Ako jeste na plaži, čestitam, a ako niste, možda će vam ovo što slijedi pomoći da vam ne bude žao što niste. U današnjoj ponudi imamo malu kolekciju najgorih ljudi na plaži. Pa krenimo:

• Kelly family, 3-58: “Guten tag nama, drugi nek se snađu” Zauzeli 9 kvadrata obale, donijeli šator, ventilator, 18 luftića u obliku krokodila i dva mini frižidera iz kojih su pojeli svu hranu prije 11 ujutro. Deru se na njemačkom dok im djeca gaze po tuđim ručnicima, a ako ih pitaš da se stišaju, jebaćeti majku na hrvackom i reć da su iz Minkena (što znači da zaslužuju poštovanje, jasno). Čikovi, boce i ostaci hrane su njihov poklon plaži i pečat koji govori “Bili smo tu”. Sutra će roštiljat u šumi i zapalit Pašman.
• Stipan, 58: “Negledaj ako ti nepaše” Glava Kelly family, upregnio suprugu da mu sasječe nokte na plaži jer se ovdje najbolje vidi. Ako ti nepaše, negledaj – ni u nokte, ni u jaje koje mu vidiš jer se sunča s raširenim nogama. Za vrijeme pedikure glasno telefonira na jezikima, što opet nema veze s tobom – neslušaj ako ti nepaše. Kasno popodne šalje sina koji se zove Kralj Zvonimir da mu kupi jogurt jer je izgorio – dobro će se namazat prije spavanja, madrac na kojem spava ionako nije njegov pa nema brige.
• Bridget, 29: “I love the church of Sweaty Donut!” Došla iz Britanije jer joj je Hrvatska omiljena party destinacija – prošle godine se ispovraćala na Prokurativama, ove godine u Zadru right next to the Sweaty Donut, a uskoro planira i pohod na Zrće na kojem će ili ostat trudna, ili mrtva, ili oboje. Miriše na kokos, što je lijepo; ne pušta vodu u wc-u jer je lijena, što je ružno. Andrea Andrassy

Kijevska gradska uprava je uvela moratorij na javnu upotrebu ruskog jezika u kulturi. Obrazložila je to kao „nužno za zaštitu ukrajinskog informacijskog prostora od hibridnih utjecaja Ruske Federacije“. „Ruski je jezik agresorske zemlje i nema mu mjesta u srcu našeg glavnog grada”, izjavio je Vadim Vasilčuk, zamjenik predsjednika gradskog Odbora za obrazovanje, znanost, mlade i sport. Prema njegovim riječima, zabrana vrijedi za knjige, glazbu, kazališne predstave, koncerte, kao i ponude s područja kulture i obrazovanja. Volodimir Javorski iz ukrajinskog Centra za građanske slobode smatra da ove odluke krše Ustav. „To su ilegalne odluke koje nemaju pravne posljedice. Naime, lokalne vlasti nemaju pravo regulirati ta pitanja i izricati zabrane jer su diskriminirajuće.” Dodao je da je pravosuđe već potvrdilo protuzakonitost tih odluka. Javorski ističe da nitko tko prekrši ovaj moratorij ne može biti izveden pred sud. “Sve te odluke lokalnih vlasti su čisto politički korak. Samo parlament Ukrajine može uvesti takvu zabranu na zakonskoj razini, samo tada je obvezujuća i kršenje može imati pravne posljedice.” Deutsche Welle

• A nekoć nam je ljeto bilo najdraže godišnje doba: Velik dio Europe, ali i svijeta, bori se s ekstremnim vremenskim uvjetima, velikim vrućinama, olujnim nevremenom i katastrofalnim požarima. (HRT) Tisuće bježe iz Grčke kojom haraju požari. “Ovo je najveća evakuacija u povijesti”. Vlasti grčkog otoka Rodosa evakuirale su do nedjelje ujutro 30.000 ljudi zbog šumskih požara koji haraju već pet dana. (Index) Portal Severe Weather Europe nema dobre vijesti za iduće dane: Spominju tuču, razorne vjetrove, superćelije, bujične poplave, čak i tornada. (Net) Monsuni u Afganistanu nosili kuće, najmanje 30 poginulih. (Nacional)
• Skinuta oznaka tajnosti: Još 1994. Nixon je upozoravao na mogući rat u Ukrajini. (Nacional)
• Američki državni tajnik Antony Blinken: “Ukrajina je vratila 50% okupiranog teritorija” (Index) Zelenski obećao odmazdu za ruske napade na Odesu. (HRT)
• HEP: Bez struje još 5800 kućanstava, sanacija nakon oluje košta 21 milijun eura. (Index)
• Niz skandala u bugarskoj tajnoj službi. Optužuju ih da koče reformu i pomažu Rusiji. (Index)
• Hrvatska osvojila Hopman Cup, u finalu svladala Švicarsku 2:0. Čestitke idu Donni Vekić i Borni Ćoriću. Kuriozitet: Hrvatskoj je to drugi Hopman Cup, nakon što su Goran Ivanišević i Iva Majoli bili najbolji 1996., godine kada su rođeni su Ćorić i Vekić. Sportski klub

