Oluja nad Zagrebom iz 1914. – kako je o nevremenu izvještavao Jutarnji list

Toplinski valovi prijete sposobnosti prirode da nam osigura hranu, tvrde istraživači, dok upozoravaju na “nevidljivo, tiho umiranje” u našim oceanima usred rekordnih temperatura koje prže Zemlju, piše The Guardian. Toplinski valovi pustoše Europu, SAD i Kinu, s globalnim najtoplijim danom ikad zabilježenim početkom srpnja, što ugrožava ljudski život, kao i zemlju i more o kojima ovisimo. Očekuje se da će se toplinski valovi do 2040. godine pojaviti 12 puta češće u usporedbi s razinama prije globalnog zagrijavanja. Iako jedan toplinski val možda neće ubiti ekosustav, dulji i češći događaji značit će da priroda nema vremena za oporavak. Životinje se kreću prema višim planinama i prema polovima kako bi izbjegle toplinu. Međutim, to će vjerojatno dovesti do izumiranja više vrsta. Green

Riječ je o metodi radioablacije srčanih aritmija. Zahvat se prvi puta proveo na pacijentu u dobi od 67. godina, a trenutno je i na listi za transplantaciju srca jer godinama boluje od teške srčane bolesti te je već u 33. godini prebolio prvi infarkt. Metodom se mjesto aritmije ozrači i na taj način eliminira žarište aritmije. Zahvat je proveden uz pomoć sustava Inheart i 4D CT-om, tehnologijom radiokirurgije te je određena točna zona koju će se liječiti radijacijom, a fizičar je odredio koja je doza potrebna za terapijski postupak. Specijalist onkologije i radioterapije Hrvoje Šobat istaknuo je kako je bila neophodna suradnja timova za ovako izazovnu proceduru. Njegov je tim bio odgovoran za primjenu zahtjeva kardiologa na zračenje srca. HRT, N1

Počela je nova sezona HNL-a, a na premijeri prvenstva i u najvećem hrvatskom derbiju nogometaši Hajduka su nakon preokreta, na maksimirskom stadionu, svladali Dinamo 2-1 (0-1). Dinamo je poveo u 35. minuti kada je strijelac bio Bruno Petković. Preokret je uslijedio u nastavku susreta. Marko Livaja je izjednačio u 74. minuti, dok je Rokas Pukštas u 93. zabio za 2-1 i pobjedu Hajduka. HRT

• Oluja poslijepodne pogodila pet regija. Posebno pogođeni Istra i Kvarner, ali i Zagreb. Tuča, vjetar čupao stabla (Index) Ravnateljstvo civilne zaštite poslalo apel s uputama za postupanje u grmljavinskom nevremenu (Facebook)
• Grad Zagreb poziva građane da prijave štetu nastalu u nevremenu, ako je moguće najkasnije do kraaja sprnja (Index)
• Ni struje ni vode u slavonskim selima već treći dan: Bacaju mlijeko, topi se meso u škrinjama (Agroklub)
• Izvanredna sjednica – Grmoja: Hrvatska je u izvanrednom stanju, Orešković: HDZ-ov udar na neovisnost pravosuđa, Bauk: Posao vlade je osigurati normalno funkcioniranje države, a ona to ne radi, niti ima ideju (N1)
• Klimatolog s PMF-a: Bila je to oluja superćelijskog Cumulonimbusa, najjačeg olujnog oblaka. Postojala je ogromna energija u atmosferi, tzv. konektivna raspoloživa potencijalna energija. Bilo je dovoljno vjetra na visini i to su prekursori za pojavu takvog vremena (HRT)
• Superheroji i chatboti pomažu djeci da steknu samopoštovanje (Bug)
• Odlazak legende: U 97. godini preminuo glazbenik Tony Bennett (Tportal)
• Recenzija filma Oppenheimer na Goodtalking, raspravljaju i na Forumu

Sudski službenici imaju mizerne plaće, to se doista mora priznati, i njihovo je ljudsko i službeničko pravo da se pokušaju izboriti za veća primanja. Pa i štrajkom do iznemoglosti. Uostalom, sloboda – pa i plaće – nije božje sjeme pa da ti ga netko daje. No, kome će ovaj štrajk najviše naštetiti? Svakako ne onima protiv kojih je uperen: tijelima javne izvršne i zakonodavne vlasti u državi. Država ima love, proračun se puni neviđenom dinamikom, prihodi od pdv-a i trošarina na energente su enormni prošle godine, a bogami i pdv na hranu i druge potrepštine čije su cijene zbog inflacije skočile u nebesa. A tu su i silne milijarde koje se u našu zemlju slijevaju iz europskog proračuna. Ali, sudskim službenicima, eto, ne damo. Jer se njihovog štrajka ne bojimo. I jer ih je malo, pa njihovi glasovi na izborima nemaju toliku težinu kao recimo poštarski. Robert Mihaljević za Glas Podravine.

