• Međuizbori u SAD-u: Dojava o bombi na jednom biralištu u Louisiani. Trump nakon glasanja izjavio: “Ovo će biti sjajna noć” (Index)
• Dok Putinova voditeljica priča o osvajanjima, ratni dopisnik s terena joj odgovara: “Napredujemo 3 cm dnevno”. (Index)
• Rusija zabranila vojnu suradnju sa 74 strane tvrtke zbog sankcija Zapada. (Nacional)
• Kineska nulta stopa tolerancije na Covid19 postaje snažno oruđe za kontrolu naroda i svjetskog gospodarstva. (Nacional)
• Rishi Sunak: “Rat u Ukrajini razlog je za brže djelovanje u borbi protiv klimatskih promjena.” (N1) Andrej Plenković na klimatskom skupu COP27 u Egiptu: “Hrvatska će osnovati Nacionalni centar za klimatsku i ekološku tranziciju”. (N1)
• Švedski premijer traži tursko odobrenje za prijam u NATO. (HRT)
• “Rusija i Indija razmatraju zajedničku proizvodnju moderne obrambene opreme”, rekao je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov nakon razgovora s indijskim ministrom vanjskih poslova Subrahmanyamom Jaishankarom u Moskvi. (Nacional)
• “Kina igra agresivnu igru s demokracijama i našim institucijama”, upozorio je kanadski premijer Justin Trudeau nakon objave o uplitanju Kine u kanadske izbore. (HRT)

Russian state TV presenter Olga Skabeyeva: Go on, please tell us about all the villages we're about to take!

War correspondent Dmitry Steshin: Olga, we're advancing 3cm a day… pic.twitter.com/avjOlbOnQc

— Francis Scarr (@francis_scarr) November 8, 2022

Kao što je u razgovoru s publikom primijetio Zlatko Burić, hrvatski glumac s danskom adresom, koji ima jednu od najupečatljivijih uloga u „Trokutu tuge“ Rubena Östlunda, ovo je tip filma koji je kao stvoren za gledanje u kinu: toliko zabavan i smiješan, s radnjom koja što više odmiče postaje sve luđa i luđa, da u kinu vlada posebna atmosfera – od stidljivog i tihog smijuljenja na početku do gromoglasnog smijeha, nevjerice i euforije na kraju. Termin „trokut tuge“ koristi se u beauty industriji i označava bore između obrva, a moguće je i da se odnosi na dramsku strukturu filma jer je podijeljen na tri vrlo različita čina. Satira je to o privilegijama i ekscesima ultrabogatih, onih „jedan posto od jedan posto“. Kroz ironiju, sarkazam, pretjerivanje, karikaturalni i groteskni prikaz likova skreće se pozornost na njihovu glupost, licemjerje, pohlepu i prije svega plitkost i manjak bilo kakvog dodira sa stvarnošću. Lupiga

Nakon ruske invazije na Ukrajinu mediji su često upozoravali da je politika Europske unije u najmanju ruku dvosmislena, pa čak i licemjerna jer, dok je EU na riječima podržavala Ukrajinu, Bruxelles je Rusiji zapravo pomagao financijski tako što je uvelike kupovao ruske energente. Sada je to dokazano – najnoviji izračuni pokazuju da je od kraja veljače EU platila Ruskoj Federaciji za naftu, plin i ugljen barem tri puta više od financijske pomoći koju je uputila Ukrajini. Iz podataka koje je ažurirao Institut za svjetsku ekonomiju iz Kiela u Njemačkoj proizlazi da su od veljače do kolovoza ove godine zemlje članice kupile od Rusije naftu, plin i ugljen koje su platile 103,6 milijardi eura, a do početka listopada države i institucije EU izdvojile su ukupno 29,2 milijarde eura za vojnu, gospodarsku i humanitarnu pomoć Ukrajini. Jutarnji

