Ljudi se boje pakla. Bez obzira na to jesu li ili religiozni ili ne. Strah od vječne patnje ili kataklizme kao da je podsvjesno ugrađen u čovjeka poput neke transgeneracijske traume. Biblija tvrdi da je pakao „vatreno jezero“. Bilo da je riječ o Starom ili Novom zavjetu, u paklu je jako vruće, mučno vrelo, nepodnošljivo. Čovječanstvo je na autoputu za klimatski pakao, rečenica je kojom je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres započeo svoj govor na posljednjem UN-ovom klimatskom summitu. Možemo li mi kao ljudi, samo dio u nekom vremenskom putu planete i svemira, biti brzi i zaustaviti vrijeme, naći tehnološka rješenja da usporimo procese kojima smo sami pridonijeli. Kako više uopće pisati o klimatskim promjenama bez da su one dio svakog aspekta naših života, a one određuju i kako ćemo se odnositi prema našim zajednicama, selima, gradovima, kako ćemo se odnositi prema drugim državama i nacijama i kako ćemo se kao pojedinci odnositi jedni prema drugima… Ivana Dragičević za N1.

Blještavu ekranizaciju priče o globalno popularnoj Barbie producirao je nitko drugi do proizvođač igračaka Mattel. Korporacija se malo našalila na svoj račun, podijelivši nam svima potrebne lekcije o feminizmu, mačizmu i patrijarhatu, ali kroz dvosatnu reklamu. Na čelu kompanije kao CEO je Will Ferrell, Margot Robbie izgleda bolje od same Barbie, a Ryan Gosling je ukrao show svima, glumeći Kena kao da se šali s našim predrasudama i očekivanjima od filma. Barbie izvrće narativ na kojem počiva desetljećima da bi nam servirala mlaku priču o svijetu u kojem je ljepota prolazna, ali zato glupost i borba spolova nikada “ne prolazi”. Ovo je priča za odrasle i zato je film ispružio jezičinu popularnoj kulturi i svemu što je uspio američki mainstream kroz filmove Sylvestera Stalonea. Kapitalisti prodaju iluzije i bogate se dok ih ljudi nemilice gutaju. To je društvo spektakla u kojem je forma sve, a suštine gotovo da nema. Index

• Plenković prozvao Milanovića za politikantstvo, Dobronića će pozvati na razgovor (N1)
• Nakon Radijskog novinarstva, na Političkim znanostima ukida se Poslovno novinarstvo i još nekoliko predmeta (Lider)
• HT-ova nova platforma – od hobija do ozbiljne karijere: Uz Orqin simulator svatko može postati pilot drona (Tportal)
• NFT balon je puknuo, podaci trgovanja to jasno pokazuju (Lider)
• Netflix danas ukinuo dijeljenje lozinki u Hrvatskoj (Netokracija)
• U 86. godini života preminuo je Mirko Novosel, legendarni hrvatski košarkaš i trener, član košarkaške Kuće slavnih (Sportske novosti)
• U kina stigao Barbie – jedan od najiščekivanijih filmova godine, već sada ruši rekorde (Večernji, Forum) (ako guglate Barbie, Google će vam puštati ružičaste animirane bljeskove po ekranu)
• Loša sinkronizacija filma Dune (u iščekivanju nastavka) (Bad Lip Reading)

Kada štogod procjenjujemo, često se u opreku stavljaju pojmovi kvaliteta i kvantiteta. Za obje se riječi smatra da su u hrvatski ušle preko njemačkoga (Qualität odnosno Quantität), kamo stižu iz latinskoga. Najčešće ih koristimo kako bismo usporedili dvije važne kategorije, one kakvoće ili vrsnoće nasuprot količine tj. protežnosti. Jednostavnim riječima, kvantiteta nam kazuje koliko čega imamo, a kvaliteta nam kaže nešto o značajnim svojstvima istoga. Iako su obje kategorije mjerljive, očito je lakše izmjeriti količinu čega, npr. pitke vode, a kvaliteta je stvar pozornije raščlambe (pa ćemo kemijskim mjerenjem saznati da je voda zbilja tvrda), a često i osobna ukusa (npr. kolumnistu je voda iz pipe razmjerno ukusna, ali mu kamenac zaista nije mio). U znanstvenim se istraživanjima često navode kvantitativna odnosno kvalitativna analiza. Prva je preciznija, konkretnija, lakše usporediva, dok se potonja počesto smatra kompliciranijom, podložnijom interpretaciji te stoga manje objektivnom. Ne čudi stoga što je današnje zapadno društvo, kojemu mi kao zajednica težimo, opsjednuto kvantifikacijom. Sve se računa u bodovima, gleda se razlika, važan je postotni napredak – od rasta BDP-a do Državne mature. Sat lingvistike iz pera kolumnista lokalnog portala.

