I tu je, tko želi vidjeti, u nekoliko slika sve, sitnice i krupne stvari iz Dubravkina književnog i životnog kufera: književnost kao velika matrjoška; sposobnost da bude najmanja u najvećoj; jednako bitni dragulji i drangulije; vještina i erudicija u službi proste igre. A može i dalje: igra u službi književnosti; riječi u službi otpora. Da je spomenuti kufer odavno prešao granice jezika i književnost, iz koje se davno i ne svojom voljom autorica zauvijek izmjestila, o tome su mnogi pisali, a još mnogiji nisu. Pisala sam i sama, prije jedanaest godina. Tekst se zvao “Tko je nama Dubravka Ugrešić?”, a ticao se novinske crtice, jedine kojom je bilo zabilježeno da je primila važnu međunarodnu nagradu. Kolegica Ivana Perić iz Nade mi nekidan daje prijedlog: Eto, možeš napisati tekst “Tko je nama Dubravka Ugrešić 2”, jer sve je isto. U bezuboj hrvatskoj književnosti Dubravka i nema boljeg mjesta od margine. Otpor zahtijeva nove forme i glas koji se razlikuje od nacionalnih ili patrijarhalnih kanona, ali rijetko kad je taj glas (bio) ovako samosvojan kao što je njezin. Novosti

U svojoj je karijeri građevinski radnik bez stalnog radnog mjesta Vladimir Krnač izgradio puno toga. Pasionirani kvizaš iz Bačkog Petrovca prošlog je tjedna nanizao 22 točna odgovora, što nije spriječilo njegove manje uspješne kolege Jugoslava i Miljana da ga proglase najslabijom karikom i izbace iz daljnjeg natjecanja. ‘To je dio igre’, rekao je Jugoslav objašnjavajući svoje postupke. Nije to jasno rečeno, ali na ovim je prostorima ‘izbaciti najboljeg’ glavna taktika opstanka lošijih, manje obrazovanih i nečasnijih. Hrvatska je puna mladih ljudi koji sliče Vladimiru Krnaču. Onih koji posjeduju znanja i vještine i koji su se spremni životno natjecati očekujući da postoje pravila igre koja svi poštuju. Odrastajući u društvu u kojem su okruženi brojnim primjerima napredovanja temeljenog na nepotizmu i klijentizmu mladi vrlo brzo shvate da u našoj životnoj igri – ne pobjeđuju najbolji. Tportal

• Sustavi Patriot stigli u Ukrajinu. Putin: Postoji problem opskrbe anektiranih regija. (Index)
• Rusija ima program za sabotaže vjetroelektrana i komunikacijskih kablova u Sjevernom moru. (Nacional)
• Javni sektor traži veće plaće u jednom od najvećih štrajkova u povijesti Kanade. (HRT)
• Hrvatska na korak od tužbe Sudu EU, Europska komisija poslala službenu opomenu. (N1)
• Dječačić se provukao kroz ogradu Bijele kuće u Washingtonu i aktivirao sigurnosne alarme. Prošao bez ozljeda i vraćen je roditeljima. (Index)
• Španjolska nudi mladima u najam stanove iz fonda propalih banaka. (Nacional)
• Interpol u Južnoj Americi zaplijenio tisuće komada oružja i drogu vrijednu 5,7 milijardi dolara. (HRT)

KK Split triput se popeo na vrh Europe i kao trostruki prvak 1989., 1990. i 1991. ponio epitet najbolje košarkaške momčadi 20. stoljeća, po izboru talijanske “La Gazzette dello Sport”. Žuti s Gripa dugo su nosili sponzorsko ime Jugoplastika, od 1967. do 1990., ime danas ugaslog splitskog kombinata. … Novi uzlet bio je – silovit, Toni Kukoč, rečeni Pink Panter poveo je novu družinu s Gripa da, nakon državne titule 1988., triput pokori Europu. Stvorila se generacija blistavih talenata, Kukoč, Rađa, Perasović, Sobin, Tabak ponikli su u vlastitu dvorištu, a stigla su pojačanja Ivanović, Sretenović, Pavićević, pa Savić, Naglić, a treće sezone poslužio je dobro i Amerikanac Avie Lester, s nadimkom – Ante Luster! Dvije titule trenera Božidara Maljkovića, Bože Dioklecijana, kako mu se tepalo, a treća Željka Pavličevića, rečenog Spikera. A Split? Grad je ludovao, osobito na prvu titulu, više od 100.000 navijača priredilo im je doček po povratku iz Münchena… Slobodna