Osiguravajuće kuće vjerojatno će isplatiti desetke milijuna eura za štete nastale tijekom nevremena u Hrvatskoj, pokazuju prve procjene osiguravatelja. Neki sugovornici ne isključuju mogućnost da bi isplaćene naknade za štete mogle premašiti sto milijuna eura. Takvu mogućnost spominje Marijan Kralj, direktor upravljanja portfeljem proizvoda za Hrvatsku i Sloveniju Groupama osiguranja koji kaže da su štete na izgrađenim objektima brojne, ali i na objektima u izgradnji, vodovodnoj i kanalizacijskoj mreži, opremi, strojevima, automobilima… Brojke u Croatia osiguranju pak pokazuju da se 70 posto prijavljenih šteta u prvom danu odnosi na imovinu građana. Lider

Kad je objavljen izvještaj Svjetske banke o Hrvatskoj, u javnosti je izveden porazan zaključak da su plaće kakva je i produktivnost: triput manje nego u Njemačkoj jer je i produktivnost triput manja. No, što određuje visinu plaća u Hrvatskoj? Jesu li one taman tolike koliko je razumno? Proizvode li radnici poslodavcima premalo da dobiju veća primanja? Ovaj se članak bavi s produktivnošću, koja bi trebala biti u pozadini postignute razine primanja. Oscilacije cijena su naslonjene na te dublje odnose – a produktivnost i inflacija zajedno daju konture novog distributivnog konflikta. Ta su dva aspekta konflikta pomalo sakrivena, ali sadrže potencijal za novu ravnotežu plaća i dobiti. Ako radnik poslodavcu dugoročno stvara vrijednost daleko nižu od svoje plaće, što prisiljava poslodavca da ga zadrži? A ako radnik dugoročno stvara vrijednost daleko višu od svoje plaće, što ga može prisiliti da ne traži povišicu ili drugog poslodavca? Ideje

Bez obzira na to u kojoj stranci trenutno boravio, hrvatski desničar je ili hadezeovac na steroidima ili hadezeovac na apaurinima, ali uvijek i samo hadezeovac. Koliko god nepodnošljiva zujanja u desnome polju stvarala privid kaotičnosti, uvijek se radi o okupljanju oko iste fašistoidne matice. Čak i kada prepun srdžbe i pravedničkog revolta napusti vladajući pokret, hrvatski desničar ne može ići desnije od HDZ-a, a da ne stigne na teritorij koji je partija već ideološki zapišala. Uvijek je prije njega tu bio neki Šušak, ili Pašalić, ili Karamarko, ili Medved da obilježi granicu, pa odmetniku ne ostaje drugo nego pozivati se na uzore iz ansambla kojem je okrenuo leđa. Teško je u Hrvatskoj naći viđenijeg ustašofila, od Bujanca do Hasanbegovića, koji ne nosi formativni pečat HDZ-a. I Penava je napustio HDZ upravo zbog toga da iz njega – ne izađe. Viktor Ivančić

Prema podacima iz posljednjeg Popisa stanovništva, prvi put su najveća grupacija postali samci. Ima ih 399.075 i jedina su kategorija koja je u ovih 10 godina zabilježila rast, i to čak od 7 posto. Na prethodna dva popisa najviše je bilo dvočlanih kućanstava, a 1981. i 1991. – četveročlanih. O kakvim je dramatičnim promjenama riječ vidi se i iz toga što su višečlana kućanstva najmanje zastupljena još od 1991. i njihov je udjel od 1953. do 2021. pao s 32,6 na 12,4 posto. Slično, ali u suprotnom smjeru, mijenjao se udjel samaca – s 14,1 posto 1953. do 27,8 posto 2021., s tim da su posljednja dva desetljeća zaslužna za veći rast udjela nego što se to dogodilo u prethodnih 50 godina. Kao i kompletna hrvatska populacija, i samci su sve stariji – na prošlom popisu starijih od 65 godina prvi je put više od svih onih u dobi prije umirovljenja. Lider

