Da, znam, samo sam vam još i ja falio, nakon svih koji su se, i zvani i nezvani, naizgovarali i natipkarili plastove svojih komentara ove strašne tragedije u Beogradu. Ne morate čitati dalje, razumijem vas, slobodno kliknite na bilo koji drugi tekst ili link, nešto o londonskoj krunidbi ili, štajaznam, napetoj situaciji u sredini tablice Prve nogometne lige. Ovdje ispod, naime, u recima koji slijede, naići ćete ionako samo na tugu, zabrinutost i loše odglumljeno neshvaćanje stvarnog stanja stvari. Stvorili smo svijet koji još ni sami ne razumijemo, ali i dalje bismo, barem potajno, htjeli da nam potomci žive prema pravilima iz doba telefonskih govornica i satova na ručno navijanje. A to tako ne ide, braćo i sestre, ne ide nikako… Palci naših nasljednika već godinama na touchscreenu rade brže nego sve roditeljske sinapse zajedno. Tportal

Srbija ima veliko srce za žrtve, ali je miljama daleko od kolektivnog samosažaljenja koje bi bilo dobra osnova da se Vučića svede na ono što on stvarno jest i onemogući u političkom masakru koji desetljećima provodi. Dječak ubojica je pucao oko 8.40 i odmah se predao policiji; kako to da dvoje najviših dužnosnika Srbije – Vučić i Brnabić – nisu u roku pola sata bili na ulicama ili pred kamerama? Vučić je prvi put izašao pred medije i javnost tek u 18 sati i u Vladi govorio sam, bez Brnabić. Opsjednut fantazijom da njegovi nastupi ne smiju biti obični politički govori, već histerijska obraćanja naciji, objasnio je da nije „žurio s izjavama“, već je htio vidjeti „gdje je sistem pogriješio“: Prevedeno na srpski – pokupiti što više opskurnih podataka o obitelji i djetetu i baciti ih kao sočne kosti svojim jednako opskurnim, cirkusantskim medijima, unaprijed zaštićen od pitanja: s kojim pravom. Novosti

• Buknuo veliki požar u tvornici alkoholnih pića u gradu Faenzi u talijanskoj pokrajini Emiliji Romagni. Evakuirano područje u krugu od jednog kilometra. (Nacional)
• Održani prosvjedi diljem Srbije, 50-ak tisuća ljudi okupilo se pred vladom. Pročitani zahtjevi za smanjenje nasilja u medijima i državi. (Index) Najveći pljesak dobio zahtjev za gašenje Vučićevih medija. (Index)
• Na obilježavanju Dana pobjede u Berlinu muškarac mahao jugoslavenskom zastavom. Policija se uspaničila da je ruska, koja je zabranjena u Njemačkoj. (Index)
• Rusija kreće u razvoj svojih vojnih postrojenja u Kirgistanu. (Nacional)
• Šef talijanskog RAI-ja podnio ostavku zbog pritiska desne vlade Giorgije Meloni. (Nacional)
• Na krilima ruske nafte mala indijska kompanija s dva tankera postala najveći brodovlasnik na svijetu, sad posjeduje 60 tankera. (N1)
• Marica (74) i Mijat (77) s Vira stigli u Liverpool kako bi navijali za Let 3 na Eurosongu. Zasad nemaju ni ulaznice ni smještaj, ali ih to ne brine. (Index) Mrle dan prije Eurosonga vježbao pilates nasred ulice u Liverpoolu. (Index) Ivanka Mazurkijević: “‘Mrle je na tavanu moje kuće osmislio ‘Mamu ŠČ'” (Jutarnji)

Teško nam je, ali nismo sami, a na to nas podsjećaju i filmovi u kojima se govori o tome kako nam je, kako se borimo, kako patimo i kako je stanje radničke klase univerzalno. Ako vam je potreban podsjetnik na to, evo nekih filmova koje biste mogli pogledati (ako već niste):

• Moderna vremena (Charlie Chaplin, 1936.)
• Silkwood (Mike Nichols, 1983.)
• Kako je zelena bila moja dolina (John Ford, 1941.)
• Norma Rae (Martin Ritt, 1979.)
• Plodovi gnjeva (John Ford, 1940.)
• Parazit (Bong Joon-ho, 2019.)
• Na dokovima New Yorka (Elia Kazan, 1954.)
• Ja, Daniel Blake (Ken Loach, 2016.)
• Vera Drake (Mike Leigh, 2004.)
• Kradljivci bicikla (Vittorio De Sica, 1948.) Tportal