U Srbiji živi obitelj Amiša. Riječ je o obitelji Petrović koja živi u selu Mali Drenovac. Iako se rodio u Americi, Kristofer Petrović je podrijetlom iz Srbije, a danas na obiteljskom imanju koje je naslijedio od djeda sa suprugom Jovanom čuva četrdesetak ovaca i obrađuje osam hektara zemlje, pišu srpski mediji. Iako je Amiš, koristi neke benefite tehnologije npr. solarne panele, mobitel i dron. U Americi je 10 godina živio u amiškoj zajednici i usvojio je njihov način života i sustav vrijednosti: “Moj otac nije napravio ništa za mene. Ničemu praktičnom me nije naučio. Amiši su pametni i bez škole, to je pamet preko iskustva”, kaže Kristofer. Index

Ovo, i štošta još, moglo bi se pripisati Borisu Dežuloviću, po mojim istraživanjima najplodnijem kolumnisti ovoga našega jezika sa toliko imena. I najbivšijem: kolumnisao je u više listova i portala te liči na onoga trenera koji je primajući se posla u novom klubu kazao: Svi smo mi bivši, samo nas otpuštaju po nekom redu. Da, Dežulović je i najstalniji gastarbajter postjugoslavenske kolumnističke zbilje i stvarnosti. Prošloga ljeta je u Sarajevu izišlo dvije stotine njegovih kolumni ukoričeno u četiri knjige: “Derviš i smrt”, “Krik i bijes”, “Goli i mrtvi” te “Razum i osjećaji”. Sve četiri knjige imaju krovni nadnaslov “Kod Kože”. Kožo je autorov prijatelj iz Sarajeva, njegovim noćnim vicevima počinju poglavlja svake knjige. U tim knjigama se nalazi veći dio kolumni koje je Dežulović pisao i objavljivao četvrtkom u sarajevskom Oslobođenju. Ta je djelatnost, po autorovim riječima, trajala sedam godina, sedam sedmica i sedam dana. A onda mu je glavna urednica Oslobođenja kazala da se njegovi tekstovi neće više objavljivati… Novosti

U Jutarnjem listu u nedjelju je izišla lijepa priča, najljepša u dugo, dugo vremena, da su neki u Dalmaciji ženama spremni platiti tisuću i po eura, pa i dvije tisuće, plus smještaj i hranu, samo da im dođu raditi. Obrat je nevjerojatan. I dogodio se na totalno neočekivan način. Čistačicama na koncu nisu pomogli ni Marx ni Lenjin, ni Peđa Grbin ni Katarina Pejović, već su žene počele zarađivati zbog prostog zakona ponude i potražnje. Spasilo ih je isto ono što ih je dosad uništavalo. Kapitalizam. Volio bih, iskreno, da je to bilo drukčije, ali nema veze. Dobro je i ovako. To je napokon zemlja u kojoj želim živjeti, pomislio sam sretno, čitajući priču u “Jutarnjem”. Zemlja u kojoj će čistačice uzimati dva soma mjesečno. Slobodna

Zastupnica Radničke fronte Katarina Peović najavila je u utorak da će Klub RF-a i HSS-a predložiti izmjene Zakona o strancima, kojima bi se uvjeti rada stranih radnika izjednačili s uvjetima rada domaćih, upozorivši da mnogi strani radnici žive i rade u robovlasničkim uvjetima. Peović je rekla kako imaju fotografije radnika iz Nepala koji spavaju na betonu u sobi bez prozora, ujutro rade na građevini, a popodne za Wolt, što nitko ne kontrolira. Također, tražit će da se uvjeti rada stranih radnika izjednače s uvjetima rada domaćih radnika, da primaju plaće koje su u prosjeku te branše u Hrvatskoj te da im se od bruto plaće ne oduzima za najam vozila, smještaj i sl. Poslovni