Moj dida je podviknijo: „Pa jesil ti skrenija smozga, Franino?! Ka da ne znaš da smo Rusima uveli samkcije?“ Barba Franino je pitao: „Pa šta onda?“ Dida je viknijo: „Kako šta onda? Ako su samkcije, onda ne možemo Rusima prodavat maslinovo uje, jebemu mater! Jel ti oš da ja ispadnen đubre četničko?“ Barba Franino je rekao: „Ali neš ti Rusima prodat uje, klipsone! Nego meni! A ja ću ga onda Sergeju poklonit! Kapito?“ Barba Tonino je uletijo: „Znači daš ti ispast četničko đubre, Franino?“ Dida je rekao: „A ja ću bit dil kriminalnog lanca! Samo mi još fali da mi uleti Plenkijeva pandurija i zbajbuči me u pržun!“ Barba Franino je rekao: „Ma daj, šta bi te zbajbučili…“ Dida je odmahnijo sa rukom: „Pivaj ti borbene! Viš da je Plenki nabrijan na Ruse ka štunbanfirer Vermahta! Neću ja stavljat glavu u torbu zakurac!“ Barba Franino je pitao: „Jel to znači da mi neš prodat uje?“ Dida je rekao: „Znači da je litra stopedes kuna!“ Viktor Ivančić

Alice Schwarzer, Rolf Mützenich, Marine Le Pen, Jeffrey Sachs – nalaze se na listi ukrajinskog Centra za borbu protiv dezinformacija. Njih se optužuje za širenje ruske propagande. Na konvenciji SPD-a održanoj u subotu (5. 11.), predsjednik Kluba zastupnika SPD-a Mützenich govorio je o „terorističkoj listi” na koju ga je uvrstio Kijev. Navečer je pak ukrajinsko Ministarstvo vanjskih poslova službeno negiralo postojanje „terorističke liste”, kao i to da se protiv Mützenicha vodi istraga. Propaganda i dezinformacije bili su važan dio hibridnog rata protiv Ukrajine i prije početka sukoba na istoku te zemlje 2014. godine. Još za vrijeme prosvjeda na Majdanu u Kijevu, u zimi 2013. godine, Rusija je širila tvrdnju da se radi o fašističkom puču. Taj mit je posebno plašio ljude u istočnoj Ukrajini. Oni su u to vrijeme često pratili izvještavanje ruskih medija. Ukrajina smatra da se nalazi i u informacijskom ratu – i pokušava ga dobiti. Centar za borbu protiv dezinformacija je tu samo protumjera. Deutsche Welle

Kada su djelatnici u vrtićima u Finskoj postavili travnjak, zasadili šumski podrast poput patuljastog vrijeska i borovnica i dopustili djeci da se brinu o usjevima u sadilicama, raznolikost mikroba u crijevima i na koži male djece povećala se u vrlo kratkom vremenu. U usporedbi s ostalom gradskom djecom koja se igraju u standardnim gradskim vrtićima koja su često popločena, djeca od 3, 4 i 5 godina u ovim ozelenjelim vrtićima u Finskoj pokazala su povećane T-stanice i druge važne imunološke biljege u krvi u roku od samo 28 dana. “Otkrili smo da je crijevna mikrobiota djece koja su dobila zelenilo u vrtiću slična crijevnoj mikrobioti djece koja svakodnevno posjećuju šumu”, kaže znanstvenica Marja Roslund sa Sveučilišta u Helsinkiju. Iako nalazi ne sadrže sve odgovore, oni podržavaju vodeću ideju – promjena mikroba u okolišu može relativno lako utjecati na dobro uspostavljeni mikrobiom u djece dok istodobno pomaže u jačanju imunosnog sustava. Green

Iako se čini da je najveći rat u Europi od 1945. ušao u fazu iscrpljivanja, postoji nekoliko načina na koje bi se sukob mogao odigrati. Insider je analizirao šest mogućih scenarija prema kojima bi se rat u Ukrajini mogao završiti:

• Prekid vatre
• Mirovni pregovori
• Pobjeda Rusije
• Rusko povlačenje i pobjeda Ukrajine
• Dugoročni rat
• Nuklearni rat i/ili intervencija NATO-a.