“Po nastavnom planu i programu, jedva da se spomene 8. svibanj kao Dan oslobođenja Zagreba. Učenici ne znaju za njega, ne znaju kako se obilježava. Nažalost, ni u javnom prostoru nemamo doživljaj da su to neki posebni dani, bilo Dan oslobođenja Zagreba (8. svibnja), bilo Dan pobjede nad fašizmom (9. svibnja). Za naše društvo, kolokvijalno bih rekao, ono čime se pametan ponosi, budala se srami. Zaista, u javnom se diskursu gotovo sramimo baštine antifašističke tradicije i borbe. Pretpostavljam da je takvo društveno raspoloženje rezultat 30 godina dugog izjednačavanja JNA iz devedesetih i NOB-a iz četrdesetih, što je apsolutno neutemeljeno. Učenici u udžbenicima mogu vidjeti fotografiju oslobođenja Zagreba ili neki manji izvor, najčešće odlomak iz dnevnika sjećanja Josipa Horvata. Škole bi mogle organizirati obilježavanje oslobođenja Zagreba. Da je to moguće, dokazuje i pretjerano obilježavanje dana pada Vukovara, prisutno u svim hrvatskim školama”, kaže profesor povijesti i građanski aktivist Marko Fuček. Novosti

Postoje dva glavna modela četverodnevnog radnog tjedna. Kod prvog se tjednih 40 radnih sati rasporedi na četiri umjesto na pet radnih dana, dakle četiri dana po 10 sati dnevno. Ovaj model je uveden u Belgiji; zaposlenici mogu sami odlučiti žele li posao obaviti u četiri radna dana ili pet. Drugi model je nešto drugačiji i slijedi načelo 100-80-100. Dakle 100% posla unutar 80% vremena – za 100% plaće. Cijeli niz europskih zemalja je proteklih godina uveo 4-dnevni radni tjedan u sklopu svojevrsnog testa. Island je između 2015. i 2019. godine isprobavao koliko je učinkovit skraćeni radni tjedan, a da se pritom ne smanjuje plaća radnika. Neke tvrtke u Hrvatskoj nude četverodnevni radni tjedan za 90 posto plaće. Koje su dakle prednosti četverodnevnog radnog tjedna?

• Manje stresa uz istu produktivnost
• Radnici rjeđe bolesni
• Više ravnopravnosti, manji problem s manjkom radne snage
• Manje rada bolje za klimu
• Poduzeća atraktivnija za radnike

A mane?

• Više stresa
• Produktivnost nije lako izmjeriti
• Zabrinutost zbog konkurentnosti
• Nije primjenljivo u svim poslovima
• Privikavanje i nova perspektiva na rad. Deutsche Welle

Prekrasna priroda, izvrsni sir i čokolada, precizni satovi: Švicarska uživa dobar ugled u ispitivanjima javnog mnijenja. Ali, taj ugled pada. Razlog je prije svega švicarska politika nakon ruskog napada na Ukrajinu. Kad je počeo rat, vlada u Bernu je naglašavala da je Švicarska neutralna i da ona neće pomagati Ukrajini. Zbog pritiska iz inozemstva ipak je došlo do zaokreta, ali vlada u tome sudjeluje nevoljko. „Primjerice, kod trgovine sirovinama, vlasti se ponašaju kao da ne znaju koliko je Rusiji važna trgovina preko Švicarske”, izjavio je politolog Christoph Frei sa Sveučilišta u St. Gallenu za njemačku novinsku agenciju dpa. Švicarska usto zabranjuje predaju streljiva Ukrajini koje je ona prodala saveznicima. U Njemačkoj su ljuti i zbog olakog propuštanja migranata u Njemačku, a financijski svijet je ljut zbog ograničavanja prava dioničara prilikom spašavanja banke Credit Suisse. Deutsche Welle

