30/04/2023 - Monitor.hr
30.04.2023. (23:00)

"Ovo je most smrti, svi koji su stajali tu jako brzo su umrli"

Feljton: Eksplozija u nuklearnoj elektrani Černobil, 2. dio

Unatoč službenom zataškavanju, obični ljudi u obližnjem Pripjatu, iako nisu imali mjerače radijacije, samim pogledom na nuklearku mogli su utvrditi da nešto nije u redu jer takav požar nisu nikada vidjeli. “Izašli smo da vidimo što se zbiva. Vidjela se vatra, a iznad nje svjetlucavo plava prašina koja se izdizala visoko u zrak”, rekli su. Većina onih koji su promatrali eksploziju bila je na željezničkom mostu malo izvan grada. Kako je most bio povišen, mogli su savršeno vidjeti što se to događa u elektrani. Mnogi od njih govorili su kako vide nekoliko boja u vatri te da je plamen izuzetno visok. Sve to bila je posljedica grafita koji je gorio. Ono što nisu znali jest da je vjetar nosio radijaciju prema njima. Kasnije procjene stručnjaka kažu da je ta radijacija nad njima mogla biti oko 500 rendgena, a smrtonosna doza je oko 750 rendgena. Danas je taj most poznatiji pod nazivom ‘most smrti’ jer većina ljudi koja je stajala te noći na njemu je umrla od posljedica ionizirajućeg zračenja. 24sata

01.05.2023. (00:00)

Naša društvena odgovornost preduvjet je funkcioniranju naših individualnih prava

Miljenko Jergović: I ja sam ovdje ubijao

Kao pripadnici neke zajednice itekako smo dužni i odgovorni za sve što je u ime zajednice učinjeno. Pa tako onda vlastite grobove možemo slobodno i krajnje nesentimentalno prodavati, dok smo židovske grobove dužni štititi. Kao što smo dužni štititi prisutnost i sjećanje svake druge manjinske zajednice. To je preduvjet svakog udruživanja u zajednicu ljudi. Bez toga se i Hrvatska raspada kao društvo. Pritom, riječ je o vrlo jednostavnoj i preciznoj računici koju nikako ne možemo otkloniti iz svojih života: naša društvena odgovornost preduvjet je funkcioniranju naših individualnih prava. Štitimo manjine, štitimo ugrožene da bismo kao pojedinci bili zaštićeni. Opasna je iluzija da nas štiti pripadanje većini jer svaka je većina nesavršena i neobuhvatna. Čovjek samo djelomice može pripadati većini. Bilo kojoj većini. Mimo toga je nezaštićen. Mimo toga štiti ga plemenitost zajednice u odnosu na njegovo manjinstvo. A te plemenitosti može biti samo ako smo plemeniti. Jergovic.com

30.04.2023. (23:00)

Brze i kratke

  • Jevgenij Prigožin: “Ukrajinska protuofenziva mogla bi se pretvoriti u tragediju za našu zemlju” (Nacional) Šef Wagnera zaprijetio ruskoj vojsci: Povući ćemo se iz Bahmuta, nedostaje nam streljiva. Rusija smijenila generala zaduženog za logistiku i krvnika iz Mariupolja Mihajla Mizinceva. (Index)
  • Rat u Sudanu jedan je od trenutačno 35 sukoba u Africi. Politička nestabilnost zahvatila je Etiopiju, Srednjoafričku Republiku, Južni Sudan, Kamerun, Burkinu Faso, Kongo, Mali, Sudan, Somaliju… O većini tih sukoba ne raspravlja se u medijima razvijenijih zemalja. (Index)
  • Kuba prvi put bez prvomajskog marša zbog nestašice goriva. (Nacional)
  • EU ima višak cjepiva. Pfizer predlaže da plati pola za svaku otkazanu dozu. (N1)
  • Mladi liječnici: Želimo kraj robovlasničkim ugovorima nakon specijalizacije. (N1)
  • Nevio Krešić, 12-godišnji Dubrovčanin koji boluje od od Majewski dvarfizma istrčao 5-kilometarsku humanitarnu utrku gradskim ulicama i onda dijelio medalje pobjednicima. (Index)
  • Dinamo je 24. put prvak Hrvatske. Momčad Igora Bišćana odigrala je 0:0 s Hajdukom na Poljudu u derbiju 32. kola SuperSport HNL-a i tako četiri kola prije kraja obranila naslov prvaka te došla do šeste titule zaredom. (Index)