Zagrebačka Udruga za udomljavanje hrtova Honey uz pomoć partnerskih udruga udomljava hrtove iz Španjolske i Irske u Hrvatskoj. Ove se pasmine, naime, u svojim zemljama iskorištavaju u svrhu lova i utrka. „Osim udomljavanja, naš cilj je upoznati ljude s pokoljem ovih pasa u njihovim zemljama, o okrutnosti koja se krije iza utrka s greyhoundima i o stravično bezosjećajnim tradicijama španjolskih lovaca koji se godišnje ‘riješe’ oko 100.000 galga, španjolskih hrtova“, kažu Sanja Tica i Sandra Ivanišević iz udruge Honey. Galgo je španjolska autohtona pasmina hrtova, nekad je bila simbol španjolskog plemstva, a danas se koristi u lovu na zečeve. Ta praksa koja se opravdava tradicijom, rezultira time da svake godine nakon sezone lova deseci tisuća pasa završe odbačeni, ako ne dožive još goru sudbinu – budu bačeni u bunare ili obješeni. Profit koji se ostvaruje lovom zasad još uvijek nadvladava prava životinja. Ove lijepe životinje udomljuju ljudi koje dirne njihova tragična priča. Zauzvrat dobiju ljubimce blage naravi, u početku plahe, ali kasnije jako privržene vlasnicima. H-alter

• Sabor je danas, zadnjeg dana izvanredne sjednice, glasao o zaključcima u vezi štrajka u pravosuđu i plinske afere. Odbijeni su zaključci oporbe i predsjednika Republike Zorana Milanovića te prihvaćeni zaključci vladajuće većine. (Index) Oporba: HDZ je danas ponizio državu kao nitko do sada. (Index)
• Vlast zakazala, ali nisu ljudi: U Vukovarsko-srijemsku županiju stiglo dvadesetak volontera iz Zagreba kako bi pomogli ljudima čije su kuće ovog tjedna teško razorene u olujnom nevremenu. (N1) Bosanac velikog srca: Edis u Sloveniji besplatno popravlja krovove oštećene u oluji. (N1) Zbog nevremena čak 5800 kućanstava u Slavoniji i dalje bez struje. (N1)
• Požari gutaju grčki otok Rodos. Evakuacija turista usporena je zbog jakog vjetra. (Nacional) Apokalipsa u talijanskoj pokrajini Kalabriji: Bjesne požari, meteorolozi zabrinuti zbog porasta temperatura. (Nacional)
• Monsuni izazvali strašne poplave u Afganistanu, najmanje 30 mrtvih. (Index)
• Slovenski meteorolog najavljuje za idući tjedan: “Stižu nove superćelije, tuče i tornada” (Tportal)
• Na plaži u Baškoj Vodi palo stablo, četiri osobe ozlijeđene. (N1)
• Kina ruši rekorde: u tri mjeseca postavili 600.000 5G baznih stanica. (Bug)

Elektronski čitač dizajniran je u obliku naočala, teži 100 grama i stane u džep. Za čitanje ga je dovoljno staviti na lice, a možete ga koristiti dok ležite ili sjedite. Nije preporučljivo koristiti ga dok hodate jer onda ne vidite ništa drugo oko sebe. Stranice se ne mogu okretati snagom uma ili pokretom očiju, već s pomoću daljinskog upravljača pa čitanje tehnički i nije posve bez ruku. Sol ima ugrađenu bateriju za otprilike 30 sati čitanja prije ponovnog punjenja, a raspolaže memorijom od 64 MB. To nije mnogo, no kompatibilan je s drugim iOS i Android uređajima s kojima se može bežično povezati pa možete čitati knjige pohranjene i na drugim uređajima. Tekst se projicira na tamnoj pozadini na ekranima dijagonale 3,3 centimetra. Dodatna prednost je što ljudi s dioptrijom, koji inače nose naočale ili leće, ne trebaju dodatna pomagala za korištenje jer se Sol može dioptrijski namjestiti. Gloria