“Sve dok je Putin na čelu zemlje, malo je vjerojatno da će se ruske snage u potpunosti povući”, smatra Seth Jones, direktor Centra za strateške i međunarodne studije ili CSIS-a, Međunarodnog sigurnosnog programa. N1

• Današnji međuizbori mogli bi biti početak kraja američke demokracije. Prema renomiranoj stranici za izborne prognoze Fivethirtyeight.com, republikanci imaju 84 posto šanse osvojiti većinu u Zastupničkom domu i 59 posto šanse u Senatu. (Index)
• Ukrajina poručuje da nema pregovora s Rusijom sve dok se ruske snage ne povuku s okupiranih teritorija, uključujući i Krim. (Index)
• Ruski FSB tvrdi da je uhitio devetero ukrajinskih specijalaca koji su pripremali sabotaže u Hersonu. (Index)
• Zelenski poziva Amerikance da “očuvaju nepokolebljivo jedinstvo” sve do “povratka mira” u Ukrajinu. (N1)
• Turska počela plaćati dio pošiljki ruskog plina u rubljima. (HRT)
• Italija dozvolila iskrcaj migranata s njemačkog broda, drugi brodovi još čekaju. (N1)
• Oporba o slučaju Fortenova: Vlada i Plenković ne štite nacionalne interese. (HRT)
• Tomislav Tomašević o odvozu otpada u Zagrebu: Smanjili smo miješani komunalni otpad za 27 posto. (N1)
• Pet je prometnih pravila koje najčešće krše vozači u Hrvatskoj. (N1) Pijani dječak (15) u blizini Vinkovaca jurio na romobilu, napuhao 1,83 promila. (N1)

“Vidio sam što se događa ljudima koji postanu nomadi, prodaju sve i jednostavno žive na cesti. Ne mogu reći da je to ono što sam htio za sebe, ali s vremenom je moj život otišao u tom smjeru”, opisuje Hrvoje Jurić, avanturist, fotograf i biciklist. Zidovi njegova doma su metalne narančaste konstrukcije automobila, a spavaća je soba “na katu”, na krovu u šatoru. Prodao je kuću u kojoj je odrastao i svoj život u potpunosti preselio u automobil. “Kuća treba vlasnika koji će se brinuti o njoj i živjeti u njoj, što ja i moj čopor (Ena i Max) nismo. K tome, trenutno imam dogovorenog posla do kraja iduće godine i neće nas gotovo nikako biti doma, što znači da bi kuća prije ili kasnije počela propadati.”, kaže Hrvoje. Sada živi malo mirnije, ali i dalje se nije ugasila ona avanturistička žar u njemu. Green

Danas se u SAD-u održavaju kongresni izbori, takozvani „međuizbori“ (midterms). Oni su važni jer se na njima može promijeniti odnos snaga u Kongresu. Diljem SAD-a pravo glasa na izborima teorijski ima oko 32 milijuna birača podrijetlom iz Južne i Srednje Amerike, što je otprilike petina američkog biračkog tijela. U nekim saveznim državama poput Mexica i Texasa oni čine čak 50 % birača. U SAD-u kontinuirano raste broj osoba s pravom glasa iz Latino zajednice. Samo u Arizoni svake godine zabilježi se 38.000 mladih koji postaju punoljetni i stječu pravo glasa, to su mladi koji se identificiraju kao Latinoamerikanci. Premda su oni važna skupina birača, mnogi nikada nisu izašli na izbore. U Arizoni njihovi su glasovi posebno važni jer su mnogi „Swing Voters“ (birači koji ne biraju uvijek istu stranku) neodlučni sve do posljednjeg trenutka. Deutsche Welle

