Vjerojatno ima više faktora koji premijera Andreja Plenkovića dovode do katastrofalnih kadrovskih rješenja, kojih smo se – u emocionalnom rasponu od zapanjenosti do ogorčenosti – nagledali u proteklih šest i pol godina, ali čini se da je ključna jedna karakteristika većine nedoraslih i potkapacitiranih premijerovih odabranika: iskazivanje maksimalne lojalnosti premijeru, odnosno činjenica da mu nisu nikakva opasnost u pogledu popularnosti među biračima i u pogledu političkog talenta. Sudbina Ivana Paladine i drugih dobra je prilika da se podsjetimo najvećih kadrovskih promašaja premijera Plenkovića koji su još uvijek na funkcijama. Ivica Đikić

• Ukrajina: Rusi danas pogodili elektrane u pet regija. (Index) “Lansirali su više od 30 projektila, srušili smo ih više od 20”, tvrdi Kijev. (Index)
• Turska “nije u poziciji” da ratificira članstvo Švedske u NATO-u u sadašnjoj situaciji, rekao je Ibrahim Kalin, bliski savjetnik predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana nakon videomontaže koju je napravila skupina bliska Kurdistanskoj radničkoj stranci (PKK) u Švedskoj, u kojoj lutak s likom predsjednika Erdogana visi obješen za noge i naziva ga se “diktatorom”. (HRT)
• Italija: Nakon makljaže huligana na autocesti navijačima dekretom zabranjena putovanja: “Ovo je jedina djelotvorna mjera” (Jutarnji)
• Andrej Babiš i Petr Pavel idu u drugi krug predsjedničkih izbora u Češkoj. Babiš je u prvom krugu osvojio 36,72 posto glasova, Pavel 33,73 posto, dok je ekonomistica Danuše Nerudova bila treća s 13,79 posto nakon prebrojanih 80 posto glasova, objavio je Češki statistički ured. (Jutarnji)
• Geopolitički analitičar Denis Avdagić za N1info.hr: “Samo naivni mogu misliti da Kremlju ne bi koristio otvoreni sukob na Balkanu” (N1)
• Jahta “Irina VU” u vlasništvu tvrtke ruskih oligarha bliskih Vladimiru Putinu Alishera Usmanova i njegove supruge Irine, koja je završila pod sankcijama Europske unije, SAD-a i Velike Britanije zbog ruske agresije na Ukrajinu, ukradena je pod okriljem noći sa suhog veza iz marine Betina na otoku Murteru još prije tri mjeseca, a u luku je uplovila gotovo identična druga jahta. Hrvatska policija uopće nije imala službene podatke niti bilo kakvu obavijest da blokirana jahta bogataša bliskog Putinu ima zabranu prelaska. (Jutarnji)
• Kina: U mjesec dana od ukidanja epidemioloških mjera 60.000 umrlih s COVID-om. (HRT)
• Građanska inicijativa ZA djecu pokrenula je peticiju kojom traži povećanje dječjeg doplatak za minimalno 50 eura za svako dijete ili kompletno ukidanje cenzusa i fiksni dječji doplatak za svako dijete, bez obzira na primanja u obitelji. (N1)
• Vrijednost novca jede inflacija. Uz velik rast troškova života, mnoge radnike u Hrvatskoj još više zabrinjava to što im plaće ne prate taj rast. (HRT)

“Tragovi” Dubravke Turić su film za publiku željnu arthouse filma. To nije film lakog sadržaja, njegove teške teme, prije svih smrt, introspekcija, traženje izlaza i nade, sve to izloženo je polaganim ritmom, bremenito značenjima koja dominiraju filmom, ali ne na njegovu štetu. Ana, mlada, zrela žena, doktorica antropologije, piše knjigu o “mirilima”, drevnim pogrebnim spomen obilježjima na Velebitu. Tamošnji stanovnici bi nakon smrti tradicionalno nosili pokojnika do groblja i po nekoliko kilometara i na tom putu bi se mjesto odmora, gdje bi nakratko spustili tijelo preminuloga, obilježilo. U ovom filmu toliko je ljubavi prema uništenom, zaboravljenom centru Zagreba, snimanom noću, bez automobila i bez prolaznika, da je to gotovo dirljivo. Tako i grafiti, likovno zanimljivi kao murali na pročeljima zgrada, postaju ravnopravnom urbanom oznakom, i oni su – nečiji tragovi. Jutarnji