• Gledajući do sada utvrđene morske rute i ekonomske zone koje se eksploatiraju, Rusija je najveća sila Arktika, a Vladimir Putin i planeri u Moskvi taj status žele i zadržati. Naravno, resursi su glavni cilj njihovih aktivnosti u ovoj regiji, a unatrag desetak godina sve je jača i vojna prisutnost. Godine 2014. uspostavljena je i nova “Sjeverna strateška komanda flote”, u sklopu koje se nalazi i najveća od četiri ruske mornaričke flote – Sjeverna flota, sa sjedištem u Severomorsku, u zaljevu Kola u Barentsovom moru. Prošle godine NATO je otkrio da se u toj bazi nalaze četiri od šest najmodernijih ruskih podmornica, 35 konvencionalnih podmornica te šest raketnih krstarica, kao i najveći ruski brod, razarač “Petar Veliki”. Po konvenciji Ujedinjenih naroda o morima iz 1994., pet zemalja – SAD, Kanada, Rusija, Danska i Norveška – ima pravo na iskorištavanje arktičkih resursa i to kroz sustav “ekskluzivnih ekonomskih zona”. Na Dalekom sjeveru i u području Polarnog kruga živi nešto manje od 4 milijuna ljudi, od kojih su gotovo dva milijuna državljani Ruske Federacije.
• Procjene američke agencije USGS (United States Geological Survey) iz 2012. navode brojku od najmanje 400 milijardi barela nafte u tom području. Također, procjenjuje se da duboko ispod leda ima barem još 15 puta više nafte, te najmanje 500 milijardi kubnih metara plina, a to sve je dostupno današnjim tehnologijama eksploatacije. Ruski dio Arktika je osobito bogat mineralnim sirovinama, ponajviše fosfatima, boksitom, rudama ugljena i željeza, a prema procjenama tu se nalazi i najveće na svijetu dosad neeksploatirano nalazište dijamanata. Aljazeera

Green Shades je prvi sustav na svijetu koji omogućava instalaciju zelenih nadstrešnica ili napetih konstrukcija prekrivenih vegetacijom. Ovi elementi, koji su stvoreni u Španjolskoj, otvaraju nov spektar mogućnosti za uređenje urbanih prostora i kontrolu klime u gradovima. Optimalno su rješenje za uske ulice, terase i trgove na kojima nema dovoljno mjesta za stabla. Nadstrešnice smanjuju temperaturu u svojoj okolini, no najviše ispod njih samih pa djeluju kao prirodni klima uređaj. Na njima se mogu posaditi biljke koje apsorbiraju CO2 te tako povećavaju kvalitetu zraka u gradovima. Green

Dokumentarni film „Veće od traume“ redateljica i scenaristica Vedrane Pribačić i Mirte Puhlovski pobjednik je 70. pulskog filmskog festivala. Službeni festivalski žiri kojim je predsjedala glumica Nives Ivanković nagradu je dodijelio dokumentarcu koji se bavi terapijom i borbom protiv traume žena silovanih u ratu u Vukovaru. Nagradu žirija za režiju osvojio je Juraj Lerotić za film „Sigurno mjesto“ koji je uoči festivala bio izdvajan i kao glavni favorit. Glavni glumac Lerotićevog filma Goran Marković nagrađen je za najbolju mušku ulogu, a „Sigurno mjesto“ nagrađeno je i za najbolju kameru (Marko Brdar). Nagradu za najbolju žensku ulogu osvojila Tihana Lazović za film „Samo kad se smijem“ Vanje Juranić. Nagradu za scenarij – što je svojevrsno iznenađenje – osvojili su Luka Rukavina i Roni Žulj za 3D animirani film „Cvrčak i mravica“. Isti je film nagrađen i za najbolju glazbu, a tu su nagradu ponijeli Vjeran Šalomon i Coco Mosquito. Jutarnji

”Pola lektire na jednoj slici
Sa leva na desno: Branko Ćopić, Stevan Raičković, Vasko Popa, Aleksandar Vučo, Dušan Matić, Miloš Crnjanski, Meša Selimović, Ivo Andrić.”
Zamislite sada na istom mestu Acu Lukasa, Kiju, Kristijana, Jovanu Jeremić, Marića, Mitrovića, Karleušu, itd…
A ne skidaju se sa TV ekrana, a mnogi od nas i ne znaju kako izgleda državna televizija
To nam je naša borba dala
“Došlo vreme sa goreg na gore, a okupilo ono najgore”
I posle se pitamo zašto nam je ovako
Koga stavljamo u prvi plan, takvi smo
Šta se ljudima nameće, to postaju
Moji heroji su mrtvi, ali ja sam živ
Da su moji heroji, gorepomenuti “rijaliti” junaci,
Bio bih mrtav
Kao ličnost
Kao čovek.
Budite ljudi i podržite ljude
Oko vas, i u vama
Ako pristanemo da nam brišu sve iole vredno što smo stvorili,
Šta nam ostaje
Ništa
Zato uvek i zauvek moj odgovor je NE
Svemu što unižava, obesmišljava i vodi u propast. Radiogornjigrad

