Užasnuta sam, ali ne i iznenađena. Pogledajmo oko sebe, pogledajmo u sebe. Ispunjeni smo mržnjom i potrebom da skrenemo pogled kad je vidimo kod našeg djeteta. Navijači sa šipkama u ruci koji prebijaju “neprijatelje” su “naša djeca”, često i “heroji”, silovateljima se sve oprašta u Hrvatskoj, jer su bili ratnici, dakle ubojice, učitelje doživljavamo kao zločince kad god našem djetetu daju manju ocjenu od one koju bismo im mi dali.  Otac dječaka ubojice je “ugledni liječnik”, dakle čovjek koji spašava živote, čovjek koji ne ubija. Čemu onda pištolji, pucanja u mete, davanja oružja u ruke djetetu? Poruka je jasna da jasnija ne može biti: kad si u problemu, pucaj. Dijete je bilo u problemu, pucalo je, pogodilo planirane mete jer je za to bilo obučeno. Ne mogu pobjeći od činjenice da je moja unuka vršnjakinja ubojice i da bi jednoga dana mogla biti žrtva. Ubojica neće biti jer joj roditelj nije stavio pištolj u ruku i nikad joj nitko nije rekao da je u mržnji spas. Buka

Pomislite li koji put na pjevačicu Lidiju Bačić kad se spomene ministra Branka Bačića? Kad mi se to dogodilo tri ili četiri puta zaredom, pomislio sam da mi mozak možda želi i nešto ozbiljnije poručiti. Napokon, Lidija Bačić bila bi uspješnija ministrica graditeljstva od prezimenjaka Branka. Da pjevačica s onim svojim dugim vitkim nogama i kipućim dekolteom izađe iz crnog ministarskog Audija, svi bi je dočekali s limenom glazbom, cvijećem i papirnatim trobojnicama. Nju nitko ne bi psovao i vrijeđao što se kuće na Baniji ne grade. Mnogi bi vjerojatno poželjeli da obnova bude i sporija samo da ih zanosna ministrica što dulje obilazi. Ne bi bilo loše birati ministre prema izgledu ili bi to svakako bilo bolje od načina na koji se sad biraju. Andreju Plenkoviću važno je samo da su mu suradnici nesposobni kako bi njegova nesposobnost bila manje uočljiva. Slobodna

Wertherov efekt ili Wertherov sindrom je val počinjenih samoubojstava, potaknut prikazima samoubojstava u medijima ili prikazanim u popularnim književnim ili filmskim djelima. Identificirao ga je 1974./1975. američki sociolog David Phillips s Kalifornijskog sveučilišta u San Diegu nakon istraživanja vala samoubojstava koji je zapljusnuo Europu krajem 18. stoljeća nakon objavljivanja Goetheova romana “Patnje mladog Werthera”. Otuda i naziv ovog fenomena. Novinarka Anne Marie Ćurčić apelirala je na kolege da profesionalno izvještavaju o masovnim ubojstvima u Srbiji: “Masovno ubojstvo je složen i destruktivan čin koji se događa kao posljedica mnogih čimbenika. Jedan od elemenata bitan za širenje masovnih pucnjava i drugih ‘zaraznih’ ponašanja općenito je – oponašanje. U slučajevima masovnih ubojstava/pucanja, mediji su u velikoj mjeri odgovorni za pružanje uzora.” N1 Sličan apel uputilo je Hrvatsko novinarsko društvo: “Senzacionalizam i utrka za klikovima u tragedijama nije od javnog interesa ni u skladu s postulatima novinarske struke. Novinari, držite se Kodeksa časti.” Novosti

• Srbijanski ministar prosvjete Branko Ružić dao ostavku: “Evidentan je kancerogen utjecaj interneta” (Nacional) MUP Srbije poziva građane na predaju oružja. (HRT) Uhićen učenik iz Niša, prijetio razredu na Instagramu. (N1)
• Američki predsjednik Joe Biden nakon masovnog ubojstva u Teksasu pozvao Kongres da zabrani jurišne puške. (Index)
• U poplavama u DR Kongu gotovo 400 poginulih i stotine teško ozlijeđenih. (N1)
• Šef Wagnera: Nastavit ćemo se boriti za Moskvu i nakon izlaska iz Bahmuta. (N1)
• Gorio auto na autocesti A1 kod Zagreba. (N1) Totalni kolaps na Demerju: “U 50 minuta prošli smo 15 metara” (Index)