Nastavlja se generalni štrajk u Hrvatskoj: predsjednik Saveza hrvatskih sindikata Madhav Janardan Bhattarai ponovio je čvrst stav članova Unije azijskih i afričkih radnika kako se neće vraćati u Hrvatsku dok im se ne isplati najmanje polovica plaća za protekle dvije godine. Premijer Ivo Sanader potvrdio je kako su pregovori sa sindikatima suspendirani zbog nedostatka prevoditelja s maithilija i tagaloga. U Zagrebu je počelo suđenje županu ličko-senjskom Ganeshu Prasadu Bahaduru i bivšem potpredsjedniku Vlade Rabindriju Singhu Tumbahapheu, optuženima da su bespovratna sredstva EU za pomoć nepalskoj manjini u Hrvatskoj preusmjeravali u Rastriya Banijya Bank u Kathmanduu. Prošlogodišnji propis stanovništva pokazao je kako je beskućnika u Hrvatskoj prvi put od 2035. manje od pola milijuna. Iz Vlade odbacuju insinuacije da je to posljedica visoke stope smrtnosti od gladi, kuge, kolere i najezde skakavaca. Agencija Promocija plus objavila je rezultate CRO Demoskopa za studeni 2042.: uvjerljivo najviše birača – 31,7 posto – glasa za HDZ. Boris Dežulović

U najnovijim podacima, koje je objavio ukrajinski Glavni stožer, tvrdi se da su ruski gubici od 24. veljače do 8. studenog iznosili 77.170 vojnih osoba. Također se navodi da su Ukrajinci dosad uništili 2786 ruskih tenkova, 5654 borbena oklopna vozila i 1791 komad artiljerije. Ukrajinci tvrde da su također uništili 391 raketni sustav, 203 protuzračna sustava, 278 aviona, 260 helikoptera, 16 brodova, 1476 bespilotnih letjelica, 159 komada specijalne opreme, 4216 vozila i cisterni te 399 krstarećih projektila. Tportal

Predsjednik Mladeži HDZ-a od studenoga 2021. mladi je pravnik Maksimilijan Šimrak. Kada je postao predsjednik Mladeži HDZ-a, Index ga je više puta kontaktirao s ponudom za intervju. Htjeli smo ga pitati što jednog mladog čovjeka potakne da su učlani u HDZ, stranku osuđenu za pljačku države. Šimrak nikad nije odgovorio. Najmanje vremena HDZ-ova mladež koristi na istupanje u javnosti jer je to najmanje važno. Mnogo je bitnije ostaviti dojam na Plenkovića ili nekog ministra koji će im otvoriti put prema uhljebljivanju u državnom sustavu. Savršen primjer mladog HDZ-ovca je 26-godišnji Alen Šukurica koji na Pravnom fakultetu u Zagrebu studira pravo već sedam godina, ali je u međuvremenu uspio skupiti impresivan broj funkcija u HDZ-u. U roku od nešto više od tri godine  članstvo u stranci dovelo ga je od zagrebačkih Gajnica do njujorškog East Rivera i UN-a. Index

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je Kijev preuzeo kontrolu nad pet strateških poduzeća koja su dosad bila u vlasništvu ukrajinskih oligarha. Objasnilo se to “ratnim naporima zemlje”, piše Financial Times. Ukrajinska vlada zaplijenila je najvećeg nacionalnog proizvođača nafte Ukrnaftu kao i Ukrtatnaftu, najveću rafineriju u zemlji koja je obustavila rad nakon ruskih raketnih napada u prvim mjesecima invazije. Obje tvrtke kontrolirao je Igor Kolomojski, oligarh koji je svojedobno podržao predsjedničku kandidaturu Zelenskog 2019. godine i koji se sada suočava s istragama o nelikvidnosti PrivatBanke, još jedne od tvrtki u čijem je vlasništvu sudjelovao. Zelenski ne bi bio tu gdje je danas bez Kolomojskog – dok je bio glumac i zabavljač, radio je za medijsku mrežu spomenutog oligarha. Jutarnji