Neki povjesničari vjeruju kako je Churchill bio odgovoran za glad u Bengalu 1943. godine, odnosno kako je ona rezultat britanskih politika u tadašnjoj koloniji Indiji. Zatim, američki inovator Henry Ford navodno je podupirao naciste, a znao je i u javnosti isticati svoje antisemitske stavove. Nadalje, braću Wright znamo kao očeve zrakoplovstva, no malo je poznato kako su pokušali patentirati pravo na letenje. Pablo Picasso navodno nije imao najbolje mišljenje o ženama, a mnogi bi se šokirali kad bi saznali kako je Charlie Chaplin svoju buduću ženu upoznao kad je ona imala 12, a on 31 godinu. Steve Jobs jedno vrijeme nije želio priznati da ima kćer i natezao se s bivšom partnericom po sudovima, a John Lennon je znao biti nasilan prema svojoj prvoj supruzi i djeci. Coco Chanel je bila nacistička špijunka, a Eleanor Roosevelt imala je afere sa ženama, ako je vjerovati tračevima koji su kružili. Kueez

Neki su si marketinški timovi stvarno dali truda i na vrlo kreativan način probili granice oglašavanja. Primjer je McDonaldsov pješački prijelaz u Zurichu, Axe koji se poigrao znakovima za izlaz u nuždi, Jean Claude Van Damme između dva Volvo kamiona, Bic britvica kod jumbo plakata s dijelom gdje je pokošena trava, Lego koji potiče imaginaciju, genijalna reklama koja podsjeća na važnost zdravlja zubi, a valja spomenuti Porsche, KitKat i FedEx koji se ističu s nekoliko vrijednih primjera. Doc Journals

Dok je Leejeva ostavština uglavnom definirana njegovom vrhunskom fizičkom spremom i tehničkim borilačkim vještinama, filozofska načela koja je razvio tijekom svog kratkog života dobila su manje pozornosti. Njegov stil borilačke vještine jeet kune do sažima sintezu ovih dualnih dijelova njegova života. Tehnike i filozofije jeet kune doa mogu se primijeniti u stvarnoj borbi, kao i u izazovnim životnim situacijama. Jeet kune do sastoji se od fizičkih tehnika i primijenjenih filozofija i zahtijeva od pojedinca vježbu sebe do svog najkultiviranijeg stanja postojanja. Njegov savjet “budi voda, prijatelju moj” također je često citiran tijekom godina i povezan je s ovom filozofijom savitljivosti i potpune svijesti o vlastitom fizičkom i duhovnom jastvu. Poput vode koja se ulijeva u šalicu i mijenja svoj oblik, Lee je savjetovao prilagodljivost uz zadržavanje vjernosti vlastitom identitetu. DW

Ako vam je biljka bolesna ili jednostavno više nemate mjesta za nju, možete nazvati ekipu iz SPAs-a, koja će izaći na teren, odraditi dijagnostiku, procijeniti troškove, te privremeno ili trajno preuzeti vašu biljku. Zamjetili smo da nekada tvrtkama ili pojedincima ostane biljaka koje im više nisu potrebne iz različitih razloga pa smo zaključili da bi bilo sjajno preuzeti ih, oporaviti ako imaju problema te kasnije ‘udomiti’ u prostor gdje su potrebne. Sve je to rezultat rada Vesele motike, Martinovog plašta, Van Vliet Flower Groupa i J van Vlieta, a svaki od njih ima jedinstvenu ulogu u projektu. Green

• U zatvoru preminuo Mladen Šlogar, osuđeni ubojica Ivane Hodak. Pucao je zbog banalnog razloga, uhićen je slučajno, prisjeća se Jutarnji
• Uhićen Igor Strelkov, bivši ministar obrane takozvane DNR, ruske paradržave na istoku Ukrajine (Index)
• Hrvati jedu najskuplja jaja u EU. Cijena skočila za 125 posto (Danica)
• Zrinka Pavlić: ‘Tragovi’ Dubravke Turić – težak film, ali jedan od najboljih na pulskom festivalu (Tportal)
• OpenAI i Associated Press postaju partneri: Umjetna inteligencija ulazi u novinarstvo (Lider)
• Musk priznao da je Twitter još u gubicima, samo za kamate godišnje mora platiti 1,5 milijarde dolara (Novi list)
• Borna Sor: Stao na Macolu. U kutu sjede dva gospodina, obojica pod gasom (Facebook)