NAŠ MALI HEROJ I Nevio Krešić istrčao utrku građana (FOTO) - Dubrovački dnevnik

30.04.2023. (22:00)

AI algoritmi stvaraju svijet sa sve više mržnje

Upozorenje vrhunskog fizičara Maxa Tegmarka: “AI-u se ne smije dati tri stvari. Dali smo mu sve tri”

Dangers and Challenges of Artificial Intelligence | by Murat Durmus (CEO @AISOMA_AG) | Medium

Ako se nastavi nekontrolirani razvoj umjetne inteligencije (AI), vođen natjecanjem među kompanijama, ako ne pauziramo kako bismo odredili smjernice za njegov razvoj i neke regulacije, moglo bi nam se dogoditi da nas ona nadvlada i istisne kao što je Homo sapiens istisnuo neandertalce, upozorio je u nedavno objavljenom razgovoru fizičar i istraživač umjetne inteligencije Max Tegmark. U pismu, koje kritizira postojeći pristup u stilu – prvo izgradimo brod, a poslije ćemo ga popravljati – među ostalim navode se 4 ključna pitanja:

  • Trebamo li dopustiti strojevima da preplave naše informacijske kanale propagandom i neistinom?
  • Trebamo li automatizirati sve poslove, uključujući i one koji ispunjavaju ljudske živote smislom?
  • Trebamo li razviti neljudske umove koji bi nas na kraju mogli brojčano nadmašiti, nadmudriti, zastarjeti i zamijeniti?
  • Trebamo li riskirati gubitak kontrole nad svojom civilizacijom?

Tegmark upozorava: “Tri stvari koje ne bi trebalo dopustiti u razvoju AI-a već smo dopustili”:

  • Naučiti AI-a da sam piše kodove
  • Povezati AI s internetom tako da može ići na web stranice, samostalno skidati stvari i razgovarati s ljudima
  • Nikada ne bismo trebali naučiti AI nijednu stvar o ljudima. Iznad svega ne bismo mu trebali omogućiti da nauči ljudsku psihologiju i kako manipulirati ljudima. To je najopasnije znanje koje mu možete dati. Index
30.04.2023. (21:00)

Kako su socijaldemokratske stranke odgovorile na uspon populističke radikalne desnice?

Život ljevice u Danskoj, Norveškoj i Švedskoj

Lijevi centar pomiče se udesno (Foto: Wikimedia)

Skandinavske socijaldemokratske stranke bile su arhitekti slavne i gotovo mitske države blagostanja koja se temeljila na bliskoj suradnji između radničkih sindikata i vlade te osiguravala kvalitetnu socijalnu skrb, plaćenu progresivnim oporezivanjem. Ideja je bila da se proporcionalno najviše oporezuju pojedinci u srednjim godinama, a socijalne beneficije su usmjerene prvenstveno prema djeci i starijima. Izrazito su bitne besplatna zdravstvena skrb i obrazovanje te plaćeni porodiljni i očinski dopust, kao i visoka zaposlenost žena u javnom sektoru. Sve su ove stranke bile pod utjecajem marksizma u svojim ranim danima, ali je on postupno uklonjen. Progresivna srednja klasa u Skandinaviji ima više potencijala nego u mnogim drugim zemljama budući da veći dio srednjih slojeva čine sindikalno organizirani zaposlenici. Jaki sindikati, povezani s političkom ljevicom, mogu održati identitet radničke klase i djelovati kao štit protiv naleta desnog populizma. Novosti

30.04.2023. (20:00)

Dajte joj Nobela za ovo, a ne 25.000 dolara

Studentica napravila jednostavan i jeftin test koji otkriva drogu u piću

This 18-Year-Old Developed a Test to Find Out If Your Drink Has Been Spiked | Innovation| Smithsonian Magazine

