Nogomet je u Hrvatskoj velika stvar, neodvojiva od politike i nacije i to još iz vremena Jugoslavije. Nogometna država je projekt prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana koji je kroz klupsku i reprezentativnu scenu bildao nacionalni identitet, ali i brend države u svijetu. I danas su nogomet i nacionalizmi neraskidivo vezani na području bivše Jugoslavije. Potvrdilo se to i u slučaju provokativnog vratara kanadske reprezentacije Milana Borjana sklonog parolama o takozvanoj Srpskoj Krajini s jedne strane i hrvatskih navijača naoružanih neukusnim traktor-transparentima s druge. No, bilo bi pogrešno i štetno ne spomenuti i brojne iskrene komentare podrške hrvatskoj reprezentaciji koji su došli, što putem društvenih mreža, što putem klasičnih medija iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Usprkos pogoršanim odnosima Hrvatske s tim susjednim državama, poruka „Srećno, komšije!“ nije bila rijetkost pod najavama utakmice s Argentinom. DW
Ispod nas su Mađarska, Slovačka i Bugarska. U Hrvatskoj je BDP po stanovniku u 2021. bio na razini 70 posto prosjeka EU, odnosno bio je 30 posto ispod prosjeka Unije. Usporedbe radi, u 2020. je bio 35 posto niži od prosjeka Unije, pokazuju tablice Eurostata. Najbliža Hrvatskoj je Slovačka, s 31 posto nižim BDP-om po stanovniku od prosjeka, pokazuje izvješće. Najlošije na ljestvici stoji Bugarska, s BDP-om po stanovniku 43 posto nižim od prosjeka, a pretposljednja je Grčka, gdje je on 36 posto niži od prosjeka Unije. Podaci o BDP-u i potrošnji po stanovniku u najnovijem izvješću temelje se na revidiranim paritetima kupovne moći, napominju u statističkom uredu. Index
“Mogu se lako zamisliti kao vođu religijskog kulta,” kaže Nick Cave prijatelju i novinaru The Guardiana Seanu O’Haganu u jednom od posljednjih telefonskih intervjua zabilježenih u njihovoj zajedničkoj knjizi razgovora. Dalek je put stari Nick prevalio, posebno posljednjih godina koje je obilježila tragična smrt njegovog sina Arthura. Upravo to je vječna tema koja se konstantno proteže i kroz njegovu umjetnost i kroz ove razgovore s O’Haganom. Otprilike u vrijeme tog razornog događaja, Cave je prestao u pravilu davati intervjue. Stoga ovi razgovori s O’Haganom predstavljaju izvanredan uvid u njegovo trenutno stanje. O’Hagan zna slušati, ali i nenapadno usmjeravati razgovor u smjeru koji će jednako iznenaditi i Cavea kad shvati koliko se iskreno otvara po pitanju stvari o kojima još nije imao priliku ili želju govoriti. Ovu knjigu novinari početnici mogli bi koristiti kao priručnik za vrhunski intervju. Ravno do dna
‘Mala sirena’ i ‘Iron Man’ dva od 25 naslova koji su ušli u Nacionalni filmski registar Kongresne knjižnice
Zamislite da na sljedećem Svjetskom nogometnom prvenstvu neka država umjesto živih ljudskih nogometaša na teren pošalje jedanaest robota. Začas bi nakon toga utihnule nogometne škole i podmladci naših klubova. To je uostalom već shvatio velemajstor vrlo kompleksne igre Go koji je, nakon poraza od umjetne inteligencije, razočaran jer postoji netko bolji od njega, odlučio otići u mirovinu. Može li se uskoro dogoditi nešto slično i s demokracijom, ako prepustimo nepobjedivoj brzoj tehnologiji da donosi sve više odluka umjesto nas? Tehnologija nisu samo pametni telefoni koje povazdan držimo u ruci ili VAR na nogometnom prvenstvu… Ako građani Hrvatske i drugih država žele sačuvati prava stečena kroz demokratske procese, morat će, naime, u budućnosti moći prepoznati kada im, često gotovo neprimjetno, tehnologija ta prava oduzima. Faktograf donosi zanimljivu seriju članaka.