• U Srbiji se učenici vratili na redovitu nastavu. U svih 1800 škola raspoređeni policajci. (Nacional) U 18 sati održat će se veliki prosvjed ispred parlamenta Srbije pod nazivom “Srbija protiv nasilja”. Povod su prošlotjedna dva masakra u kojima dvojica maloljetnika ubila 17 ljudi. (Index) Psihijatar Milan Košuta: “Zadnjih 30 godina  zavladala je epidemija popustljivosti i razmaženosti. Duševna bolest počinje se javljati u sve mlađoj dobi.” (Index)
• Ministrica financija SAD-a Jenet Yellen: “Moguća je ustavna kriza ako se ne dogovori podizanje granice duga.” (Nacional)
• Žestoki ruski napadi na Kijev, Bahmut i druge gradove. Rusi pokušavaju regrutirati strance. (Nacional) Von der Leyen sutra odlazi u Kijev, EK predložila nove sankcije Rusiji. (HRT) Gotovo 1700 ljudi evakuirano je iz gradova i sela u okolici najveće europske nuklearne elektrane u Zaporižji u iščekivanju udara na tu regiju kada Ukrajina uskoro krene sa protuofenzivom. (N1) Olesandr Levčenko: “Da su ukrajinski veterani Drugog svjetskog rata živi, golim rukama bi krenuli na Moskvu. Nitko kremaljskim gmazovima ne bi oprostio što ubijaju ukrajinsku djecu, posebno za Dan pobjede” (Nacional)
• Ništa od prodaje Uljanik Brodogradnje! Nije stigla niti jedna ponuda. (N1)
• Hrvatski posvojitelji u Zambiji izjasnili su se da nisu krivi. (Nacional)
• U Zagrebu se svečano obilježava Dan pobjede nad fašizmom u II. svjetskom ratu, Dan oslobođenja Zagreba i Dan Europe. (HRT)

Dan posle, pod užasnim unutrašnjim pritiskom koji ne popušta, napisala sam privatnu, roditeljski intoniranu objavu, iz potrebe da artikulišem u tom očajanju makar delić svog iskustva koje dovodim u vezu sa ovim užasom koji nam je pomerio živote. Taj roditeljski tekst je, za mene potpuno neočekivano – podeljen hiljadama puta i prenet na različitim mestima. Stoga ga sada moram dopuniti obrazloženjem. Dragi, dobri moji, ja nisam nikakvo stručno lice. Ja sam majka, roditelj, koja u saradnji s ocem svoje dece pokušava kako najbolje zna da pomogne svojoj deci da odrastu u vremenu i okolnostima koje ne razumemo. Moj muž naše roditeljstvo opisuje rečenicom: “Znamo da vozimo samo fiću, a sedimo u kokpitu prokletog aviona”. Dakle mi smo samo ljudi koji pokušavaju i u tim su pokušajima osvestili svoje neznanje i neadekvatnosti, ali i kompleksnost društvenog trenutka u kojem odrastaju naša deca – a kojemu mi nismo dorasli. Jergovic.com/Buka

Nakon masakra za koji je osumnjičen trinaestogodišnji učenik te beogradske škole, u srpskim i regionalnim medijima zabilježena je visoka razina neprofesionalnog izveštavanja, piše Fake News Tragač, koji donosi analizu nekih od njih, uz napomenu da se zbog osjetljivosti teme nisu bavili svim zahtjevima za provjeru činjenica koje su im čitatelji poslali.

• Učiteljica povijesti nije umrla
• Cijepljenima nije zabranjeno darivanje krvi
• Dušan Bajatović nije srbijanski ministar prosvjete, već Branko Ružić (koji je podnio ostavku)
• Srpski akademik Matija Bećković nije rekao da su Srbi ‘mali Amerikanci
• Glumac Žarko Laušević nije napisao potresnu pjesmu o masakru. Tportal

Gotovo 80 posto ljudi u Japanu vjeruje da društvo u toj azijskoj zemlji daje prednost muškarcima u odnosu na žene. Ovo je rezultat istraživanja koje je provela vlada u Tokiju. Studija naglašava veliku nejednakost među spolovima na svim područjima – od politike preko obrazovanja do “društveno prihvaćenih ideja, običaja i praksi”. U kojim je područjima društva nejednakost najveća? U politici, odgovorilo je gotovo 82 posto ispitanika. Na poslu, smatra više od 64 posto Japanaca. Gotovo 60 posto anketiranih ističe obiteljski život: društvene konvencije nalažu da žene kuhaju, čiste, vode kućanstvo i odgajaju djecu. “To je problem u svim dijelovima japanskog društva. Vjerojatno je najočitiji kada je riječ o razlikama u plaćama i mogućnostima zapošljavanja i karijeri za žene”, kaže sociologinja Chisato Kitanaka. Deutsche Welle

