogasaca. (N1)
• Novi detalji: ‘Ni na jednom pronađenom nožu nema DNK koji bi se povezao s ubijenim Michalisom’ (Nacional) Grčki odvjetnik BBB-a: Jedan uhićeni Hrvat u težoj je poziciji od ostalih, policija ga optužuje da je imao nož” (Index)
• Primitivni Hrvati: Navijači Dinama uputili gnjusne uvrede Domagoju Vidi, u gradu osvanula dva odvratna grafita. (24sata) Glasnogovornik HNS-a: “Što je Vida trebao, fulati gol? Kakvo slavlje? Ispričajte se dobričini” (24sata)
• Poplave aktivirale ekološku bombu na jezeru Šoderica: “Ne pijte vodu iz bunara” (N1)
• Ruska letjelica razbila se tijekom slijetanja na Mjesec. (N1)
• Kaliforniji prijete tornada i katastrofalne poplave kakve nisu viđene od 1939. godine. (Index)
• Gotovo 30 posto površine Hrvatske može se pretvoriti u opasno klizište. (Bauštela)
• Baka Marija (89) iz Svete Marije prvi put otišla na more: “Sviđa mi se, rado bih išla ponovno!” (Međimurski)

U lipnju 2019. godine Carola Rackete bila je kapetanica broda “Sea-Watch 3” koji je spasio oko 40 ljudi od utapanja u moru. Nakon toga uputio se k talijanskoj Lampedusi, ali su tamošnje vlasti dva tjedna sprječavale usidrenje i iskrcavanje. Uprkos zabrani kapetanica Rackete usidrila je brod, nakon čega je uhapšena i optužena za pomaganje “ilegalnih migracija”. Suočena s optužbama odgovorila je da je samo “obavljala svoju dužnost spašavajući ljude od utapanja”. Godine 2021. Rackete je oslobođena optužbi. Svih ovih godina ostala je aktivna u pokretima koji se bave migracijama, društvenom pravdom i klimatskom krizom. Ljetos je objavila da se namjerava kandidirati kao neovisna kandidatkinja na listi njemačke Ljevice (Die Linke) za Europski parlament. “U suštini ovo je linija razdvajanja – ili ćemo imati ljudska prava i klimatsku pravdu ili ćemo imati krajnju desnicu, pa čak i fašiste. Mislim da je to ono što ljudi u Europi trebaju shvatiti – moramo zauzeti stranu po ovim pitanjima. Ako se ne zauzmemo za ljudska prava i klimatsku pravdu, predat ćemo institucije krajnjoj desnici” upozorava Rackete. Novosti

Uspon natalizma izazvan je padom nataliteta širom sveta. Prema jednoj studiji, žene su 1950. u proseku rađale 4,7 dece. Do 2017. prosek je pao na 2,4, a predviđa se da će do 2100. pasti ispod 1,7. Engleska i Vels su već blizu tog nivoa, budući da je stopa nataliteta sa 2,9 u 1964. pala na 1,61 u 2021. godini što, po mišljenju Kejts, označava „kolaps stanovništva“. Kao rešenje, mnoge zemlje aktivno provode politike za povećanje broja rođene dece, mada je efikasnost tih programa diskutabilna. U Japanu i Južnoj Koreji opadajući trend nije zaustavljen ni posle više decenija takvih politika. U Evropi juriš za povećanje porodice predvode desničarski populisti, posebno u Mađarskoj, Poljskoj i Italiji. Njihove politike uživaju široko priznanje konzervativaca i u drugim zemljama. Međutim, desničarski natalizam sadrži i jedan paradoks. Studije su pokazale da najveći i najdugotrajniji pozitivan uticaj na rast nataliteta ima širi pristup kvalitetnim, izdašno finansiranim javnim uslugama za brigu o deci, kao i povećano plaćeno roditeljsko odsustvo, dok poreske reforme i gotovinske isplate daju slabe i privremene rezultate. Peščanik

Velik je raskorak između planova za gradnju novih stanova i životnih navika građana. Dok investitori uvelike traže građevinske dozvole za trosobne i četverosobne stanove, udio samačkih kućanstava u Hrvatskoj opasno se približava  50 posto. Prema podacima popisa stanovništva 2021., udio neoženjenih muškaraca odnosno neudanih žena, te udio razvedenih veći je u odnosu na te udjele u prethodnim popisima. Tako je udio neoženjenih muškaraca 2021. bio 35,3%, a udio razvedenih 5,8%. Isti trend zamjećuje se i među ženama, odnosno broj neudanih i razvedenih se povećava, a broj udanih opada. Dok raste trend samačkih kućanstava, koji se opasno bliži udjelu od čak 50% u populaciji, građevinari uvelike planiraju izgradnju ogromnih, trosobnih i četverosobnih stanova. Stoga je opravdano postaviti pitanje: Za koga se grade novi stanovi? Bauštela