Oko ovih švedskih pseudo-metalaca se već podulje diže prašina, a najnovija jest Grammy kandidatura za najbolji metal act i pjesmu “Call me little sunshine”. Gledajući subjektivno, Ghost su momentalno metal bend onoliko ko i primjerice Europe, Def Leppard, Kiss, Doro i Divlje Jagode… Sve je to slatkasto i usiljeno goropadno sa ciljem pobuđivanja klasičnog mainstreama u kome se ne traže grube oscilacije, primjerice ako je veliki hit “Jump” Van Halen uspio iskoračiti iz heavy gabarita, tako istom i ovi kvazi opaki sotonistički metalci guraju ovakvu sročenu furku satkanu od čitavog niza provjerenih komercijalnih šablona i štoseva svako malo, barem ponekim riffom podsjećajući da su dio teške mašine, ali istom se ne uklapaju dovoljno autentično za nju. Pa, ako ste bili fan starog, mučnog Candlemass uzora na koji se Ghost priljepio, ovdje se ne nalazi niti trunčica tih ranijih faza… Terapija
Francuzi su se dosjetili kako stati na kraj nesnosnim gužvama u urbanim centrima, odnosno, barem će pokušati. Trenutačno je u Francuskoj svaki dan oko 50 milijuna praznih mjesta u automobilima koji su u pokretu. Kako bi putovanja automobilom učinila ekološki prihvatljivijim i jeftinijim, francuska vlada obećava bonuse do 200 eura za vozače koji ponude zajedničko korištenje automobila. Vozači koji se registriraju na platformi za zajednički prijevoz na posao i prevezu putnike deset puta unutar tri mjeseca dobit će 100 eura. Tu je i 100 eura za tri vožnje na dužim relacijama koje se isplaćuju u obliku bonova. Revija HAK
Tragikomedija koja će vas može i nasmijati i rastužiti do suza. Ako se njezina potka na trenutke čini pretjeranom i ludom, njezini likovi otočana stvarni su i poznati svakome tko je imao priliku upoznati izoliranu populaciju bilo gdje na svijetu, počevši kod nas u Dalmaciji. Dijalozi iz ovog filma nabijeni snažnim irskim naglascima među najboljima su koje je McDonagh, inače vrsni dramaturg, napisao. Svakako treba pohvaliti i filmsku fotografiju Bena Davisa koja divno bilježi beskrajna prostranstva irskog otočja o čije se hridi lome valovi dok im zelenilo zalijeva kiša. Sve je to opipljivo na Inisherinu, izmaštanome koliko i stvarnom. Kao što je u konačnici opipljiv i sukob samih protagonista, koji se također može činiti samo stvarnim do koje je mjere izmaštan. Ravno do dna
Iako ju jako davno spominje Platon kao mitski otok na kojem je živjelo napredno, gotovo idealno društvo i koji je potonuo uslijed epske katastrofe, Atlantida je zapravo postala “mit” tek u 19. stoljeću kada se počinje češće spominjati. Svi dostupni dokazi upućuju na to da je Platon cijelu priču izmislio kao metaforu idealne države i opasnosti imperijalizma. Stručnjaci upozoravaju da Atlantida ionako nije dio grčke mitologije, a “mitski” status dobila je tek u 19. stoljeću kada se netko dosjetio (Teozofi koji su stvarno vjerovali u svašta) da bi to moglo biti stvarno povijesno mjesto. Budući da je arheologija znanost koja se bavi materijalnim ostacima, osim Platonovih par redaka, tu nema ništa za istraživati. IFL Science