Zadivljen otkrićima i idejama iznetim u Freudovom „Tumačenju snova“, Jung 1908. stupa u prepisku s njim, da bi ga iduće godine posjetio u Beču, kada se u izuzetno živom i srdačnom razgovoru proveli više od dvanaest sati bez prekida. Uvažavanje ova dva velika psihologa bilo je obostrano. Jung je svoj originalni put nagovijestio i dobrim dijelom utemeljio već 1912. knjigom „Preobražaji i simboli libida“. A od razlaza sa Freudom i psihoanalizom, on se posvećuje sistematskom izgrađivanju svoje analitičke ili kompleksne psihologije u kojoj na sasvim nov način definira libido i znatno proširuje dotadašnje shvaćanje nesvjesnog. Za Junga je psihologija dubinska, ne samo nauka nego i prava osnova za razmatranje onih suštinskih problema kao što su problemi ljudske prirode, dobra i zla, slobode, besmrtnosti, svetog, onostranog, smisla života i mnogih drugih. Pulse

Ljudi u svojim dvadesetima na starim fotkama mnogima izgledaju bitno starije nego kasnije generacije u istim godinama. S jedne strane, dio objašnjenja leži u različitim standardima življenja onda i sad, razvoju medicine i zdravstva kao i životnih stilova, u skladu s društvenim statusom, radnim mjestom i plaćama. Jedna studija je pokazala kako su mlađe generacije i zaista biološki sve mlađe od prethodnih generacija. No, također je bitan faktor način na koji mi gledamo modu s vintage fotografija, koje mogu naizgled dodatno “postarivati” one koji se nalaze na njima. IFL Science

Riječ je o alatu za strojno prevođenje tekstova i internetskih stranica, osnaženome umjetnom inteligencijom. Ovaj se portal temelji na već postojećoj latvijskoj platformi hugo.lv i rezultatima prethodnoga CEF-projekta “Prevoditelj za predsjedanje Vijećem Europske unije” iz 2020. godine. Tako objedinjena platforma u međuvremenu je doživjela proširenja i omogućila javnoj upravi i javnosti sigurni pristup visokokvalitetnom strojnom prevođenju. Želite li i sami iskušati kako Hrvojka funkcionira, možete se uputiti na ovu stranicu. Trenutačno je omogućen strojni prijevod između 30-ak jezika, a osim lijepljenja teksta (kao, na primjer, u Google Translate), u njegov prozor možete dovući i datoteku (.docx, .xlsx, .odt, .odp, .ods, .txt) veličine do najviše 10 megabajta, a on će je prevesti na odabrani jezik te isporučiti natrag u istom datotečnom formatu. Bug

Apple radi na stvaranju konkurencije ChatGPT-u

Sustav potraživanja odštete pojedincima kojima je šteta nastala korištenjem sustava umjetne inteligencije uskoro bi mogao postati uvelike olakšan zahvaljujući dvjema dodatnim direktivama koje je Europska komisija predložila još prošle godine. AI je zbog svoje kompleksnosti i nejasnoća istodobno teško razumljiva i objašnjiva, posebno vanjskim dionicima. Zato osoba koja vjeruje da je oštećena može biti nesposobna dokazati da je upravo činjenje ili propust povezan s tim sustavom bio uzrok nastale štete. Posljedično, takva osoba vjerojatno će se namučiti da bi ispunila sve zahtjeve propisane pravnim okvirom o građanskoj odgovornosti temeljenoj na krivnji i na kraju može smatrati posve nepraktičnim ili nemogućim podnošenje zahtjeva za naknadu štete. Cilj Direktive upravo je riješiti taj problem, smanjenjem zapreka pristupu pravdi. Zbog načela teritorijalnosti ona će se primjenjivati na sve pružatelje digitalnih usluga, programere i korisnike bilo kojeg sustava UI-ja koji djeluje na području Europske unije. Lider