Uz to što je pokrenuo novi glazbeni trend, uveo je inovativnu produkciju. Osobito video. Naime, Dino je prvi hrvatski izvođač koji je na pozornici plesao. Nastupao je u ekstravagantnim odijelima, a neki i danas tvrde da je bio odličan plesač. Dino je rano shvatio da je funky jedini put za njega, a domaćoj publici trebalo je pet godina da se privikne na njegov ritam. U počecima karijere, nastupio je na Zagrebačkom festivalu sa skladbom ‘Tebi pripadam’, te je dobio nagradu stručnog žirija za najbolju skladbu i stvorio novo glazbeno ime. Iduće godine izašao je njegov prvijenac ‘Dino Dvornik’, koji je prodan u 750.000 primjeraka. Drugi album, ‘Kreativni nered’, donio je jedan od njegovih najvećih hitova ‘Udri jače, manijače’. Devedesetih se Dino ‘vinuo u zvijezde’ zbog dva uspješna studijska albuma ‘Priroda i društvo’ 1993. i ‘Enfant Terrible’ 1997. Nažalost, ostao je zapamćen i po svojoj borbi s ovisnošću. “Možda bih napravio malo više bez toga, ali svi smo bili na opijatima i divljali. Ušao bih u studio i ne bih izlazio mjesec dana dok ne bih napravio nešto. U tome zanosu sam radio, ali on me stajao zdravlja. Sve to sam radio zbog glazbe, a ne zato što sam htio biti drogiran”, izjavio je svojedobno. 24sata

Znanstvenici s Imperial Collegea u Londonu izumili su uređaj nadahnut lišćem koji hvata sunčevu energiju i pritom stvara vodu. PV-leaf, kako je nazvan, sastoji se od stakla, fotonaponskih ćelija, bambusovih vlakana i hidrogelnih ćelija koje se kombiniraju kako bi oponašale pravi list. Voda se može kretati i raspodijeliti kroz strukturu umjetnog lista i ispariti s njegove površine, hladeći ga. List može iskoristiti povratnu toplinu za istodobnu proizvodnju dodatne toplinske energije i slatke vode. Tako bi, procjenjuju autori, moglo biti generirano milijarde kubičnih metara vode godišnje ako bi PV-leaf bio veći. Tportal

• Britanski Telegraph: Kina naoružava Rusiju od početka rata. Zelenski stigao u Nizozemsku, traži borbene avione F-16. Zelenski o napadu na Černihiv: “Naši vojnici će odgovoriti na teroristički napad Rusije” (Index)
• Japanski premijer Fumio Kishida posjetio nuklearnu elektranu Fukushima. Obišao je postrojenje za pročišćavanje radioaktivne vode, dok se očekuje službena odluka o njezinu ispuštanju u ocean.(HRT)
• Više od 100.000 ljudi u Tel Avivu na 33. prosvjedu: “Izrael nije Iran!” (Nacional)
• Na Šoderici se čupa parket i baca elektronika: Neće se tu nitko kupati. (Tportal)
• E-Recept izdan u Hrvatskoj sada vrijedi u četiri EU zemlje – Finskoj, Estoniji, Portugalu i Španjolskoj, a od 2025. godine vrijedit će u svima. (N1)
• Riječki policajac ustrijelio naoružanog obiteljskog nasilnika. (Index)
• SOA dobiva nove ovlasti, stručnjak objasnio zašto je to problematično. (N1)

Kad bi u Srbiji umesto grupa građana-pretendenata-na-presto postojala stvarna opozicija, što će reći grupa stranaka čije su politike suštinski suprotne vladajućoj, zacelo bi nahuškala svoje aktiviste i simpatizere da preko puta grafita „Kad se vojska na Kosovo vrati“ ispišu grafit: „Zašto je vojska otišla sa Kosova“. Ali jok: i prva i druga Srbija, i vlast i opozicija, operišu isključivo s posledicama, koje pokušavaju – svaka na svoj, u osnovi isti način – da razreše istim postupcima koji su izazvali posledice. Moja neznatnost je izazvala brojne sukobe na građanskoj levici kad je ustvrdila – i tvrdnju potkrepila dokazima – da Vučić nije uzrok zastrašujućeg kulturološkog i moralnog posrnuća Srbije, nego samo jedna u dugačkom nizu posledica… Zašto je vojska otišla sa Kosova? Vojska ko vojska: naređenje-izvršenje. Pravila je pičvajze i pokolje po ex-Yu, izgubila sve ratove, „veliku Srbiju“ nije stvorila, Kosovo izgubila, na kraju podvila repić i – otišla sa Kosova. Kurir