Radnici do 25 godina među najvažnijim faktorima prilikom odabira novog posla osim visine plaće navode međuljudske odnose i mogućnost napredovanja i učenja, a naglašavaju etičnost u poslovanju, jer žele raditi u inkluzivnom, raznolikom i ravnopravnom poslovnom okružju. Također, jako im je važno pronaći svrhu u onome što rade, stoga vode računa da se zaposle u tvrtki iza čijih vrijednosti mogu stati. Radnička prava postaju sastavni dio poslovne kulture. I samo tržište rada im je naklonjeno. Posla, unatoč strahu od recesije, i dalje ima, radne snage kronično nedostaje. Zato pomno biraju što će i gdje raditi te, očekivano, odbijaju sustav koji su od kraja Drugoga svjetskog rata nametnule starije generacije. Lider
Političari su opsjednuti jer im šutnja građanstva i pokupovani mediji daju osjećaj beskrajne moći. Zaslijepljeni šutnjom svojih naroda oni ne vide dalje od kamera i mikrofona. Žive u svijetu svojih izjava. Da bi se danas preživjelo potrebno je držati medijsku dijetu. Predsjednicima ‘ovoga’ ili ‘onoga’ treba zavrnuti medijsku pipu. Život se ionako događa negdje gdje nema politike. Svakom predsjedniku ove ili one državice treba njegovim dolaskom na vlast pokloniti televizijski kanal i dežurne ekipe novinara. Predsjednici bi tako bili sretni gledajući svoje izjave, a građani bi biti sretni jer bi mogli zaobilaziti te kanale. Sveprisutni i svezabrinuti predsjednici tako bi, gledajući sami sebe, možda mogli doći do svijesti o svom parazitskom odnosu prema narodu kojemu su se popeli na čelo. Sead Alić za Visoko.
Redatelj, producent i glumac Michael B. Jordan postao suvlasnik engleskog kluba Bournemouth
Kako ti pravi borovi prekrasno miriše… Ponuda uključuje božićnu smreku željene visine do max 3 m u ponudi OPG-a Franjetić za 125 kn. Vrijeme preuzimanja je od 20.12. do 23.12.2022., u vremenu od 11 h do 18 h, bez najave, na adresi Selska cesta 91, Zagreb, dvorište crkve sv. Marko Križevčanin. Više detalja pogledajte ovdje.
Jedan gradski muzej je na liceknjizi odabrao predmet tjedna s nekim povijesnim zanimljivostima: Razlog odabira naziva kuna kao platežnog sredstva u Republici Hrvatskoj leži u činjenici da je krzno kune (životinje) bilo korišteno kao naturalno sredstvo plaćanja poreza zvanog kunovina na prostoru Slavonije, Primorja i Dalmacije. U Srednjem vijeku postojale su kovanice s likom kune, ali se nisu uspjele nametnuti kao valute, nego tek s uspostavom NDH, da bi se 1945. ukinula i ponovno uvela 1994. No, ni ona nije dugo trajala. Čini se da je vrijeme kuna davno prošlo i da ćemo ih ponovno moći vidjeti samo u muzejima. No, kako je povijest pokazala, s kunom se nikad ne zna! Muzej
‘Crni labud‘ naziv je čuvene knjige Nassima Nicholasa Taleba, koji crnog labuda opisuje kao nepredvidljivi događaj koji ima ozbiljne posljedice. Agresija Rusije na Ukrajinu, dron koji padne na Zagreb, 500 milijuna kuna na računu jednog penzića i korupcija u EU parlamentu samo su neki od crnih labudova koji lete ove godine. Sami po sebi, crni labudovi su šokantni. Ostavljaju posljedice po osobno i kolektivno duševno zdravlje. Ali, tih labudova je toliko da se polako, ali sigurno počinjemo na njih privikavati. Uskoro nas nikakvo čudo neće dirati. Na putu smo da postanemo potpuno ravnodušni i da otupimo na sve realne opasnosti koje dolijeću i prolijeću. Miodrag Šajatović za Lider.