• Posljedice nevremena: Usred intervencije umro vatrogasac, četvrta žrtva (Index), 40 posto Vukovarsko-srijemske županije bez struje (Index), Tomašević s najnovijim podacima o posljedicama nevremena: Iščupano je tisuću stabala. Brojevi hitnih službi su zakrčeni (Tportal), dao popis ostalih brojeva dežurnih službi (Twitter), šteta zabilježena i na Mirogoju, stabla popadala po grobnim mjestima (Index)
• ‘Gdje je SMS upozorenja?’: Građani bijesni, projekt koštao 8,3 milijuna eura, a jučer nitko nije bio obaviješten. Iz 112 rekli kako je projekt u testnoj fazi, no da su građani obaviješteni o nevremenu iz drugih izvora (Green)
• Izvanredna sjednica Sabora: “Milanović se svrstao uz Hrvatsku koja ima zdrav razum” (N1)
• Petrokemija ponovno radi nakon 15 mjeseci zastoja (24 sata)
• Pruga Dugo Selo – Križevci nefunkcionalan je projekt kojeg će Hrvatska dovršiti vlastitim sredstvima. Ako do 2027. godine ne završe radovi, Hrvatska bi u proračun EU mogla vratiti sve što joj je za nju isplaćeno (Faktograf)
• Bruce Springsteen u Beču – nezaustavljivi ples posljednjeg preživjelog (Ravno do dna)
• Skroz razumljivi govori Winstona Churchilla (s titlovima) (9gag)

Moderni mediji ne trpe procese dugog trajanja, neprestano traže nove teme – veštačka inteligencija im je došla ko kec na deset – rat je već odavno postao agencijska vest, a globalna javnost se malčice ustalasa isključivo u situacijama kada se dogodi neki poveći pičvajz poput još jednog (delimičnog) rušenja Krimskog mosta. I onda rat prekriju ruzmarin, snegovi i šaš. Mediji su, uostalom, nebitni, s njima ili bez njih rat će se – ako se ikada završi – rešiti na bojnom polju. Ono što je bitno – a čega nema – jesu ozbiljne teorijske analize uzroka, toka i posledica rata po svetsku istoriju i život. Ne kažem da nema „ozbiljnih“ analiza, ali sve su nekako jednostrane, navijačke, a jednostranost i navijaštvo su smrtni neprijatelji teorije. Ili je rat obrnuo onu Bodrijarovu maksimu, pa sada on kopa rupu u koju će post festum upasti teorija ili na vidiku nema majčinog sina koji će ispresti teoriju u koju će upasti posleratna stvarnost. Jer bi nepristrasni teoretičar morao da zaključi da Putin nije u pravu kad kaže da svet bez Rusije nema smisla, nego da nema smisla ni sa Rusijom. Svetislav Basara, ukratko.

Čini se kako polako izlazimo iz mračnog razdoblja proteklih nekoliko godina koje je obilježila inflacija, rat i pandemija, zbog čega su ulaganja bila nevjerojatno složena. Najnovije ispitivanje tvrtke koja se bavi financijama Deloitte otkrilo je čvrste znakove optimizma, a skoro 80 posto ispitanika je uvjereno kako će se 2023. pokazati kao dobra godina za povrate, dok Indeks bilježi rast drugo polugodište zaredom. Očekuje se više transakcija, neki ulagači već svjedoče većem broju prilika, a zbog povećane aktivnosti proširit će se i uloga kreditnih fondova u Srednjoj Europi. Sve je više fondova koji uvode ciljeve za dekarbonizaciju, a neki su krenuli i s provođenjem tih ciljeva. Lider