Kriza visokih životnih troškova kao posljedica inflacije izazvane ratom u Ukrajini i ponovnim otvaranjem gospodarstva nakon pandemije covida, najveća je prijetnja planetu u sljedeće dvije godine, navodi se u studiji pripremljenoj za Svjetski gospodarski forum koji će se održati u Davosu od 16. do 20. siječnja. Ta prijetnja, koji stvara snažne napetosti u brojnim regijama svijeta, milijune ljudi gura u veliko siromaštvo te potiče društvene napetosti, veća je prijetnja od prirodnih katastrofa i ekstremnih klimatskih događaja koji su svrstani u najveći dugoročni rizik. Druge su velike prijetnje “polarizacija društva dezinformacijama i netočnim informacijama” te “geoekonomski ratovi”, kao što su sankcije, carine… N1

Direktor nezavisne glazbene novinarske nagrade Krešimir Blažević, umjetnički direktor Hrvoje Horvat, voditelj stručne komisije nagrade Aleksandar Dragaš, glavni tajnik Unisona Davor Drezga, Krešimir Madunović, predsjednik uprave Iskona te Milan Majerović Stilinović u ime HDS Zampa otkrili su nominirane u 10 kategorija. Devet kategorija Nagrade Rock&Off su: Album godine, Pjesma godine, Veliki prasak, Koncertni izvođač godine te izvođači godine u žanrovskim kategorijama “Rock&Off”, “Pop&Off”, “Rap&Off”, “Elektro&Off” te “Jazz&Off”. Deseta kategorija rezervirana je za medijskog pokrovitelja Iskon i njegovu “Iskonovu nagradu publike”. Dobitnike ćemo doznati 3. veljače u Tvornici kulture. Tportal

Nakon što je prvi dio velikog intervjua za Novosti donio detaljna promišljanja o ruskoj agresiji na Ukrajinu, njenim uzrocima, posljedicama i mogućim načinima okončanja, u drugom dijelu iskusni diplomat Budimir Lončar govori o preslagivanjima međunarodnih odnosa i najvažnijim suvremenim problemima: “Kratkoročni pogledi na krizu su sebični i daju impuls populizmu i nacionalizmu, a potom raste i ekstremizam, prije svega desni. Nepoznato je kako ćemo iz svega toga izaći. Povrh svega izbio je ovaj rat koji treba što prije zaustaviti. Umjesto politike maksimalizacije profita Zapad se mora vratiti socijalnoj državi, dok se u međunarodnim odnosima moramo vratiti koegzistenciji. U aktualnoj situaciji velike nesigurnosti, nepovjerenja i polarizacije vidi se koliko svijetu nedostaje politika nesvrstanih. Demokratizacija znači uvažavanje koegzistencije različitih sustava kao preduvjeta za traženje zajedničke odgovornosti i poduzimanja akcije po onim pitanjima koja su od općeg značaja i preduvjet napretka svih. Istovremeno ona pretpostavlja ravnopravnost velikih, manjih i najmanjih – u stupnju nužnom za njihovu nezavisnost i suverenitet.” smatra Lončar. Novosti

• Plaćena je jamčevina za Hrvate u Zambiji. Uvjet da ih puste iz pritvora jest da se za svakog od njih nađu još dva zambijska svjedoka koji će jamčiti za njih. Usto, moraju regulirati boravište u Zambiji, položiti svoje putne isprave te se redovito javljati policiji, odnosno moraju u Zambiji čekati suđenje. (Index)
• Zagrepčane jutros uznemirio potres. Tutnjalo i treslo: “Magnituda je bila 2,9, potres se dogodio u 10:04 sati, epicentar Markovo polje.” (N1) Seizmolog Kuk: Ovaj potres povezan je s onim jakim od prije dvije godine. (N1)
• Više stotina zaposlenika Hrvatske pošte dobilo je uoči Božića otkaze ugovora o radu te potpisalo – neki od njih tvrde čak i prisilno – nove ugovore kojima ih se raspoređuje na druga, lošije plaćena radna mjesta. (Nacional)
• Obilježena 25. obljetnicu mirne reinetegracije: “Mir se ne vrednuje niti izbliza kao rat ili vojne operacije”. (Nacional)
• Diljem Ukrajine oglašena upozorenja za zračni napad. Ruski projektil pogodio zgradu u Dnjepru, civili zarobljeni ispod ruševina. Nestalo struje u 11 ukrajinskih regija. Rusija izvela veliki napad na Kijev, pogođena ključna infrastruktura, kasnilo upozorenje na zračnu opasnost. Napadnuti i Harkiv i Zaporižja. (Index)
• Britanski premijer Rishi Sunak razgovarao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i najavio slanje tenkova Ukrajini. (Index)
• Američki predsjednik Joe Biden održat će 7. veljače u Kongresu tradicionalni govor  o stanju nacije. (HRT)
• Česi na izborima. Tijesna utrka između bivšeg premijera i umirovljenog generala. (N1)