• UN: 257 milijuna žena diljem svijeta nema pristup ni informaciju o sigurnoj i pouzdanoj kontracepciji. Podaci iz 68 zemalja pokazuju da 44 posto žena i djevojaka nema pravo odlučivati o svom tijelu kad je riječ o seksu, kontracepciji i traženju zdravstvene skrbi. Vlade, u kojima tradicionalno dominiraju muškarci, sve više donose natalitetne politike na štetu prava žena. (Nacional)
• Bivši direktor CIA-e otkrio: Ovo su tri najveće greške koje su Rusi napravili. (N1)
• Rusija priprema sabotažu infrastrukture na Sjevernom moru. (N1)
• Ukrajinci imaju velik problem u Bahmutu i s protuofenzivom, pritisak Zapada raste. (Index)
• Anketa: 51 posto Britanaca ne želi da vlada financira krunidbu Charlesa. (HRT) Zoran Milanović stiže na krunidbu kralja Charlesa. (N1)
• Indija: Bolnica javila obitelji da je muškarac umro od koronavirusa, nakon dvije godine on se vratio kući. (Slobodna)

Varšavski geto je stvoren 1940. u židovskoj četvrti toga grada. Prije vala deportacija u logore smrti 1942. godine u getu je živjelo do 400.000 Židova, nakon toga je ostalo oko 60.000, u četvrti ograđenoj zidom. Početkom 1943. je Heinrich Himmler naredio konačnu likvidaciju geta. Do tada je većina Židova odbijala pružanje oružanog otpora, i zbog vjerskih razloga. Ali, kad su trebale početi posljednje masovne deportacije stotine mladih Židova su se odlučile boriti se. Otpor je trajao 27 dana. O ustanicima Budnicka kaže: “Oni su se manje borili za vlastiti život, a više za dostojanstvo svih nas. Nijemci su nama, Židovima, htjeli oduzeti ljudsko dostojanstvo. Ovaj otpor je pokazao da nisu uspjeli.” Deutsche Welle / Nacional

“Drugi put mirno promatrate kako nestajemo”, rekao je predsjednik Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj Ognjen Kraus tijekom govora o stanju Židova u Hrvatskoj. Današnje vrijeme, po njegovu mišljenju, obilježava sve manji broj Židova te uništavanje njihovih tragova ekshumiranjem židovskih grobnica i groblja, što je omogućeno  zakonima nakon što vlasnici deset godina ne plaćaju grobno mjesto. Kaže da je u posljednje vrijeme na Mirogoju  ekshumirano više od 3500 zemnih ostataka, nakon čega se mijenjaju obilježja na grobnicama i one gube prijašnji identitet. Usto, u općoj javnosti, ali i u obrazovnom sustavu i dalje se negira holokaust, i to ne samo što ostaje bez sankcija već se takve osobe biraju na najviše funkcije, čak i na položaj dekana. “Svjedočimo kulturocidu i čeka se da nestanemo”, zaključio je Kraus. Tportal

“Moramo se tome prilagoditi kao društvo”, rekao je izvršni direktor Googlea Sundar Pichai, dodajući da bi poslovi na koje bi AI utjecao mogli uključivali “radnike znanja”, uključujući pisce, računovođe, arhitekte i, ironično, čak i softverske inženjere. “Ovo će utjecati na svaki proizvod u svakoj tvrtki. Na primjer, možete biti radiolog i za pet do deset godina, imat ćete AI suradnika”, rekao je Pinchai. Upozoravajući na posljedice umjetne inteligencije, smatra da će razmjeri problema dezinformacija i lažnih vijesti i lažnih slika biti znatno veći, što bi moglo uzrokovati štetu. Na pitanje je li društvo spremno za AI tehnologiju kao što je Bard, Pichai je odgovorio: “S jedne strane osjećam da nije, jer tempo kojim možemo razmišljati i prilagođavati se kao društvene institucije, u usporedbi s tempom kojim se tehnologija razvija, ne djeluje uravnoteženo.” Tportal