Osamnaestogodišnja učenica srednje škole Greenwich u Connecticutu uspjela je stvoriti senzor koji otkriva prisutnost difenhidramina, sedativa i antihistaminika, u piću. Senzor je namijenjen sprječavanju silovanja uz pomoć ubacivanja “droge za silovanje” u piće, malen je, jeftin i jednostavan za korištenje, izvještava Smithsonian. Zbog ove inovacije mlada genijalka Angie Fogarty bila je jedna od finalista Regeneron Science Talent 2023, najstarijeg i najprestižnijeg natjecanja iz prirodnih znanosti i matematike u Americi. Proizvodnja svakog testa košta jedan američki dolar, što znači da je ekonomski je dostupan uz to što je jednostavan za korištenje. Na tržištu postoje i drugi testovi koji koriste različite metode, ali uglavnom su komplicirani za korištenje, a miješanje ispitnih sredstava može se slučajno poremetiti. “U mračnoj sobi gdje je za pretpostaviti da ćete u ovakvom scenariju testirati piće, teško je razaznati bijelu crtu kakvu imaju drugi testeri, pa sam željela napraviti sustav boja”, kaže Fogarty. Telegram

30.04.2023. (19:00)

Brze i kratke

  • Katarina Peović: “Bizarno je da sindikati na dan otpora sjede u Tvornici s predstavnicima vlasti“(N1) Život stranih radnika U Hrvatskoj: 16 ih je u jednoj kući koja se raspada puna gljivica. (Index)
  • Ovako će trgovine raditi na Prvi maj. (Index)
  • Britanski obavještajci: Rusi počeli kažnjavati vojnike zatvaranjem u rupe u zemlji. (Index)
  • Prvi zrakoplov s humanitarnom pomoći sletio u Port Sudan. (HRT)
  • Brazilski predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva odredio je šest novih autohtonih rezervata, zabranjujući rudarenje i ograničavajući komercijalnu poljoprivredu. Zemljište – uključujući ogromno područje amazonske prašume – pokriva oko 1,5 milijuna hektara. (Nacional)
  • Zagrepčanka urod s OPG-a prodaje na sniženju kako bi skupila novac za operaciju psa. “Prestajemo s proizvodnjom! Sve presadnice i zasađeno povrće su na akciji, od danas pa dok ne skupimo novce za operaciju našeg Maxa. ‘Žicati’ ne želim, radije ću rasprodat kaj imam”, napisala je na FB-u Marina Galović. (Index)
  • Plenković se sastao s Brnabić: “U dijalogu nastaviti rješavati otvorena pitanja”(N1)  SNV upozorava: 10 najnerazvijenijh općina u Hrvatskoj su one gdje su Srbi većina. (N1)

 

30.04.2023. (18:00)

Tata od formata

Trideset godina javnog pristupa globalnoj mreži

Tim Berners-Lee, the father of the web says that it is better to "ignore"  the Web3 | From Linux

“Smjelo ali uzbudljivo”, rekao je njegov šef kada je pročitao prijedlog. Ipak, Berners-Lee nije odustajao. Gradio je dio po dio komunikacijske mreže. Osmislio je URL (Uniform Resource Locator) kao web-adresu, koristio je HTML (Hypertext Markup Language) kako bi šifrirao poruke kako bi se mogle prikazati u različitim medijima, te HTTP (Hypertext Transfer Protocol) — kojim se određuje način komunikacije servera i pregledača. 30. travnja 1993. Znanstvenici u CERN-u su pokrenuli World Wide Web – mrežu. Time je počeo pobjedonosni pohod interneta. Naličje digitalnog premreživanja je dezorijentiranost i poplava informacija. U mreži svi mogu ponuditi svoje stavove, ideje, proizvode, vizije, istinite ili lažne. Donald Trump je pravi primjer. Pretraživači kao Google ili DuckDuckGo pomažu da se razdvoji žito od kukolja u naizgled beskonačnom polju informacija, no iza naziva kao što su Google, Apple, Facebook, Amazon ili Microsoft stoje interesi tih svjetskih koncerna. Oni po tom principu strukturiraju elektronski prostor. Takav način razmišljanja bio je stran Timu Berners-Leeju. Mogao je patentirati svoj pronalazak, ali je odlučio da to ne učini. Težnja za profitom je bila suprotna njegovu idealu slobodne razmjene informacija. Deutsche Welle

30.04.2023. (17:00)

Raspad društva

Učitelji na meti: “Učenik me snimao i prijetio mi smrću. Ima podršku roditelja”