Najveće europsko nalazište rijetkih metala (pojam se odnosi na skupinu od 17 elemenata) – koji se koriste za mobilne telefone, ali i za projektile – pronađeno je u Švedskoj, procijenjena količina veća je od milijun tona. U Europi se trenutačno ne vade rijetki metali, a švedski ministar pozdravio je ovo otkriće kao način smanjenja ovisnosti EU o Kini. Naime, oko 98 % rijetkih metala korištenih u EU 2021. uvezeno je iz Kine. Otkriće se smatra “odlučujućim” za zelenu tranziciju, s obzirom na očekivani porast potražnje za električnim vozilima i vjetroturbinama. Očekuje se da će se potražnja za rijetkim metalima upeterostručiti do 2030. godine, međutim, njihova ekstrakcija je teška i potencijalno štetna za okoliš. Izvršni direktor rudarske tvrtke LKAB Jan Mostrom kaže kako novootkrivene sirovine “možda neće stići na tržište prije 10-15 godina jer, zbog procjene rizika za okoliš, procesi izdavanja dozvola traju jako dugo. Jutarnji

Rzeszow ima oko 200.000 stanovnika i pretvorio se u glavna međunarodna vrata ukrajinskog rata. Blue Diamond Hotel Active Spa s 51 sobom u blizini grada transformiran je nakon ruske invazije na Ukrajinu. U proteklih 10-ak mjeseci ugostio je nebrojene dužnosnike, čak služio i kao improvizirana baza za humanitarni tim Ujedinjenih naroda. “Naši su kapaciteti 100% popunjeni od početka sukoba”, kaže  Slawomir Barczak, suvlasnik tog hotela smještenog manje od 80 kilometara od ukrajinske granice. Uspavana zračna luka jedno od glavnih središta regije nakon što je postala američka vojna baza. Predsjednik Joe Biden stigao je ondje u ožujku 2022., a ukrajinski Volodimir Zelenski odatle je odletio za Washington. Iz Rsezsowa konvoji kamiona puni humanitarne pomoći ili vojne opreme odlaze dan i noć pod jakom policijskom zaštitom, isporučujući robu preko granice i često do Lavova, najvećega grada na zapadu Ukrajine. Jutarnji

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković po zadatku se sastala s članovima Odbora za peradarstvo Hrvatske poljoprivredne komore. Zadatak joj proizlazi iz Vladina Zaključka o provedbi načela zabrane neopravdanog povećanja cijena. Peradari su na sastanku s ministricom nabrojili što ih sve u poslovanju pritišće:

• cijena hrane za perad narasla je 40 posto
• veliki problem za proizvođače je i nedostatak poljoprivrednog zemljišta kojim raspolažu peradari
• zatražili su veću kontrolu i smanjenje izvoza kukuruza u cilju zaštite nacionalnih interesa
• kombinacija rasta i ograničenja cijena i visokih ulaznih troškova narušava stanje u sektoru
• ogroman je problem i nekontroliran uvoz koji je, između ostalog, uzrokovan ukidanjem kvota s Ukrajinom
• pojedinim proizvođačima račun za plin udeseterostručen je, a proizvodnja zahtijeva visoku potrošnju energije
• brojne su administrativne barijere koje demotiviraju peradare na postavljanje solarnih panela
• dosad nije bilo sektorskog natječaja za ulaganje/obnovu peradarskih farmi
• nedostatak radne snage zahtijeva visoka ulaganja u mehanizaciju
• naređena mjera protiv Newcastle bolesti peradi i dalje se ne financira,što uzrokuje velike probleme proizvođačima. Lider

Da je Franjo Tuđman onoga svečanog dana prije više od tri decenije s balkona ukrašena crvenim i bijelim pelargonijama umjesto “Imamo Hrvatsku!” uskliknuo “Imamo Farsu!”, publika bi se bolje pripremila za ono što je čeka. No, Otac Države u tome povijesnom času nije htio iznevjeriti pravila žanra. Farsa, naime, u punom smislu ispunjava svrhu tek kada se proširi uvjerenje da ona to nije. Jedna od dojmljivijih epizoda farse evidentirana je ovih dana u Splitu: država je – avaj – tužila samu sebe! Kako saznaje Slobodna Dalmacija, Republika Hrvatska ustala je tužbom protiv Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske, odnosno Lučke kapetanije u Splitu, ne bi li se dokopala vlasništva nad četiri vojna broda za Obalnu stražu Hrvatske ratne mornarice, čiju je gradnju Ministarstvo obrane Republike Hrvatske prije više godina naručilo od Brodosplita, te ih i velikim dijelom platilo, a koji danas nedovršeni leže na pustim škverskim navozima, jer je splitsko brodogradilište u međuvremenu propalo. Novosti