• Sad mi izlazu prid oči slike ditinjstva, glad, mižerija, bolesti, čimavice, gaštapani, pantagane. Svršija san pušku skulu, iša u gimnaziju i upozna gospodsku dicu koja nisu jemala zakrpljene postole i tašelane gaće, koja su jemala po dvi guvernante, za marendu jila sendviče od pršuta, jemali su rokete za tenis i jašili ponije. Bilo je među njima i dobri momak, ali isto smo in, kad bi se zakarali, mi siromaji znali vikat: jeba ti pas oca buržuja!
• Još ka dite živija san s bunton moga Veloga Varoša, kojega su zvali i Mala Moskva. Volija san demonštracjune, dizanje barikadi prid našin kaletan i štrajkove. Prvi maja sa crvenin bandiran i crvenin garifulima, kad bi se i radnici i težaci svečano obukli i priteći šetali po Rivi i Pjaci. Nisan moga vidit policjote, žandare, soldate, livorvere, pendreke, bajunete na pušku. Odbija me, smrdija mi je, i danas mi smrdi ti vonj sile, kože, cokul, čizama, škripa soldatskoga hoda, smrad oružja…
• Pazi, ja san novinar i humorista, po i po, i kad mogu zajebat sebe, oli Nju, ča često činin, jasno je da neću oprostit ni kraju, ni caru. I triba znat da je humoru sve podložno, ništa nije izuzetak, ni nacije, ni bandire, ni himne, stranke i ideologije, vire, ni sam dragi Bog. Kad ne bi bilo tako, ne bi se moglo pisat. Zamislite, ne moš taknit viru jer vriđaš vjerske osjećaje, ne moš taknit himnu, bandiru, naciju – vriđaš patriotske osjećaje, ne moš taknit niti jedan ceh, jer vriđaš mesare, glumce, suce… Ja se držin toga da nema nedodirljivosti, ali mislin da je moj humor blag. Bidnome, jadnome, glupome, sitnome čoviku koji se koprca po ovoj baloti zemaljskoj sve ću oprostit. Osim krvološtva. A vlast, vlast zajebajen. Svaku. Lupiga

Puljkov novi Split, dakle, prezentira Miljenka Smoju kao svoj brend i pritom koristi gradske medije istrenirane da plešu kako gazda svira. Split po toj ideji treba prihvatiti “svoga Smoju” kao simbol grada, ali samo onog Smoju koji je lišen kritike prema ovoj državi. Pokojniku koji nema pravo glasa oduzet je dio ne samo njegova karaktera nego i biografije u kojoj se ne spominje njegovo feralovsko pisanje iz 90-ih. Splitski medij upregnut u ovo najnovije retuširanje izbjegava primjerice Smojine tekstove koji veličaju socijalizam, bratstvo i jedinstvo te tekstove koji kritiziraju nacionalizam i ono što on nosi. Da Puljak shvaća bit onoga što je bio bard Miljenko Smoje, znao bi da je autorova ostavština posvemašnja kritika upravo ovakvog Splita kakav je on danas. Lupiga

Svakim danom raste popis znanstvenika koji istupaju u javnost upozoravajući na opasnosti od neregulirane umjetne inteligencije koja se ubrzano razvija u najvećim svjetskim tehnološkim centrima. U fokusu kritičara nekoliko je opasnosti:

1. Društvena manipulacija – Algoritmi i privatni podaci upotrebljavaju se za identifikaciju pojedinca na koje se usmjerava propaganda i vrši manipulacija.
2. Gubitak radnih mjesta – To se ne odnosi samo na najteže poslove nego i na one koji ispunjavaju smislom ljudske živote.
3. Gubitak privatnosti – Razvoj tehnologije omogućio je praćenje i analizu svega što pojedinci rade dok su online, ali i na fizičkom planu. Kamere su gotovo svuda. Na temelju tih sustava sazdan je zastrašujući kineski program društvenog ocjenjivanja koji boduje ponašanje 1,4 milijarde Kineza. Ponašanja koja se među ostalim ocjenjuju su: pušenje u prostorima u kojima je to zabranjeno, prelazak ceste na nedopuštenom mjestu te koliko dugo ste  igrali videoigrice.
4. Diskriminacija – Budući da strojevi mogu prikupljati, pratiti i analizirati podatke o pojedincima, oni mogu te informacije upotrebljavati protiv njih. Kao primjer navode se osiguravajuća kuća koja “znaju” da osoba često razgovara na mobitel ili poslodavac koji odbija zaposliti osobu zbog “niskog broja društvenih bodova”.
5. Slabljenje etičnosti i dobre volje – Ako tzv. tehnološki progres čovječanstva postane neprijatelj općeg dobra, to će dovesti do regresije na oblik barbarizma u kojem zakon jačeg ima diktat.
6. Samoupravljajuće oružje – Mnogi su uvjereni da će utrku u nuklearnom naoružanju zamijeniti utrka u razvoju autonomnog oružja. Vladimir Putin prije nekoliko godina je rekao: “Tko postane lider na tom području, postat će vladar svijeta”.
7. Produbljenje socio-ekonomskih razlika i potresi na tržištu – Društveni jaz jedna je od opasnosti regrutacije na radnom mjestu koju provodi AI. Određivanje karakteristika kandidata za radno mjesto analizom glasa i lica u sebi nosi opasnost od diskriminacije u procesu zapošljavanja, smatraju stručnjaci. Jutarnji