Ta Mikina potreba da se ide najbrže, da se leti kroz život, isijavala je iz njega u svakom trenutku, ne samo u poeziji, prozi ili slikarstvu. Tjerao nas je da odrastemo sada, da ne nasjedamo na priče kako smo još mali… Jedna od takvih Mikinih poruka je i zbirka “Živjeli prekosutra”, u kojoj se on svojoj djeci, djeci svojih prijatelja, rodbine i susjeda obraća kao ličnostima. Istoimena pjesma nastala je u Mostaru, 30. srpnja 1973., u restoranu hotela u kojem su moj otac i on često odsjedali. Mišo Marić mi je opisao scenu tog jutra, kada je zatekao Miku u praznom vrtu kako piše: „Za nekoliko sati u vrtu hotela ‘Mostar’ napisao je zbirku ‘Živjeli prekosutra’. Prvi sam čuo pjesme među kojima je i ‘Neretva’. Odmah sam ju dao Slišku i stavili smo je na repertoar Mostarskih kiša. Uz Zupčeve ‘Kiše’, ‘Neretva’ je jedna od najljepših pjesama o Mostaru.” Tačno

Hrvatska industrija velikana radi punom parom. Naknadna proizvodnja vrlina što će biti prišivane probranim historijskim figurama toliko je usavršena da se čini kako više i ne postoji ljudska sirovina, u živom ili neživom stanju, koju nije moguće preraditi u nacionalnu ikonu. Odjeli za usmjeravanje i administrativnu kontrolu kolektivnog pamćenja, s druge strane, ne štede na vulgarnosti dok razvijaju nove i poboljšavaju stare forme domoljubnog kiča. Ponekad su rezultati uistinu fascinantni. Ponekad se uspijeva postići nemoguće: na primjer u dva kvadratna centimetra smjestiti tri i pol decenije političkog, kulturnog i moralnog srozavanja. Poštanska počast samo je zadnja runda dugoga procesa nacionalne beatifikacije Gojka Šuška, Hercegovca koji je taj tretman zavrijedio isključivo zbog tvrdokornog hrvatstva, šovenske isključivosti i činjenice da ga je Najdraži Vođa smatrao najvjernijim izvršiteljem svoje volje. Novosti

Jedinstvena organizacija boraca grada Mostara (JOB) i Centar za mir i multietničku suradnju iz Mostara u posjedu su autentičnog filmskog materijala koji, kako su priopćili, sadrži ekskluzivne i do sada neviđene snimke granatiranja i rušenja Starog mosta u Mostaru 8. i 9. studenog 1993. godine, javlja agencija Anadolija. Granatiranje Starog mosta snimala je posada Hrvatske vojske s utvrde na kulama brda Hum iznad grada. Njihova kamera u kontinuitetu prati putanje više od 50 projektila koje ispaljuje tenk HVO-a s lokaliteta Stotina, tada lociranog na zapadnoj strani Bulevara iznad mostarskog naselja Kolonija. Videomaterijal prikazuje i trenutke kada članovi posade HV-a radiovezom navode posadu tenka da izvede što preciznija gađanja luka i temelja Starog mosta. “Filmski materijal koji posjedujemo stavlja pečat na sramotnu ulogu nalogodavaca ovog planetarnog kulturnog zločina od kojeg se službeni Zagreb i hrvatske vlasti u Mostaru i Hercegovini ni do danas nisu ogradili”, navodi se u priopćenju. Jutarnji

Pogledajte ekskluzivni snimak rušenja Starog mosta u Mostaru. pic.twitter.com/o8kE6P5Djw