Napokon je osmišljen način kako iskoristiti vlakno kapok stabla koje raste diljem tropskih regija. Neki ga nazivaju i “svilenim pamukom” jer mu cvjetovi izgledaju kao velike mahune pune pahuljica. Vlakna se izvlače iz mahune dok je još na stablu ili nakon što prirodno padne na tlo. Od kapoka su se do sada izrađivala punjenja za jastuke, prekrivače i posteljinu. Kapok vlakno se brzo suši i otporno je na vlagu zbog prirodnog premaza od voska. Kao prirodno vlakno  izvrsna je alternativa materijalima na bazi nafte koji se obično koriste u jastucima, kao što su poliester i pjena. Usto, kapok je biorazgradiv i periv, ali je i zapaljiv, što ograničava neke njegove funkcije. Tentree, tvrtka za proizvodnju odjeće usmjerena na održivost, nedavno je izdala liniju odjeće koja se temelji na kapoku. Miješanje kapoka s pamukom značajno smanjuje količinu vode koja se koristi tijekom uzgoja biljaka i proizvodnje. “Proizvodnja četiri majice mješavinom kapok-pamuka štedi 3000 litara vode”, tvrde iz tvrtke. Green

Biti panker sa 75 godina na plećima daleko je veća nemoguća misija od filmova s Tomom Cruiseom, ali Iggy Pop je takva njuška da se bez problema vratio u rolu pomlađenog kuma punka na novom albumu “Every Loser” na kojem su u produkciji mladog Andrewa Watta svirali Chad Smith i Josh Klinghoffer iz Peppersa, Duff McKagan iz Gunsa, Dave Navarro, Chris Chaney i Eric Avery iz Jane‘s Addiction, Stone Gossard iz Pearl Jama, Travis Barker iz Blink-182, i pokojni Taylor Hawkins iz Foo Fightersa. I oni su zvijezde sami za sebe, ali ovdje zvuče poput Iggyjevih poklonika. U neku ruku mu i vraćaju dug jer gotovo svi su karijere izgradili na postulatima kojih ne bi bilo da Iggy Pop nije razvalio sebe i vrata kroz koja su kasnije nahrupili punk, post-punk, grunge i alter-rock. Jutarnji

Nalazi i dojmovi sukobljavaju se izrazito burno. Kao viđenja jetija, Gospe, svemiraca – ova tema se u medijima uporno održava na anegdotalnoj, neobaveznoj razini… Analitičar Vojković, ljubitelj atraktivnih paralela iz tzv. oba totalitarizma, imenuje tipskog ovdašnjeg protagonista – homo balkanikus. Slično geografsko-mentalitetno očitanje poduzima i komentator Jutarnjeg lista Viktor Vresnik: u trgovačkom dizanju cijena on prepoznaje “posljednji trzaj balkanske iskonske gramzljivosti u Hrvatskoj”. Nije ga omelo saznanje da su najveći trgovci ovdje ipak stranci. O pohlepi, kao motivu trgovaca koji su digli cijene, progovorio je i sam naš premijer Andrej Plenković, dodajući izraze – bezobrazno, profiterski, prevarantski. Isti moralistički diskurs preuzeo je kolumnist Jutarnjeg lista Gojko Drljača. U korist trgovaca, doduše, ali svejedno. Bar je zabavno: u rukama države on vidi bič, mač, malj, tim redom, dok su biznismeni “plahi kao srne”.  Novosti