Iz ugla učiteljice: “Prije su roditelji bili realniji u pogledu svoje djece” – Školski.ba

Gotovo svaki učitelj u Hrvatskoj mora se nositi s roditeljima koji pokazuju neprimjeren odnos prema njima ili obrazovanju svoje djece. Jedni roditelji se previše involviraju u obrazovni proces, npr. često prelaze granice primjerene angažiranosti, u smislu da ispunjavaju obveze umjesto djece ili stalno od učitelja traže informacije te očekuju da im budu konstantno dostupni radi davanja pojašnjenja. Neki od njih žele da je njihovo dijete u središtu pažnje učitelja kao da ostatak razreda ne postoji te da se način rada i kriteriji prilagode njihovom djetetu. Suprotno od njih su roditelji koji ne pokazuju dovoljan interes za obrazovanje svoje djece, ne dolaze u školu na roditeljski niti se javljaju na pozive. Gubitak društvenog ugleda i autoriteta učitelja i profesora doveo je do nepoštovanja i agresije roditelja i učenika prema učiteljima i profesorima. Novosti Ispovijesti hrvatskih nastavnika: “Učenik je ukrao, prijavila sam, a otac meni prijeti otkazom” Index

30.04.2023. (16:00)

Škola je mjesto na kojem ti je glavni zadatak da nešto naučiš - tko to uči lošije kad je u trenirci?

Andrea Andrassy: Jesu li djeca u trenirkama najveći problem hrvatskog školstva

Učenici o trenirkama u školi: 'Banalno je to zabranjivati. Kome se ne  sviđa, neka ne gleda'

Čije točno osjećaje vrijeđa trenirka i zašto ju neki smatraju nedopustivim “ispadom?” Razumijem da nije O.K. u školu dolazit u razderanim trapericama, minicama i dekoltiranim majicama koje otkrivaju pupak – to bih sve zabranila, kao što bih zabranila i klince s Balenciaga tenisicama jer mislim da je 12-godišnjak u tenisicama od 1000 eura (koje će prerast za 5 do 7 radnih dana) psihički poremećaj roditelja – ali trenirke već odavno nisu nešto što nosiš samo po doma ili na satu tjelesnog. “Ali škola je ipak institucija koju treba poštovati…” – škola u Hrvatskoj je, first and foremost, institucija u kojoj ne možeš u isto vrijeme pronać toalet papir i sapun – a nekad nijedno – što je tužno i na prvi pogled nema nikakve veze s trenirkom, ali ako već glumimo da je škola HNK, onda možemo krenut od tih, po meni puno važnijih osnova. Koga da pošaljemo na razgovor pedagogu zbog toga? Miss7

 

30.04.2023. (15:00)

Primjer 8 zemalja EU koje su zahvaljujući jakim sindikatima izborile pravo na nedostupnost poslodavcu po isteku radnog vremena budi nadu da još nismo sve izgubili

Sindikat novinara Hrvatske, u povodu 1. maja: Nemojmo prokockati postignuti napredak

“Na 1. svibnja, Međunarodni praznik rada, prisjećamo se dramatičnih početaka borbe za temeljna prava i dostojanstvo radnika”, objavio je SNH u proglasu koji je potpisala njegova predsjednica Maja Sever. “Odajemo počast prvim radničkim borcima i žrtvi koju su podnijeli za osvajanje prava na 8 sati rada, 8 sati sna i 8 sati za kulturu i obrazovanje u vrijeme kad su i odrasli i djeca radili svakodnevno 12 do 16 sati dnevno za bijedne nadnice.” “Hoćemo li se iz 21. vratiti u 19. stoljeće uz 12 do 16 sati rada, temeljem nove tehnološke revolucije koja je pokrenula digitalnu transformaciju rada u kojoj je radnik dostupan poslodavcu u svako doba dana, vikenda, godišnjeg odmora? Zar ćemo svojom pasivnošću prokockati sav onaj napredak ostvaren u posljednjih 137 godina?”, pitaju u sindikatu. H-alter

Na današnji dan prije 101 godinu prvi put je uvedeno osmosatno radno vrijeme - Portal Novosti

30.04.2023. (14:00)