— TV N1 Sarajevo (@N1infoSA) May 6, 2023

U istraživanjima potopljenog neolitičkog lokaliteta Soline na otoku Korčuli, arheolozi su pod morem pronašli ostatke ceste stare gotovo 7000 godina, priopćili su sa Sveučilišta u Zadru. Ispod naslaga morskog mulja, otkrivena je cesta koja je spajala potopljeno prapovijesno naselje hvarske kulture s obalom otoka Korčule, dodaju sa Sveučilišta. Riječ je o pažljivo složenim kamenim pločama koje su bile dio ceste široke četiri metra koja je spajala umjetno stvoreni otok s obalom. Radiokarbonskom analizom očuvanog drva pronađenog u prošloj arheološkoj kampanji, cjelokupno naselje datirano je oko 4900 godina prije Krista. Ljudi su hodali ovom cestom prije gotovo 7000 godina, navodi se u priopćenju Sveučilišta u Zadru. Index

• Plenković i Filipović protuzakonito su ušli u pregovore s MOL-om izigravši male dioničare. (Nacional)
• Naknada za roditelje njegovatelje: Djeca umiru, a od Vlade ništa osim obećanja. (N1)
• Na 840 biračkih mjesta u Hrvatskoj oko 250.000 birača pripadnika nacionalnih manja bira svoja vijeća i predstavnike. Najveći odaziv je u Međimurskoj županiji, nešto više od 11%, a u Ličko-senjskoj županiji nešto više od 7 posto. (HRT)
• U Zagrebu sinoć zapaljeni Trnjanski kresovi, u spomen na 8. svibnja 1945. kada su partizanske snage  oslobodile grad od ustaša i fašista. “Ne damo zaboravu antifašizam ni antifašističke ideje usprkos i baš zato što ih se sustavno pokušava izbrisati iz udžbenika povijesti”, poručuju organizatori. Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević na savskom nasipu bio je sa svojim zamjenicima: “Potrebno je promijeniti imena ulica povezanih s ustaškim režimom”. (HRT)
• Slovački premijer odstupa s dužnosti. Bit će formirana tehnokratska vlada. (Nacional)
• MUP Srbije: Patrole od sutra oko svake škole, trgovačkog centra, parka, trga… (N1)
• Još jedan srbijanski liječnik opsjednut je oružjem: Šef psihijatrije u Leskovcu Goran Tojaga na društvenim mrežama pozira s oružjem. Brani se da su to igračke. (Index)
• Mozak na pašu, kruha i igara: Charlesovu krunidbu na BBC-ju pratilo više od 14 milijuna gledatelja. (Nacional)

“U jeku sankcija Zapada, Indija i Rusija nastoje potaknuti trgovinu rupijama i rubljama. Ruska Gazprombank proširila je svoje veze s bankama u Indiji kako bi ubrzala trgovinu.” Tako je prije nešto više od dva tjedna, 17. travnja, pisao Hindustan Times. Ovog petka Hindustan Times piše da konverzija postaje preprekom trgovini u rubljama i rupijama. Reuters objavljuje da su Indija i Rusija prekinule nastojanja o dogovoru bilateralne trgovine u rupijama.  Indijski izvoz u Rusiju smanjio se 11,6% na 2,8 milijardi dolara u prvih 11 mjeseci financijske godine 2022.-23., dok je uvoz porastao gotovo pet puta, na 41,56 milijardi dolara. Porast je rezultat odluke indijskih rafinerija da kupuju rusku naftu po sniženim cijenama. Rusija želi da joj se plaća u kineskim yuanima, ali to je za Indiju, koja ima niz sporova sa sjevernim susjedom, neprihvatljivo. Jutarnji