Glava avatara lebdi nad strojem i rukom pokazuje na nož stroja koji treba zamijeniti, baš kao i na vijke koje treba odviti da bi se taj nož izvadio. Stroj je posve realan, to je granulator za reciklažu plastike i stoji u tvorničkoj hali njemačke tvrtke ZWi Technologies u posebnom industrijskom parku u Troisdorfu kod Bonna. Poslužitelj granulatora nosi posebne naočale tako da mu pomoć može doći od tehničara koji sjedi u svom uredu, a on pak preko svojih naočala vidi stroj na kojem treba nešto napraviti. Tvrtke koje sudjeluju u projektu dobiju „kovčeg alata“ kako bi mogle zaviriti u budućnost: kako tehničku opremu, tako i programe s kojima mogu stvarati svoj virtualni radni svijet. Strogo uzevši i ovaj avatar koji pomaže zamijeniti noževe na stroju još nije pravo biće virtualnog svijeta: to je još uvijek drugi čovjek, ali on zapravo može sjediti bilo gdje na svijetu. Deutsche Welle

“Naši se konobari bune, jer bi na taj način postali transparentni njihovi ukupni prihodi, a ne samo plaća. Ako imamo 200.000 zaposlenih u ugostiteljstvu, sve napojnice dobivene u gotovini su zapravo pozamašna siva zona koja se odlijeva nekamo, bez ičije, pa i državne kontrole. Država dosta kaska u nekim odlukama pri čemu gubi velik novac, a nas koji smo regularni, kontrolira nas non-stop. A s kartičnim plaćanjem, potrebe za kontrolama više i nema jer na taj način i ja i država imao trenutni uvid u financije. Naša zatucanost, otpor konobara i eventualno neprikazivanje prometa mogli bi biti razlozi te masovne pojave neprimanja kartica. Meni je u kafiću već 50 % prometa na kartice. Dolaze ljudi s kruzera, gosti u tranzitu, zašto da moraju najprije na bankomat a tek onda u lokal? To je suludo i puno je veći gubitak za sve”, smatra predsjednik Ceha zadarskih ugostitelja Robert Kovačević. Slobodna

• Dron pogodio ruski centar za regrutaciju. Rusi napadaju Odesu. Brazilski predsjednik Lula osudio agresiju na Ukrajinu. (Index)
• Fox News pristao na nagodbu, platit će 787 milijuna dolara zbog laži o krađi izbora. (Index)
• Credit Suisse ometao istragu računa povezanih s nacistima, tvrde američki senatori. (HRT)
• Poljska obilježava ustanak u Varšavskom getu: Židovski otpor brutalno ugašen. (Nacional)
• Predsjednik Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj Ognjen Kraus: “Drugi put mirno promatrate kako nestajemo” (Tportal)
• U obitelji svakog petog Amerikanca netko ubijen vatrenim oružjem. (N1)
• Španjolski Podemos: Samo je Hrvatska gora od naše pokrajine Murcije u ovisnosti o klađenju. (HRT)
• Ryanair otkazuje letove za Zagreb. (Tportal)

Mediteransko selo San Antonio pruža savršen odmor u svijetlim sobama smještenim unutar kamenih bungalova, okruženih stoljetnom borovom šumom. Objekt uključuje restoran koji poslužuje ukusna hrvatska i internacionalna jela pripravljena od lokalno uzgojenih organskih namirnica, svježeg mesa i ribe. Ponuda uključuje 2, 3 ili 7 noćenja s polupansionom za dvoje odnosno s jednim ili dva djeteta u dvokrevetnoj, trokrevetnoj ili u četverokrevetnoj sobi. Korištenje u terminima od 1.-15.7. i od 15.8.-15.9. Cijene variraju od 460 € za 2 noćenja za dvoje do 1.870 € za 7 noćenja za četvero. Uključene su i ulaznice za 1 dan za FUN PARK – Dalmaland. Više detalja pogledajte ovdje.