Omražena partizanka, fazanuša ili pelinolisni limundžik – korov koji je u nas najpoznatiji kao ambrozija (Ambrosia artemisiifolia L.) – uskoro bi mogla dobiti ravnopravnu suparnicu. Ime joj je facelija (Phacelia tanacetifolia Benth.), čiji potencijal sestre i doktorice biotehničkih znanosti te specijalistice zaštite prirode i okoliša Miroslava i Dragana Jaramaz proučavaju već dva desetljeća, a nakon što je i pokusnim sjetvama proteklih godina dokazana facelijina učinkovitost, nadaju se da će njihov projekt “Facelijom protiv ambrozije” na nekim javnim površinama u Zagrebu zaživjeti već nagodinu. Naime, Grad Zagreba je područje s najvećom količinom  alergogenog korova u Europi, posebno ambrozije, pa je idealno za provedbu ovog projekta. Povećanjem uzgoja facelije, vjeruju sestre, smanjile bi se površine pod ambrozijom i koncentracija peludi u zraku, a samim time i broj alergičara. Poslovni

• Usamljenost je ogroman problem zapadnih zemalja, posebno kod starijih generacija. Ono što je kod nas još nekako sramota, mada se i taj tabu polako razbija, jeste da roditelji završe u domu za starije. To je u kapitalizmu odavno normalno i zbog toga se kao strana radna snaga najviše traže njegovatelji i medicinski tehničari. Ljudi u ’40-im ili ’50-im godinama jednostavno nemaju vremena brinuti se o starijim roditeljima, a u svim bogatijim zapadnim zemljama često i ne žive u istom gradu jer ih je posao odveo daleko. Tako se dešava, priča mi drug koji u Berlinu radi kao njegovatelj, da siroti starci mjesecima ne progovore ni s kim, osim s osobljem doma. Nitko ih ne posjećuje, niti pita za njih. Oni koji nemaju nekretninu posebno nikoga ne interesuju jer njihova djeca nemaju što ni naslijediti.
• U šoku me ostavila činjenica da u nedostatku njegovatelja domovi angažuju robote koji pomažu u komunikaciji s korisnicima. Ovi roboti mogu igrati bingo i imati osnovnu komunikaciju sa starijima. Kada sam tu vijest pokazao svojim starijim članovima familije, bili su zgroženi, a neki su mi rekli da ugasim prilog jer ga ne žele ni odgledati do kraja. I ja sam se zapitao što natjera te ljude da ipak žele igrati bingo s robotom pod stare dane. Iako mi to toliko grozno zvuči da mi se plače, vjerujem da tu ima i otvorenijih duša od mene koje će pružiti šansu tehnologiji – da ih barem malo oraspoloži. Aljazeera

Ako vam je dosta plaže i kupanja i zaželjeli ste se malo kauča i nekog dobrog filmskog sadržaja, u nastavku vam donosimo preporuku 10 glazbenih dokumentarnih filmova.

• Marley (2012)
• Gimme Shelter (1970)
• Style Wars (1983)
• Hype! (1996)
• Pink Floyd: Live at Pompeii (1972)
• It Might Get Loud (2008)
• I Am Trying to Break Your Heart (2002)
• Amy (2015)
• Summer of Soul (…Or, When the Revolution Could Not Be Televised) (2021)
• Ziggy Stardust and the Spiders From Mars (1979). Mixer

Pretvaranjem države u hrvatski velesajam 15. 8. lokalni čelnici suprotstavili su se nakaradnom zakonu koji zabranjuje rad nedjeljom samo jednoj djelatnosti. Tako se blagajnice velikih trgovačkih lanaca nedjeljom mogu ‘odmarati‘ dok od rane zore pospremaju, peru i kuhaju obroke za obitelj (uz neizostavnu misu). Srećom, Plenkovićevo dodvoravanje Crkvi ne odnosi se na proizvođače, od kojih mnogi zbog prirode posla rade u tri smjene sedam dana u tjednu. Smjenski rad kudikamo je zahtjevniji od rada nedjeljom, no iz ‘trosmjenskih‘ tvrtki nema mnogo žalbi, a na žalost radnika – ni sindikalnih akcija. Sad se čeka pravorijek Ustavnog suda koji je već dvaput rušio slične odredbe. HDZ može biti miran jer će sucima za odluku trebati više od godine dana, što znači da im rušenje zabrane rada nedjeljom neće ugroziti izborne rezultate. Evo još nekih bedastoća s hrvatskog tržišta:

• Čak i najskuplje komade namještaja kupac danas treba sam sastavljati
• Ako kupite komplet od osam stolaca morate platiti dodatak za posebno pakiranje (jer su stolci originalno pakirani u kompletima od šest komada)
• Jedan istarski vinar u svom vinskom podrumu na cijenu butelje vina dodaje 5,5 eura – za točenje
• Kupcima iz Knina ili Vinkovaca poručuju da perilicu rublja ili hladnjak donesu na servis – u Zagreb
• Na pulskoj ribarnici počelo je naplaćivanje čišćenja ribe; kupac će biti utješen – to je samo za strance jer ‘kod njih se ionako sve plaća‘
• Krojačici koja kupuje tkanine na metar dodatno se naplaćuje rezanje tkanine – po metru
• Kazna i za najmanje prekoračenje desetminutnog besplatnog parkiranja u kiss & fly zoni u pulskoj zračnoj luci iznosi 330 eura. Lider

• Jačaju šumski požari u Britanskoj Kolumbiji, evakuirano više od 35.000 ljudi. (HRT)
• Erdogan u posjetu kod Orbana u Mađarskoj. Tamo je i Vučić. (Index)
• U američkoj vojnoj bazi ove godine umrlo 17 osoba, a vlasti ne žele reći od čega. (N1)
• Ukrajinska bespilotna letjelica pogodila Kursk, Moskva odbila napad. (HRT)
• Više od 100.000 ljudi u Tel Avivu na 33. prosvjedu: “Izrael nije Iran!” (Nacional)
• Prodavači na tržnicama od Slavonije do Dalmacije složni: “I mi bismo htjeli raditi nedjeljom” (24sata)
• AEK – DINAMO 2:2 Vida u neviđenoj drami izbacio Dinamo iz Lige prvaka. (N1)

Daleko od gradske vreve, u neposrednoj blizini vodenih atrakcija i kulturno – povijesnih znamenitosti Hrvatskog zagorja, smjestio se Glamping village Terme Tuhelj. Ponuda uključuje:

• 2 noćenja za do 6 osobe u luksuznim mobilnim kućicama u sklopu Glamping Village 5*

• neograničen ulaz na sve bazene Vodenog planeta Termi Tuhelj

• upotrebu vanjskog termalnog bazena u Glamping Village Terme Tuhelj

• program rekreacije i animacije

• besplatan parking za 1 automobil

Cijene idu ovako: 2 noćenja za:

• do 2 osobe za 198 €

• do 4 osobe za 298 €

• do 6 osoba za 358 €

Korištenje u terminu: 1.9. – 27.10.2023. Više detalja i slike pogledaje ovdje.

S padina Everesta kotrljaju se tone smeća, tijela 300 poginulih, ali i 300 milijuna dolara godišnje. Planinarima i turistima naplaćuje se sve: vodič, wi-fi, čaj, obrok, punjenje mobitela, topla voda… Kad čovjek vidi dokle je danas otišlo egom vođeno planinarenje, počne mu nedostajati stari Pasarić sa svojim ban-Jelačić-brčićima i ne-vodootpornom bilježnicom. Bogatim gotovanima prodajmo helikoptere za Everest, a neiskusnoj sirotinji podvalimo ideju da treba potrošiti bar tisuću eura na planinarsku opremu – za početak. Mount Everest je egzotična i zadivljujuća destinacija, no zahvaljujući ego-manijacima s dovoljno novca dio rute postao je sličniji turističkoj špici nego poligonu na kojem strastveni ljubitelji planina testiraju vlastite granice poštujući pravila prirode. Zbilja, koja je poanta odlaska u prirodu ako čovjek pritom gubi svaku vezu s njom, šećući planinama komforno kao po kvartu? Novosti

To je baš bilo dinamovski, ispadanje s dva primljena gola u sudačkoj nadoknadi, nakon obranjenog kaznenog udarca i golom koji je zabio Domagoj Vida, bivši igrač Modrih. Nije vidljivo slavio, ali bacio je u trans navijače AEK, cijelu OPAP Arenu. Dinamo će u kvalifikacije za Europsku ligu. Odigrali su Modri hrabru i većim dijelom dobru utakmicu, Livaković je još jednom veličanstveno branio, kapetanski, makar bio na odlasku iz kluba, zabili su Šutalo i Ljubičić koji to ne čine često, ali za iznimno djelo trebaju i iznimne stvari, no opet nisu izdržali, ponovno su vidljivo fizički pali, teško trčali i više griješili kad se odlučivalo. Sportske