Teško se sjetiti kada je u recentnoj povijesti neki film tako ponosno u taglineu nosio ono što će se pokazati njegovom uvjerljivo najvećom manom kao što je to slučaj s “Barbie” cijenjene redateljice Grete Gerwig. Tagline u pitanju glasi: “If you love Barbie. If you hate Barbie. This movie is for you”. Film pati od kognitivne disonance dok se trudi biti otkačen, ali ne dovoljno da postane glup, hoće biti osviješten, a da ne postane zamoran, želi pružiti kritiku bez zajedljivosti. Bilo bi neke poetike u svemu tome kad bi samo bio malo manje opsjednut sa svim time što želi biti i dopustio si da bude zabavan, kaže ne previše oduševljn filmom recenzent Ravno do dna.

Čovjek ne živi neposrednost života, nego naraciju odnosno interpretaciju onoga što navodno jest. Naracija o stvarnosti je, kada se radi o čovjeku, daleko jača od same stvarnosti. Naša stvarnost je sastavljena od priča koje nam je netko ispričao, uz koje smo pristali, ali i od priča koje smo mi nekome ispričali. Ovo posebno dolazi do izražaja u individualnom životu kada se, primjerice, zaljubimo u nekoga. Mi se nismo zaljubili u nekoga na temelju nekih objektivnih kriterija, nego na temelju priče koju nam je taj netko ispričao, tu priču smo prepoznali toliko bitnom da smo odustali od autonomije individualizma. Kada ta priča izgubi smisao, ljubav nestaje, iako, na tzv. objektivnoj, lako provjerljivoj i mjerljivoj razini, akteri te priče o ljubavi bivaju isti prije trenutka opoziva ove naracije o ljubavi i u trenutku kada taj opoziv nastupi. Kaže Marko Vučetić tek kao uvod u temu potlačenih djelatnika pravosuđa i oporbe koja se radije bavi plinskom aferom, za Autograf.

Ooko 61 posto hrvatskih građana nije zadovoljno javnim zdravstvom i radije bi išli privatniku da imaju financijsku mogućnost, a kao najveću prednost privatnika ističu odnos prema pacijentima, dostupnost i tehničku opremljenost. Građani najviše idu obiteljskom liječniku, a javno zdravstvo koriste većinom stariji od 65 godina, oni s osnovnoškolskim obrazovanjem, umirovljenici, i osobe nižih prihoda, dok kod privatnika idu visokoobrazovani, zaposleni građani, viših primanja, mlađi do 34 godine i u većoj mjeri muškarci nego žene. Pokazalo se i da si 60 posto građana ne može priuštiti preglede ni liječenja koja nisu pokrivena zdravstvenim osiguranjem, a 37 posto si ne može priuštiti lijekove koji nisu na teret HZZO-a. Index

Kad matematika uzdrma logiku, najpraktičnije se prizemljiti u svakodnevicu: najzvučnije argumentacije iz vruće plinske afere u bračnu svađu izvukao je Renato Baretić za Tportal:

• “Okej, ajmo zbrojat pa oduzet. Znači od dvajšest eura ti si investirao osam, umjesto dva kao inače, a nisi dobio ništa. Jel tako?”
• “Pa da, sori…”
• “Ne moraš se ništa ispričavat, ej, Dado, pogledaj me, ti znaš da ja tebe volim ko nikog na svijetu. Ajmo to pogledat u širem svjetlu i s vedrije strane. Gle, ti si nama priskrbio dvajšest eura prošli tjedan, jel tako? A ovih osam, koji tebi sad izgledaju kao uludo bačeni – ne! Nisu bačeni u vjetar, nego si nam samo smanjio uštedu. A ona je i dalje dramatično veća neg šta bila da prošli tjedan nisi ni zaigro, jel tako?”
• “Ma čekaj, osamnajst eura, kakva je to ušteda, o čemu ti pričaš? Pa tolko potrošim samo kad otvorim vrata samoposluge i uzmem onu košaricu!”
• “Evo, ljubavi, ja ti sad dam deset, pa igraj dalje, tebe prati sreća, samo se koji put i ona mora odmorit. Ja sam ti najbolji dokaz. Mislim, to, za sreću.”
• “I šta ako i to opet izgubim?”
• “Pa nećeš uplatit svih deset, jel tako? Ono šta ti ostane, to si uštedio. Samo ti je, eto, ušteda umanjena za iznos uplate.”