• U Hrvatskoj gotovo svaki drugi radnik planira dati otkaz unutar godinu dana. (N1)
• Iduća dva tjedna nećete se moći razvesti niti registrirati firmu. Suci su u štrajku. (Index)
• Žestoki ruski napadi na Kijev i Bahmut: “Žele ga zauzeti do utorka” (Index)
• Veliki požar u rudniku zlata u Peruu: Poginulo 27 ljudi, među ozlijeđenima i spasioci. (Nacional)
• Na jugu Indije, u Kerali, prevrnuo se turistički brod. Najmanje 21 osoba poginula, među njima više žena i djece. (Index)
• Svjetski program za hranu od lipnja obustavlja pomoć za 200.000 Palestinaca zbog nedostatka novca. (HRT)
• Neočekivano visoke temperature oceana alarmirale znanstvenike. “Ovo je zastrašujuće”. (Index)
• Prije 78 godina, 8. svibnja 1945. partizani su ušli u Zagreb i oslobodili ga od fašista i ustaša. Otad se taj dan obilježava kao Dan oslobođenja Grada Zagreba. (Nacional/Antifašistički vjesnik)

Ponuda uključuje depilaciju cijelih nogu i bikini zone voskom u OzonM na Savskoj. Depilacija voskom je odlična alternativa brijanju dlačica, uklanjanju s kremama ili aparatićima jer uklanja dlačicu s korijenom. Rezultati su dugotrajniji te nakon nekog vremena dlačice se prorijede i postanu tanje i mekše. Kompletan prostor dezinficira se ozonom, uređajem Aliseo. Rok iskoristivosti: 12.6.2023. Ponuda je na 45% popusta i košta €13,20. Za narudžbu kliknite ovdje.

U tako nemilosrdnoj državi, u kojoj je na najvišoj cijeni upravo gramzivost vlasnika trgovačkih i ostalih korporacija, uz izigravanje zakona, grubo gaženje radničkih prava, sada i onih imigrantskih, ne čudi ni onaj letak s jedne konferencije korporativnih hohštaplera gdje se, između ostalih divota, stranim investitorima, čitaj građevinarima – koji ovdje već radikalno uništavaju preostalo pomorsko dobro, šume, urbana središta – nudi i „jeftina radna snaga“! Teško je stoga izmjeriti količinu ciničnog prezira hrvatske vlasti prema građanima ili stupanj odnarođenosti političkih elita koje su dokinule svaku ideju o minimalno socijalnoj državi. Lažljivi su to gadovi kojima država služi kao kasa bez dna, a građani kao jamci njihova prosperiteta. Pa, kao što kaže ona trgovkinja: “Treba otići odavde, oni bi s nama pod brisali!“ Ma obrisan je, draga moja, već odavno. Sve do visokog sjaja zrcala. Iz kojega nam se posprdno cere moćni dizajneri jeftine stvarnosti. Tačno

Umjetna opća inteligencija (AGI), strojna inteligencija koja može shvatiti svijet kao što to čine ljudi, bliža nam je nego ikad, tvrdi šefa Googleovog laboratorija za umjetnu inteligenciju. AGI bi se mogao razviti “u roku desetljeća”, uvjeren je Demis Hassabis, izvršni direktor Googleovog DeepMinda. On ne vidi nijedan razlog zbog kojeg bi se napredak usporio. Štoviše, on će se u sljedećim godinama dodatno ubrzati. Hassabisov entuzijazam ne dijele mnogi stručnjaci zabrinuti da bi AGI mogao ozbiljno naštetiti društvu ako ne bude kontroliran i vođen ljudskim vrijednostima. Nedavna studija Sveučilišta Stanford pokazala je kako 56% računalnih znanstvenika i istraživača umjetne inteligencije tvrdi da je AGI već sada stvaran. Za razliku od generativne umjetne inteligencije, AGI je svjestan onoga što govori i čini, čime se smanjuje vjerojatnost davanja netočnih ili dvosmislenih izjava. Bug