“To je val koji se može proširiti. Lako je moguće da se dio djece i odraslih nakon svega identificira s jednom ili s drugom stranom ove tragedije”, kaže poznata splitska psihologinja Žana Pavlović. Zločin je, prema njezinoj ocjeni, imao više uzroka: oružje, koje nije smjelo biti dostupno djeci jer ona nisu svjesna krajnjih posljedica rukovanja oružjem te računalne igrice: “Igrice su pune nasilja i dijete nakon toga otupi. Poubijati likove u igrici djeci je možda zabavno, ali problem je kada se to napravi u stvarnosti”. Stručnjak za sigurnost Željko Cvrtila ne pamti da je u Hrvatskoj bilo ovakvih masovnih ubojstava. “Ona su uvezena izvana. Masovna ubojstva svojstvena su SAD-u, a kako živimo u globalnom svijetu, ni Hrvatska, Srbija ni BiH ne mogu ostati otoci. Prije su se načini kriminalnog devijantnog ponašanja širili puno sporije. Danas je nešto što se dogodi u SAD-u gotovo iste minute objavljeno kod nas. Vrlo je izvjesno da se te stvari kopiraju i da psihički nestabilne osobe u tome vide mogućnost za vlastito isticanje, skretanje pozornosti na sebe”, upozorava Cvrtila. Slobodna

Kosta Kecmanović (13), dječak koji je u Osnovnoj školi “Vladislav Ribnikar” ubio osam vršnjaka iz razreda i školskog zaštitara Dragana Vlahovića, a ranio još šestero djece i učiteljicu povijesti, detaljno je planirao masovno ubojstvo te istraživao kako izbjeći zatvor s obzirom na svoju dob, pokazalo je vještačenje njegova mobitela. Večer prije masovnog ubojstva gledao je američki blockbuster o masakru u školi u Americi. U srijedu u 8.40 sati ušao je u školu, a policiju je nazvao u 8.42 sata. U dvije minute ispalio je 57 hitaca te ubio i ranio 16 ljudi. Veselin Milić, načelnik Policijske uprave Beograd, objavio da je Kosta sve planirao mjesec dana: “Ovaj dan je izabrao zato što je učionica blizu ulaza u školu, a njegov razred imao je sat povijesti. Skica izgleda kao iz videoigrice i horor filma, što upućuje da je detaljno planirao kako ući u koju učionicu” Index

Turska je poklonila štene meksičkoj vojsci nakon što je meksički potražni pas Proteo poginuo tijekom spašavanja stradalih nakon potresa. Tromjesečni njemački ovčar pridružit će se meksičkoj jedinici specijaliziranoj za pomoć u lociranju preživjelih u zemlji sklonoj potresima i drugim prirodnim katastrofama. Malenom je ime Arkadas, što na turskom znači “prijatelj“. Njega će trenirati isti trener koji se brinuo i za Protea, rekla je vojska. Psić je dočekan u srijedu na formalnoj ceremoniji u vojnoj bazi u Mexico Cityju. Uzbuđeno štene zalajalo je dok se meksička himna orila prostorijom. “Zahvaljujući mojim prijateljima iz Meksika koji su me primili s velikom ljubavlju, obećavam da ću dati sve od sebe da budem odličan pas za potragu i spašavanje”, tvitalo je meksičko Ministarstvo obrane u ime psića. Index

6. veljače 2023. južnu Tursku i granične regije na sjeverozapadu Sirije pogodila su dva razorna potresa magnitude 7,8 i 7,6. Tri mjeseca kasnije obje zemlje još uvijek se bore s posljedicama katastrofe. Izbori u Turskoj održavaju se 14. svibnja, a potres dominira kampanjama kandidata. Prema podacima UN-a, samo u Turskoj srušeno je više od 100.000 zgrada i domova, poginulo je 50.000 ljudi, a više od 100.000 je ozlijeđeno. Potresom je pogođeno devet milijuna ljudi – od kojih 5,2 milijuna treba humanitarnu pomoć. U Siriji, poginulo je više od 7000 ljudi, a 10.400 je ozlijeđeno. Humanitarni napori ovdje su još kompliciraniji zbog građanskog rata. Pomoć stiže preko prijelaza Bab-al-Hawa na tursko-sirijskoj granici, oko 50 kilometara od Alepha. No, ceste koje vode do graničnog prijelaza teško su oštećene u potresu. Nacional