• Još samo danas možete plaćati kunama. Razdoblje dvojnog optjecaja kuna i eura završava u ponoć sa subote na nedjelju i od tada će se moći plaćati samo eurima. Ako i nakon subote budete imali kuna, zamijeniti ih možete do kraja 2023. u svim bankama, poslovnicama Hrvatske pošte i Fine, a od 1. siječnja 2024. u Hrvatskoj narodnoj banci. Još samo danas možete podizati gotovinu na svim bankomatima bez naknade. U ponoć završava jednomjesečno razdoblje kada se gotovina mogla podizati na bankomatima svih banaka bez naknade. (Index)
• Stranica Numbeo koja analizira troškove života u gradovima diljem svijeta objavila rang listu europskih gradova za 2023. Najskuplji grad za život u Hrvatskoj je Zadar, na 141. mjestu, samo dva mjesta iza slovenske Ljubljane. Slijedi Dubrovnik, na 145. mjestu, Zagreb je treći, na 150. mjestu, a iza njega su Rijeka na 172., Split na 173. te Osijek na 189. mjestu. (N1)
• KBC Zagreb: Projekt spalionice medicinskog otpada siguran i održiv. (Nacional)
• Razvijen softver koji može odrediti stupanj potresne oštetljivosti objekta. (HRT)
• Ništa od INmusica 2023. U Gradu kažu da organizatori nisu ni tražili dozvolu za festival. (Jutarnji)
• Vitalij Kličko za HRT: “Sigurno ćemo pobijediti jer ovo je naš dom. Putin smatra Ukrajinu dijelom Sovjetskog carstva” (HRT) Zelenski: Borbe za Soledar se nastavljaju. (HRT) Wagnerovci: Ruske snage nisu sudjelovale u napadu na Soledar. (Nacional)
• NATO će premjestiti izviđačke zrakoplove u Rumunjsku da budu bliže Ukrajini. (HRT)
• Grčki sud odbacio optužbe za špijunažu za skupinu od 24 volontera kojima se sudilo za spašavanje migranata na otoku Lezbosu. No i dalje su pod istragom zbog navodne trgovine ljudima, pranja novca i prijevare. Ured UN-a za ljudska prava osuđuje suđenje: “Ovakva suđenja duboko su zabrinjavajuća jer kriminaliziraju rad na spašavanju života ljudi” (Nacional)
• Brazilski Vrhovni sud pokrenuo istragu protiv bivšega predsjednika Jaira Bolsonara. (N1) Brazilska policija pronašla nacrt dekreta za poništavanje izbornih rezultata u kući bivšeg ministra pravosuđa. (Nacional)
• Japan smatra da saveznici moraju imati jedinstven pristup prema Kini. (HRT)
• Američka vojska prošle godine vidjela preko 500 NLO-a. (Index)

Ponuda uključuje tretman japanskog iscrtavanja obrva u Sensa Natura beauty & make-up centru na Trešnjevci. Japansko iscrtavanje obrva je revolucionarni tretman kojim se posebnom bojom ucrtavaju dlačice plitko pod kožu tamo gdje postoji nedostatak i korigira se postojeće stanje te se dobiva prirodni izgled obrva. Trajanje tretmana: oko 2 h. Trajnost rezultata: 1 – 2 godine, ovisno o stanju kože i održavanju obrva. Ponuda je na 53% i košta 92,77 eura. Više detalja pogledajte ovdje.

Bliski saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina, Vjačeslav Volodin, predložio je zapljenu imovine Rusima koji su napustili zemlju i “vrijeđaju državu i njezine oružane snage iz inozemstva”. “Dok su u inozemstvu, oni iznajmljuju svoje nekretnine i nastavljaju primati uplate na trošak ruskih građana. Istodobno si dopuštaju javno ocrnjivati Rusiju, vrijeđati naše vojnike i časnike. Osjećaju da ih se ne može kazniti i vjeruju da ih pravda ne može dostići”, rekao je Volodin. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov oprezno je reagirao na Volodinove prijedloge. Peskov je rekao da je to “vrlo komplicirano pitanje” i da ruske građane ne treba tretirati kao neprijatelje: “Neprijatelji su neprijatelji i moramo se boriti protiv njih, ali svi ostali su naši građani i trebaju ostati naši građani”. Tportal

Australska sveučilišta bila su prisiljena promijeniti način provođenja ispita i njihovo ocjenjivanje jer su se studenti koristili umjetnom inteligencijom za pisanje svojih radova. Dodali su nova pravila koja navode da je korištenje umjetne inteligencije varanje, prenosi The Guardian. “Institucije se proaktivno bave umjetnom inteligencijom i njenom upotrebom kroz obrazovanje studenata, obuku osoblja, redizajniranje procjena i strategija za otkrivanje njenog korištenja. Naša sveučilišta izmijenila su način provođenja ispita u 2023., uključujući nadzirane ispite i veću upotrebu papira i olovke pri pisanju ispita”, rekao je zamjenik izvršnog direktora grupe sveučilišta dr. Matthew Brown. OpenAI u studenom je pokrenuo ChatGPT koji može generirati tekst o bilo kojoj temi i već je zabranjen na svim uređajima u državnim školama u New Yorku zbog zabrinutosti za njegov negativan utjecaj na učenje. Jutarnji