Pozivajući se na nekoliko domaćih stručnjaka, slovensko-norveški portal Montel/Energetika.net procjenjuje da bi taj skandal mogao „ozbiljno štetiti ambicijama Hrvatske da se pozicionira kao glavni energetski hub u jugoistočnoj Europi. Osim što je u pitanju financijska šteta jer je HEP izgubio milijune eura, to slabi reputaciju hrvatske Vlade i dovodi pod sumnju njenu sposobnost da upravlja tom kompanijom. Otprije postoje planovi o uspostavljanju burze prirodnog plina koja bi funkcionirala unutar sustava Cropexa, burze za električnu energiju. U sadašnjim okolnostima, nakon dvije plinske afere (prošle godine u Ini te sadašnje u HEP-u) ta budućnost više baš ne izgleda tako blistavo. S druge strane, s burzom bi stvari na plinskom tržištu bile transparentnije, a to možda nekim igračima ne odgovara. N1

• Prijete nova ozbiljnija nevremena. Danas i sutra upozorenja za cijelu zemlju (Index), usred oluje zaglavili u žičari na Sljemenu: ‘Ovo je najgore mjesto na kojem se možeš zateći’ (Green)… o nevremenima raspravljaju i na Forumu,
• Izvanredna sjednica Sabora trajat će tri dana, na dnevnom redu dvije točke: štrajk pravosudnih službenika koji je blokirao sudsku vlast te afera plin za cent u kojem je HEP oštećen za desetak milijuna eura (N1)
• Dostavljači na biciklima suočavaju se s vrućinom i dvojbom: odustati od isporuke i riskirati gubitak prihoda ili riskirati zdravlje (Nacional)
• Agrosolari: Idealni za voćnjake, vinograde ili polja za ispašu, štite i od tuče i suše, ali interes je slab (Lider)
• Fantasy HNL – neslužbena sportska fantasy igra za domaće prvenstvo (Bug)
• Na plaži u Crnoj Gori samo par metara od kupača – deponij (N1)
• Časopis NME vraća se u tiskanom izdanju nakon pet godina (Ravno do dna)

Jel’ i vi poludite na hipohondraste oglase “otkrijte rak na vrijeme prije nego što umrete sutra!”? Tenks, ono. E, ovaj je na Ponudi dana napisan normalano i opušteno – uvjerite se da je sve okej. Može, da! Pregled obavlja dr. med. Vesna Paral na Trešnjevci za 31 euro. Rok iskoristivosti: 15.8.2023. Više detalja pogledajte na linku.

Zabrana izvoza vozila koja nisu sigurna za vožnju mogla bi značajno otežati prekogranično kretanje ukradenih vozila iz EU. Vozila za izvoz će morati zadovoljavati sigurnosne standarde. Svake godine više od šest milijuna vozila dostigne kraj svojeg životnog vijeka i tretira se kao otpad u Europi, a zabranom njihovog izvoza trebala bi biti potaknuta industrija recikliranja. Samim time i proizvođači vozila bit će motiviraniji dizajnirati ih s recikliranjem na umu. Odluka Europske unije da ne izvozi vozila koja su završila svoj životni vijek rezultirat će uglavnom većom upotrebom recikliranih materijala. Na primjer, 25% plastike koja se koristi za izgradnju novog vozila mora biti reciklirano, od čega 25% mora biti reciklirano iz vozila koja su završila svoj životni vijek. Autonet

Hrvatska nije navikla na ovakvo ekstremno vrijeme koje odnosi ljudske živote pa se sve više postavlja pitanje stoje li iza ovakvih naleta oluja klimatske promjene.Jedan klimatolog kaže da se to ne može sa sigurnošću tvrditi jer je sličnih oluja bilo i prije (Tportal). No, sa sve jačim energetskim klimatskim sustavom ovakve će pojave biti češće. Superćelijski kumulonimbusi su ujedno i glavni, odnosno vodeći generatori tornada i pijavica. U Hrvatskoj možemo očekivati tornado. Ne sada, ali inače – u kasno proljeće, ljeto ili ranu jesen. Češka, Španjolska i brojne druge europske države su ih imale i to nekih 20 posto slabije nego u SAD-u. Index