• Vrijeme se smiruje: Danas i sutra sunčano, nove nestabilnosti stižu u utorak. (Tportal)
• Saborska rasprava o plinskoj aferi u HEP-u odužila se u subotu na cijeli dan, i dok je oporba isticala da netko treba odgovarati što se plin prodavao za jedan cent, vladajući su joj uzvraćali da manipulira i od poluinformacija radi aferu. (Tportal)
• Rusi sinoć raketirali Odesu. Jedan ubijen, 19 ranjenih, razorena pravoslavna katedrala s popisa UNESCO-ve svjetske baštine. (Index)
• Ruska voditeljica i Putinova propagandistica Olga Skabejeva pozvala na novi sukob: “Jesmo li spremni za rat s Turskom?” (Nacional)
• Strašne poplave na istoku Kanade, više je nestalih, među njima i djeca. (N1)
• Danas se održavaju izbori u Kambodži: Zemlju 38 godina vodio bivši gerilac Crvenih Kmera. (Index)
• Elon Musk: “Twitter mijenja logo, zbogom ‘svim pticama'” (HRT)
• Dokumentarni film ‘Veće od traume‘ redateljica i scenaristica Vedrane Pribačić i Mirte Puhlovski pobjednik je 70. pulskog filmskog festivala. Nagradu žirija za režiju osvojio je Juraj Lerotić za film „Sigurno mjesto“. Goran Marković nagrađen je za najbolju mušku ulogu u tom filmu, a nagradu za najbolju žensku ulogu osvojila je Tihana Lazović za film „Samo kad se smijem“ Vanje Juranić. (Jutarnji)

• „Život drugih“ sjajan je film o prodoru u tuđe živote, o sudbini umjetničkog para kojeg motre doušnici državne sigurnosti zaduženi za kulturnu scenu u istočnom Berlinu u vrijeme DDR-a, 1984., i koji završava tragično po protagoniste s obje strane prislušnog uređaja, kao upozorenje čime se uistinu bave tajne službe koje narod, eto, brane od „neprijatelja“ unutar istog tog naroda. Malo nas je koji, baveći se, za vlast, „sumnjivim“ poslom, nismo prošli iskustvo para iz „Života drugih“. Kad smo osnovali „proturežimske“, „neprijateljske“ novine Feral Tribune, oni su nam ozvučili redakciju, mi smo to znali čim nam je policija rekla da su nam “neki narkomani provalili u redakciju”, ali – ionako smo sve što smo međusobno pričali i štampali. Stari agenti nove vlasti ozvučili su nam naravno i telefone – sve sam to iščitala godinama kasnije u svom dosjeu kada nam je SDP-ova vlast omogućila pristup vlastitim, gnjusnim dosjeima što ih je Tuđmanova tajna služba vodila o nepoćudnim novinarima. Ozvučili su nam i stanove pa uživali u životu drugih, sve čuvajući novi režim od „zelenih, žutih i crvenih vragova“, kako nas je od milja nazivao diktator i šef države Franjo Tuđman, također stari komunistički, pače, vojni kadar kojemu su se „neprijatelji“, unutrašnji i vanjski, pričinjali na svakom koraku.
• No zašto sam se odjednom prisjetila svega onoga što se činilo kao dio prvih godina vladavine nacionalističke stranke čiji su bitni kadrovi izmilili ispod šinjela komunističke partije Jugoslavije? Zato što i opet Hrvatskom vlada pomahnitali autokrat uvjeren u svoje monarhističke ovlasti, a koji – premijer, naime – želi svim silama, Ustavu i ovlastima predsjednika države usprkos, vojno obavještajnu službu staviti pod svoju pasku, odnosno vjernog mu ministra obrane, te odbija svaku suradnju sa šefom države o imenovanju čelnog čovjeka te institucije.  Tačno

Jeste li ikada kao mali gledali u globus i zamišljali na kojem biste dijelu svijeta izašli ako biste npr. počeli kopati rupu u Kini? E pa ako jeste, hvala svima na napretku i čudima tehnologije, jer sada na internetu možete posjetiti digitalnu kartu sa šašavim komentarima koja će vam pokazati gdje ćete točno završiti ako počnete „kopati“ rupu na određenom mjestu. U geografiji, antipod svake točke na Zemlji je točka dijametralno suprotna od nje. Par točaka koje su suprotne jedna drugoj smještene su tako da bi ravna linija koja ih spaja prolazila kroz središte Zemlje. Na primjer, antipod Zagrebu je točka u moru u blizini Sjevernog otoka na Novom Zelandu. Punkufer