Unatoč znanstvenom konsenzusu da je zagrijavanje planete rezultat ljudskog djelovanja i iskustvu sve ekstremnijih vremenskih uvjeta, glasovi klimatskih skeptika i dalje imaju publiku. No, ovo su utvrđene činjenice: Zemlja je danas u prosjeku 1,1 °C toplija nego u predindustrijsko doba. Od 19. stoljeća znamo kako funkcionira efekt staklenika. Mjerenja postoje od 1880. godine i govore da je Zemlja toplija zato što posljednjih dvjestotinjak godina u atmosferu upumpavamo stakleničke plinove. Prvi korak da se zaključci znanstvene zajednice prevedu u političke odluke napravljen je 1988. godine, kada je osnovan Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC). Slijedi ga potpisivanje protokola iz Kyota. Nikako, međutim, da napravimo korak dalje. Zaključci, preporuke, sporazumi i protokoli nisu obvezujući, nema penala za zagrijavanje planete. Faktograf

Kad nazovete odgovorne za nastalu štetu često će vam reći kako se to dogodilo uslijed više sile. No, prema nekim odlukama Vrhovnog suda, ona se ne smatra uvijek tako. Za ishod zahtjeva za naknadom štete ponekad su potrebna i znanja iz biologije i botanike. Ne bilo kakva znanja, ne ona skupljena onako usput tijekom života. Znanja pravih eksperata, vještaka. Hoćete li uspjeti sa zahtjevom za naknadu štete ovisi ne samo o tome da pronađete, primjerice vlasnika stabla koje vam je palo na vozilo, odnosno vlasnika stabla s kojeg vam je grana oštetila vozilo, već i od „zdravstvenog stanja“ stabla tj. grane, odnosno oblikovanja njegove krošnje! Čini vam se suludo, ali sudska praksa kaže da je upravo u tome kvaka. Za neke je slučajeve bilo presudno to je li neko stablo koje je palo usred nevremena bilo bolesno ili zdravo. Revija HAK

Office 2021 je zadnja inačica Microsoft Office paketa, vjerojatno najkorištenije desktop aplikacije na svijetu. Jedini problem s njim je da preskup za mnoge. Keysfan nudi originalnu licencu po najnižoj mogućoj cijeni. Office 2021 Pro košta samo 25,25 € ili samo 13,65 € svaki ako kupite paket Office 2021 Pro sa pet ključeva. Keysfan jamči da je svaka licenca sigurna i originalna! Skinite softver sa interneta i aktivirajte ga pomoću ključa kupljenog na Keysfanu. Tako aktiviran softver je trajno licenciran i daje vam mogućnost daljnje korisničke podrške i nadogradnje. Kupnja na Keysfanu je sigurna, a dućan ima dobru reputaciju – ocjenu 4,8 i 95% zadovoljstva kupnjom po TrustPilotu.

Microsft Office uz 62% popusta sa promo kodom BKS62

• Office 2021 Pro Plus – 1 PC – 27.67€
• Office 2021 Pro Plus – 2 Keys – 44.06€ (22.03€/Key)
• Office 2021 Pro Plus – 3 Keys – 58.14€ (19.38€/Key)
• Office 2021 Pro Plus – 5 PCs – 68.66€ (13.73€/PC)
• Office 2019 Pro Plus – 1 PC – 25.61€

Microsfot Windows, 50% popusta uz promo kod BKS50

• Windows 10 Pro – 1 PC – 7.59€
• Windows 10 Pro – 2 PCs – 12.43€ (6.22€/PC)
• Windows 10 Pro – 5 Keys – 34.99€ (6.99€/Key)
• Windows 11 Pro – 2 Keys – 25.78€ (12.89€/Key)
• Windows 11 Pro – 1 PC – 13.31€
• Windows 10 Home Key – 1 PC – 7.51€
• Windows 11 Home Key – 1 PC – 12.63€

Windows i Office zajedno u paketu uz 62% popusta sa promo kodom BKS62

• Windows 11 Pro + Office 2021 Pro Plus Keys Bundle – 33.99€
• Windows 10 Pro + Office 2021 Pro Plus Keys Bundle – 31.76€
• Windows 11 Pro + Office 2019 Pro Plus Keys Bundle – 28.99€
• Windows 10 Pro + Office 2019 Pro Plus Keys Bundle – 26.99€
• Project Pro 2021 Key – 1 PC – 25.08€
• Visio Pro 2021 Key – 1 PC – 22.42€