• Američki raketni sustav NASAMS stigao je u Ukrajinu, objavio je ukrajinski ministar obrane. (Index)
• Rusija i SAD razgovaraju o održavanju prvih nuklearnih pregovora od početka rata u Ukrajini. (N1)
• Ukrajina tvrdi da je rusko povlačenje iz Hersona lažno te se pripremaju na ulične borbe. (Index) Rusi nude 12.329 kuna jednokratno svakom civilu iz Hersona koji se preseli u Rusiju. (Index)
• Rusija optužuje zapad da gura situaciju na Kosovu prema “izravnom sukobu” (HRT)
• Ukrajina: Gađat ćemo mjesta u Rusiji s kojih lansiraju iranske projektile. (Index)
• Rusko ministarstvo obrane: Podržavamo vojnu obuku u ruskim školama. (Index)
• Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko prijeti: “Ukrajina već gori, a sutra će gorjeti i cijela Europa” (Index)
• Amerikanci izlaze na izbore, ankete prednost daju republikancima. (N1) Ruski diplomat: Moskva pozorno prati izbore u SAD-u. (Index)
• Od danas nove cijene goriva: eurosuper 95 košta 11,58 kuna, a eurodizel 13,19 kuna po litri, što je 48 lipa više za benzin i 25 lipa manje za dizel. Cijena plavog dizela ostala ista – 8,49 kuna. (Jutarnji)
• U Zagrebu otvoren sajam knjiga Interliber. Do nedjelje 13. 11. posjetitelje očekuje najmanje 250 novih naslova i znatna sniženja. (Najboljeknjige)

Ponuda uključuje uklanjanje 1, 2 ili 3 dobroćudne kožne promjene iznad razine kože metodom radiofrekventne ablacije u Sesvete Medic Centru. Postupkom je moguće odstraniti madeže, bradavice, fibrome, keratoze, hemangiome i ostale promjene iznad razine kože. Postupak se izvodi u lokalnoj anesteziji i u principu uklanjaju se promjene bez stvaranja ožiljka. Možete birati uklanjanje:

• 1 promjene za 360 kn

• 2 promjene za 540 kn

• 3 promjene za 660 kn

Rok iskoristivosti: 15.12.2022. Radno vrijeme od ponedjeljka do petka od 8 – 20 h, a subotom od 8 – 12 h. Više detalja pogledajte ovdje.

Teški poslovi za malo novca i s velikim rizikom od ozljeda, angažman preko agencija, život odvojen od obitelji i opće populacije dio je problema s kojima se radnici iz Nepala, Filipina i Indije susreću u Hrvatskoj. Mediji ih zasad iscrtavaju u dva smjera, i to u pravilu bez navođenja stvarnih potreba ili problema s kojima se ti ljudi susreću u Hrvatskoj. “Bio sam skeptičan, ali Nepalci su odlični i jeftini. Naši traže previše i fušaju”, poručuje vlasnik OPG-a sa stranica Jutarnjeg lista, uz tvrdnju da su stranci spremi raditi za tri kune po kilogramu maslina “dok domaća radna snaga traži od 50 do 60 kuna po satu”. Autentične izjave stranih radnika zasad su rezervirane za novinarske priloge u kojima ih se, u rasističkoj maniri, navodi da pred mikrofonima govore lošim hrvatskim i hvale “naš” zrak, hranu i žene. Takav pristup uvod je u drugu vrstu portretiranja – ksenofobnu paranoju… Novosti

Jake Sullivan, savjetnik za nacionalnu sigurnost američkog predsjednika Joea Bidena, već nekoliko mjeseci iza kulisa razgovara s najbližim suradnicima predsjednika Vladimira Putina u svrhu sprečavanja eskalacije rata u Ukrajini i korištenja nuklearnog oružja. Američki poslovni dnevnik Wall Street Journal objavio je tu informaciju pozivajući se na izvore iz američke vlade. S Rusijom je prošlog mjeseca razgovarao i ministar obrane Sjedinjenih Američkih Država Lloyd Austin te nekoliko njegovih kolega iz savezničkih zemalja. S ministrom obrane Sergejem Šojguom razgovarali su o informaciji o planovima za bacanje “prljave bombe”, oružja koje raspršuje nuklearni materijal i truje okoliš i ljude, za što je Moskva optužila Kijev, koji je to demantirao. Tu su optužbu zapadni saveznici na koncu odbacili kao smišljenu laž i manipulaciju. Jutarnji