Hrana iz plastike, mozak od plastike

Potvrđeno je: Mikroplastika dospijeva i u mozak

Jutarnji list - Počinje prvo istraživanje u Hrvatskoj o učinku mikro i nanoplastike na zdravlje

Jedan od najvećih ekoloških problema današnjice predstavljaju sitne čestice plastike koje putem hrane dospijevaju i u naše tijelo. Studija Medicinskog sveučilišta u Beču prvi put objašnjava kako mikroplastika i nanoplastika uspijevaju prijeći krvno-moždanu granicu te dospjeti i u mozak. Istraživački tim ustanovio je da se prisutnost sitnih čestica polistirola može dokazati u mozgu već dva sata nakon uzimanja. Bečki su znanstvenici sada pomoću računalnih modela otkrili da je za prijenos čestica plastike u mozak presudna njihova površinska struktura. Sličnu zaštitnu stijenku kao mozak ima i crijevo, svoju crijevnu sluznicu, koju kako znanstvena istraživanja pokazuju sitne čestice plastike također mogu prijeći. Čestice nanoplastike i mikroplastike u probavnom sustavu tako su dovedene u vezu s lokalnim upalnim i imunološkim reakcijama te s pojavom raka. Green

30.04.2023. (13:00)

Elitno obrazovanje i antiradnički radikalizam

Kenan Malik: Nova elita

8 ways rich people view the world differently than the average person

Catherine Liu tvrdi da je profesionalno-menadžerska klasa na sveučilištima, u ekspertnim institucijama i nevladinim organizacijama prerasla u elitu koja „u svojim osobnim kulturnim preferencijama i ukusu pronalazi opravdanje za nepokolebljivi osjećaj superiornosti u odnosu na radne ljude“; elitu koja „zamagljivanje istine, balkanizaciju i formiranje interesnih grupa pretpostavlja pokušajima istinskog preobražaja društvenog poretka“. Pripadnici ove elite prisvajaju sebi razne vrline kao sredstvo potvrđivanja vlastitih vrijednosti. To je grupa koja na više načina odgovara onome što Goodwin opisuje kao „novu elitu“. Kao pristaši Bernieja Sandersa Liu najviše  smeta to što nova klasa, nakon što je odbacila klasno utemeljenu politiku i prihvatila „performativnu transgresivnost“, sprječava stvarnu društvenu promjenu. Dok Goodwin tvrdi da je „uzrok današnjih političkih turbulencija“ preuzimanje kontrole nad društvom od strane „radikalno osviještenih“, Liu shvaća da je nova elita zapravo proizvod, a ne uzrok političkih turbulencija, jedna od posljedica demontiranja masovnih pokreta za društvene promjene. Peščanik

30.04.2023. (12:00)

Zagrebački Radio 101 prvi je u Jugoslaviji objavio informaciju o nuklearnoj katastrofi u Černobilu

Feljton: Eksplozija u nuklearnoj elektrani Černobil, 1. dio

Priča o Černobilu iz pozicije Jugoslavije: Zbog straha od deformiteta kod novorođenčadi vršeni masovni abortusi

Točan broj ljudi koji su umrli u danima i godinama nakon havarije nije poznat. UN je 2005. objavio izvješće o 4000 mrtvih od posljedica radijacije u Ukrajini, Rusiji i Bjelorusiji. Godinu poslije Greenpeace je objavio svoje izvješće u kojem je broj umrlih od posljedica kontaminacije procijenio na zastrašujućih 100.000. … U 1200 kilometara udaljenom Zagrebu tog 26. travnja 1986. većina zaposlenih planirala je kako vikend spojiti s 1. majem. Zagrebački Radio 101 prvi je u Jugoslaviji objavio informaciju o nuklearnoj katastrofi u Černobilu. Bilo je to 28. travnja, dva dana nakon katastrofe. Alica Bauman tada je bila voditeljica Laboratorija za radioaktivnost biosfere Instituta za medicinska istraživanja u Zagrebu. Na austrijskom radiju čula je vijest o nesreći te je potvrdila da su i mjerenja u Zagrebu pokazala znatna odstupanja. Informacije je, zahvaljujući kćeri koja je radila kao novinarka, objavila na Radiju 101 i upozorila građane da zatvore prozore i ne izlaze, jer je smatrala da treba zaštititi novorođenčad i malu djecu od prvog vala radioaktivnog zraka s mnogo joda koji se veže za štitnjaču. 24sata