Korisni softverski alati

• Ashampoo PDF Pro 3 – 19.99€
• MacBooster 8 Lifetime Subscription – 10.24€
• IObit Driver Booster 10 Pro – 16.39€
• Adguard – 1 Device – Lifetime – 10.24€
• Internet Download Manager – 1 PC – Lifetime – 19.99€

Razlika između antičkih Grka i Rimljana vidljiva i iz njihovih skulptura

Iako se to ne može reći za većinu teorija urota, ponekad je isplativo biti skeptičan. Jedna od najčešće spominjanih je ona da državne službe ponekad zaista prate svoje građane i pokušavaju utjecati na njihove umove. Dokaz za to je MKUltra, naziv za niz ilegalnih eksperimenata koje je na ljudima provodila CIA u pokušaju da drogama utječu na slobodnu volju ljudi. No, to je bilo 50-ih, bio je Hladni rat, a u SAD-u je vladala paranoja pred komunizmom, ili čime su ih već sve plašili da će im doći s istoka. Uglavnom, CIA nije uspjela u svom naumu, a informacije o projektu su kasnije procurile u javnost. To čak nije jedini potvrđeni slučaj da su vladine organizacije provodile eksperimente nad ljudima. IFL Science

Opustite se u centru grada Pule. Ponuda za 1219 eura uključuje 7 noćenja s doručkom za 2 osobe u Superior sobi u Pula City Center Accommodation 4* te jedan dan najma bicikala. Ima i parking. Možete nadoplatiti za sobu s balkonom ako želite te na pultu smještaja pitati za organizirane izlete. Postoji i opcija za četri osobe. Rok iskoristivosti: 17.9.2023.

Prije 2000 godina prosječna temperatura na Zemlji nije bila 2 stupnja viša nego danas

• Poginule dvije osobe u Zagrebu, šezdesetak u bolnicama (Telegram), jedna osoba poginula na Žitnjaku gdje se srušilo stablo na automobil, a druga osoba navodno je stradala u Dugavama (Jutarnji), poginuo 40-godišnjak na području općine Cernik. Bio je u automobilu na koji je palo stablo (Glas Slavonije)
• Grad Zagreb poslao upozorenje građanima: Izbjegavajte posjete parkovima (Index)
• Zapovjednik JVP: Vatrogasac ozlijeđen motornom pilom tijekom intervencije u Zagrebu (24 sata)
• Ovako je izgledao Trg bana Jelačića u Zagrebu: ‘Sve je poplavljeno’ (Green)
• Prizori Botaničkog vrta rastužili mnoge, u azilu Dumovec nema električne energije (Index)
• Kod Županje zabilježen udar vjetra od 180 km/h (Tportal)
• Je li ovo ekstremno vrijeme ‘novo normalno?’. Neki znanstvenici kažu da nije, bit će još gore (Nacional)  ‘Ovakva superćelija dosad nije zabilježena u cijeloj Europi’ (Telegram)

Vijest mjeseca glasi: ‘Četrdesetčetverogodišnjak je 19-godišnjaka htio zadržati kao zaposlenika u svojoj tvrtki nakon što mu je mladić rekao da daje otkaz. O mladićevoj namjeri obavijestio je 44-godišnjaka i 46-godišnjaka. Angažirao ih je da prijetnjama prisile 19-godišnjaka da ostane na radnome mjestu.‘ U uvjetima sve izraženije nestašice zaposlenika bilo je pitanje vremena kad će se dogoditi i ovakav pokušaj zadržavanja ‘radne snage‘. U ovom je trenutku nejasna procjena je li ovaj slučaj vrhunac nervoze nakon koje će se, zbog moguće globalne, a osobito europske recesije, potreba za zaposlenicima ipak početi bar malo hladiti ili će moći biti iskorišten kao primjer početka nove, još nervoznije faze u utrci poslodavaca za potrebnim brojem izvršitelja. Miodrag Šajatović za Lider.