• Devetero ljudi ubijeno, sedmero ranjeno u pucnjavi ispred trgovačkog centra u Dallasu: “Samo je hodao i pucao po svima”. Prema američkoj Arhivi oružanog nasilja ovo je 198. masovna pucnjava u 2023. godini. (Nacional)
• U Kanadi gore 103 šumska požara, tisuće ljudi evakuirane. (N1)
• U Kolumbiji uhićen jedan od najtraženijih hrvatskih bjegunaca, Manuel Vulić (37). Radio za srpskog Escobara. (N1)
• Policija uhitila više od 50 osoba tijekom krunidbe britanskog kralja Charlesa lll. Nosili natpise: “Nije moj kralj” (Nacional)
• Brojne eksplozije odjekuju Krimom. Rusija: Odbijamo napade. (Index) Ponovno počeli atentati na istaknute ruske ratne huškače. (HRT)
• U Srbiji je danas treći dan žalosti zbog pokolja u Osnovnoj školi “Vladislav Ribnikar” u Beogradu i masovnog ubojstva u selima oko Smedereva i Mladenovca. Danas pokop triju žrtava, četvero ranjenih još je kritično. (Index)

Hotel Noemia 4* je pravi dragulj u srcu Baške Vode, idealan je za savršen odmor i uživanje u bogatoj gourmet ponudi, prekrasnom kristalno čistom moru svega nekoliko koraka od hotela. Na raspolaganju vam je Wellness & Spa oaza koja uključuje: finsku saunu, parnu kupelj, ledenu fontanu i relax zonu s vodenim krevetima. Cijene u lipnju npr. variraju od 230 do 398 eura za noćenje s polupansionom zavisno o tipu sobe i broju osoba. Naravno, možete bukirati više dana. Više detalja i slike pogledajte na linku.

92-godišnja Britanka Betty Richardson napokon je svjedočila nečemu što je oduvijek željela vidjeti – zgodnim muškarcima u formi kako skidaju svoju uniformu. Ta želja nije iznenadila njezine prijatelje iz staračkog doma jer je opisuju kao osobu koja uživa u muškom društvu i ima veliku želju za životom. Stoga su Betty i njezini prijateljice otišle u Bournemouth gledati Dreamboyse. Nakon nastupa je rekla: “Pa…ovo neću tako brzo zaboraviti. Jesam li  stvarno bila tamo ili sam sanjala?”Jane Baxter, voditeljica striptiz kluba u Sway Placeu, rekla je da Bettyna priča dokazuje da su godine samo broj te je poručila: “Mi imamo potpuno inkluzivan show koji može zabaviti sve goste, bilo da imaju 18 ili 101 godinu (da, imali smo damu koja je s nama proslavila 101. rođendan) Bilo je fantastično vidjeti Betty kako još uvijek lovi svoje snove.” Net

Betty Richardson, 92, who lives at Care UK’s Sway Place in Sway, Hampshire, has always had a love for theatre but this time wanted to see the men at Dreamboys go topless on stage.https://t.co/Xc5R1UL3wI

— ITV News Meridian (@itvmeridian) May 3, 2023

Do sutra, 8. svibnja na aplikaciji Book&Zvuk omogućeno je besplatno skidanje audioknjige “Franci audiomonografija”, posvećene pulskom muzičaru i osnivaču grupe Gori uši Winnetou Franciju Blaškoviću (Radio Rojc, Pula, Audio Store Transonica, Zagreb, 2023.). Eseje za knjigu o pulskom kreativcu i osnivaču Lige za borbu protiv turizma koji je od sredine osamdesetih do danas objavio nevjerojatnih 116 albuma pisali su Igor Lasić, Bojan Šumonja, Igor Grbić, Viktor Ivančić, Budimir i Bojan Žižović, Tanja Tomić i Ivo Zuban Filjo. Većim dijelom knjiga se sastoji od dokumentarnih snimki koje su urednici prikupljali proteklih desetak godina. U njima govore Francijevi prijatelji, njegovi suvremenici i suradnici, od kojih neki više nisu s nama. “Snimke glasova Marka Brecelja, Predraga Lucića i Drage Orlića čuvamo kao izrazitu arhivsku dragocjenost i ugrađeni su u ovu knjigu uz razgovore s Milanom Rakovcem i Brankom Lučićem”, poručuju urednici izdanja Ljubica Letinić i Branimir Slijepčević. Novosti