Test kognitivne refleksije (CRT) poznat je kao najkraći test inteligencije na svijetu, a osmislio ga je psiholog s Princetona Shane Frederick 2005. te ima za cilj procijeniti sposobnost racionalnog obrađivanja informacija umjesto brzog donošenja zaključaka na temelju intuicije. Test se sastoji od tri pitanja koja provjeravaju kritičko razmišljanje i sposobnost prepoznavanja uobičajenih zamki u razmišljanju.Istraživanje provedeno 2005. na studentima s Harvarda i Yalea pokazalo je da samo 17 posto ispitanika uspijeva točno odgovoriti na sva tri pitanja:

• 1. Lopta i palica za bejzbol koštaju ukupno 1,10 dolara. Palica košta dolar više od lopte. Koliko košta lopta?
• 2. Ako pet strojeva u pet minuta napravi pet dijelova, koliko vremena treba da 100 strojeva napravi 100 dijelova?
• 3. U jezeru se nalaze lopoči. Svakoga se dana njihova širina udvostruči. Ako za 48 dana prekriju cijelo jezero, koliko je potrebno lopočima da prekriju pola jezera?

Odgovore pročitajte ovdje. Studentski

Office 2021 je zadnja inačica Microsoft Office paketa, vjerojatno najkorištenije desktop aplikacije na svijetu. Jedini problem s njim je da preskup za mnoge. Keysfan nudi originalnu licencu po najnižoj mogućoj cijeni. Office 2021 Pro košta samo 25,25 € ili samo 13,65 € svaki ako kupite paket Office 2021 Pro sa pet ključeva. Keysfan jamči da je svaka licenca sigurna i originalna! Skinite softver sa interneta i aktivirajte ga pomoću ključa kupljenog na Keysfanu. Tako aktiviran softver je trajno licenciran i daje vam mogućnost daljnje korisničke podrške i nadogradnje. Kupnja na Keysfanu je sigurna, a dućan ima dobru reputaciju – ocjenu 4,8 i 95% zadovoljstva kupnjom po TrustPilotu.

Windows OS:

• Windows 11 Pro – 1 ključ – 10.25 €
• Windows 11 Pro – 2 ključa – 20.25€ (10.12€ / ključ)
• Windows 11 Pro – 5 ključeva – 49.88€ (9.98€ / ključ)
• Windows 10 Pro – 1 ključ – 7.25€
• Windows 10 Pro – 2 ključa – 12.25€ (6.12€ / ključ)
• Windows 10 Pro – 5 ključeva – 33.99€ (6.79€ / ključ)

Windows plus Office paketi:

• Windows 11 Pro + Office 2021 Pro – Special Bundle – 31.99€
• Windows 11 Pro + Office 2019 Pro – Special Bundle – 29.99€
• Windows 10 Pro + Office 2021 Pro – Special Bundle – 28.99€
• Windows 10 Pro + Office 2019 Pro – Special Bundle – 26.99€

Razni računalni alati:

• Ashampoo PDF Pro 3 – 16.99€
• MacBooster 8 Lifetime Subscription – 10.24€
• IObit Driver Booster 10 Pro – 16.39€
• Adguard  – Lifetime – 10.24€
• Internet Download Manager – Lifetime – 19.99€
• Ashampoo Office 8 – 19.99€

Ako samo dio ruskih imigranata ostane u glavnom gradu Srbije, to će donijeti velike promjene, piše švicarski Neue Zürcher Zeitung. Navodi se da se oko 200.000 Rusa preselilo u Srbiju, što se ocjenjuje kao „imigracijski val povijesnih razmjera”. „Njihova nazočnost mijenja glavni grad i prisiljava neke Srbe da revidiraju iskrivljenu sliku o Rusiji i Putinu”. Prvi val nakon izbijanja rata u Ukrajini doveo je u Srbiju prije svega ruske disidente i aktiviste. „U drugom valu u rujnu (nakon pokrenute mobilizacije) uz protivnike rata, došli su i mnogi stručnjaci i poslovni ljudi.” Tko registrira tvrtku, odmah dobiva dozvolu boravka, drugi moraju produljivati turističku vizu. „Ako sada samo dio ruskih migranata ovdje pusti korijenje, grad će se promijeniti i ekonomski. Prošle godine je u Srbiji registrirano 4500 ruskih firmi. Veliki dio njih su iz IT sektora”, navodi Neue Zürcher Zeitung. Deutsche Welle