Jutarnji list - Kada se dr. Bauman vratila kući s Radija 101, gdje je izgovorila strašnu istinu o kataklizmi u Černobilu, rekli su joj da će je strpati u zatvor

30.04.2023. (11:00)

Brze i kratke

  • Devetero ljudi je umrlo, a 11 hospitalizirano zbog curenja plina u tvornici u gradu Ludhiani na sjeveru Indije. (Index)
  • Wagner zaprijetio povlačenjem iz Bahmuta. Prigožin: “Svaki dan tisuće tijela stavljamo u lijesove i šaljemo kući” (Nacional) Volodimir Zelenski: “Znam pucati. Protiv Rusa bih se borio do smrti” (N1)
  • Zračni prostor Sirije poprište je stalnih provokacija između američkih i ruskih zrakoplova. (Nacional)
  • Iranski ajatolah Hamenei: Čak i jedan Amerikanac u Iraku previše je. (HRT)
  • Elizabeth Holmes, nekad najbogatija poslovna žena i osnivačica tehnološke kompanije “Theranos”, svojedobno najuspješnijeg startupa na svijetu, uspjela je odgoditi odlazak u zatvor. Njeni odvjetnici uložili su novi prigovor na presudu kojom je osuđena na 11 godina zatvora zbog prevare teške najmanje 700 milijuna dolara, a dok se to ne riješi, ona ostaje na slobodi. (Gloria)
  • Krunidba kralja Charlesa III.: “Kamen sudbine” stigao iz Škotske u London. Na njemu se više od 700 godina krune britanski kraljevi i kraljice. (HRT)
30.04.2023. (10:00)

Dođeš, vidiš, ostaneš

Deset najboljih aerodroma na svijetu

Safdie Architects

Istraživačka kompanija specijalizirana za avio-prijevoz Skytrax objavila je listu najboljih aerodroma na svijetu, a po 12. put prva je singapurska zračna luka Changi. Singapurski aerodrom može se pohvaliti kapacitetom od 85 milijuna putnika, činjenicom da na njega slijeće čak 90 aviokompanija i da povezuje 140 svjetskih gradova, a njegova lifestyle sekcija je od otvaranja 2019. osvojila 25 nagrada. Od svog otvaranja 1981. Changi je prikupio čak 660 nagrada, a u tijeku je izgradnja novog terminala za dodatnih pet milijuna putnika godišnje. U postojeća četiri terminala mogu se pronaći fitness dvorana, tuševi, prostorije za spavanje, bazen i 16-metara visoka igraonica za djecu. Trgovački kompleks Jewel Changi Airport proteže se na deset katova, na njih sedam su tematski vrtovi, čak 2000 stabala i najveći vodopad na zatvorenom. Lider

Changi Airport in Singapore - What to Expect at Singapore International Airport - Go Guides

30.04.2023. (09:01)

Kupci kažu da su ih čitači 'hvatali' u restoranima, trgovini, čak i u liječničkim ordinacijama

Panika među kupcima u SAD-u, čitači im sami od sebe peglaju kartice

Hrvatska se pridružuje euro obitelji, Visa povećava limit beskontaktnog  plaćanja - Večernji.hr

Mnoge kredite kartice danas nam omogućavaju kupnju jednostavnim prislanjanjem kartice na čitač. Reportaža ABC 7, u emisiji 7 On Your Side, donijela je priču o ženi iz San Francisca čija je kreditna kartica terećena, a ona je uopće nije upotrebljavala. Ispostavilo se da je uređaj za kartice “tap to pay” u supermarketu Safewayu očitao njezinu karticu i teretio je dok je kartica bila u novčaniku u torbi. Jednoj drugoj ženi čitač je očitao tri kartice i sve tri ih teretio. Od čitača je bila udaljena barem metar. Čitači kartica “dodirni za plaćanje” slali su radio valove u torbicu ili džep kupaca i greškom teretili njihove kartice. Puno gledatelja reagiralo je na reportažu, opisujući slična iskustva, ali na drugim mjestima. Neki ljudi, da bi se zaštitili počeli su koristiti metalne novčanike koji blokiraju radiovalove, objašnjava ABC 7. Telegram