• Na zapadu Ukrajine Rusi pogodili važnu termoelektranu u gradu Burštinu. (Nacional) Ukrajina uvodi  redukcije struje. (Index)
• Putin proglasio ratno stanje u četiri okupirane regije. (Index) Kremlj: Anektirane regije zaštićene su nuklearnim oružjem. (N1)
• Putin na raspolaganju ima još 4 opcije za eskalaciju sukoba. (N1)
• Bjelorusija poziva građane na “provjeru vojne sposobnosti”; vlasti kažu da ne planiraju mobilizaciju. (Aljazeera)
• Buduća premijerka Italije: Nova vlada slijedit će politiku Europe i NATO-a. (Index)
• Tonći Prodan, stručnjak za sigurnost: “Notorna je činjenica da EU nema svoju vojsku kojom se može obraniti.” (N1)
• Nakon uragana Ian na Floridi četvero ljudi umrlo, a 29 zaraženo bakterijom vibrio vulnificus koja izjeda meso. (N1)
• Iran uhitio 14 stranih državljana na prosvjedima. (Index)
• Kokobanane: Na području Vinkovaca u paketima banana u skladištu Bose pronađeno 30 kg kokaina. Dio je to policijske akcije u Slavoniji u kojoj je uhićeno tridesetak osumnjičenika iz triju kriminalnih skupina za preprodaju droge i duhana. (Index)
• EU očekuje od Srbije da uskladi svoju vanjsku politiku s europskom i uvede sankcije Rusiji. (HRT)
• Vijeće sigurnosti UN-a raspravljalo o stanju na Kosovu: “Srbija je nakon Rusije najveća prijetnja europskoj sigurnosti”, izjavila kosovska ministrica vanjskih poslova i dijaspore Donika Gervalla Schwarz. (HRT)
• Sabor sutra raspravlja o izmjenama Zakona o radu (ZOR). (Index)
• U zagrebačkoj Galeriji Forum u petak u 20 sati otvara se izložba “Crvena škola” poznate književnice Dubravke Ugrešić. Izložba će se moći razgledati do 4. studenog. (Novosti)
• U Kliničkom zavodu za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KBC-a Sestre Milosrdnice prvi put u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe učinjen je zahvat ireverzibilne elektroporacije (IRE) metodom ablacije. Tijekom operacije se za uništavanje tumora koriste specifični električni impulsi koji uzrokuju odumiranje stanica, tzv. apoptozu, bez rizika za okolne zdrave strukture. Glavna prednost ove metode je prirodno odumiranje tumora putem kojeg tijelo u roku od 6 mjeseci samostalno i u potpunosti razgradi tumore te ih zamjeni novim, zdravim tkivom, istaknuo je ravnatelj KBC-a Sestre milosrdnice dr. Davor Vagić. (Index)

Jačaju strahovi da bi Putin mogao iskoristiti Crno more kao nultu točku za nuklearni napad. “Mogao bi lansirati uređaj male snage iznad Crnog mora ili testirati dron Poseidon uz obalu SAD-a, kao upozorenje Zapadu”, upozoravaju stručnjaci. Uvjereni su da se Putin sprema donijeti “ključne odluke” iz bunkera nakon što je upozorio najužu obitelj da bude spremna za hitnu evakuaciju iz Moskve. Joseph Cirincione, istaknuti suradnik na Quincy institutu za odgovorno državno umijeće u Washingtonu, upozorio je da bi Putin mogao baciti “oružje vrlo niske snage” na vojni cilj u Ukrajini. Poznato je da Rusija ima taktičko nuklearno oružje koje se može lansirati na bojno polje projektilima Iskander. Mogu ubiti tisuće ljudi i prouzročiti veliku štetu. “Treća mogućnost je da upotrijebi ozbiljno nuklearno oružje – veličine kao u slučaju Hirošime ili jače – i ono udari i uništi grad u Ukrajini. U tom slučaju očekivao bih dalekometni vojni odgovor NATO-a”, kaže Cirincione. Net

Novinar i publicista Mijat Lakićević, ceo život je radio u medijima koji su predstavljali liberalnu, prozapadnu alternativu političkom i medijskom mainstreamu. Njegova nova knjiga, intelektualna i politička biografija Zorana Đinđića pod naslovom “Zoran Đinđić – prosvet(l)itelj”, izazvala je veliku pažnju javnosti u Srbiji. Latinka Perović je rekla da je u pitanju “precizna i potresna biografija”. Zoran Đinđić bio premijer Srbije posle petooktobarskih promena, a mučki je ubijen 12. marta 2003. godine ispred Vlade Srbije. Bio je predsednik Demokratske stranke, doktor filozofije, vrhunski intelektualac, čovek koji je najzaslužniji za pad Miloševićevog zločinačkog režima. Filozof i političar kojeg – kako kaže Lakićević – Srbija nikada nije razumela. “Motiv za knjigu sam pronašao i u tome što poslednjih godina prisustvujemo zaboravu na ubijenog premijera, čak i pokušajima rahabilitacije onih koji su ga ubili.”, kaže Lakićević. Aljazeera

Pripadnici elitne Iranske revolucionarne garde nalaze se u Ukrajini, na okupiranom Krimu, gdje obučavaju ruske postrojbe kako koristiti isporučene iranske dronove, prema podacima američkih obavještajnih službi. Ovu je vijest još ranije prenio think tank Institute for the Study of War, koji je na temelju javno objavljenih podataka zaključio kako je nepoznat broj pripadnika iranskih gardista, smješten na lokacijama na Krimu i u hersonskoj oblasti, vjerojatno poslan kako bi obučavao ruske operatere dronova. Osim Shahed-136 dronova, Iran je Rusiji navodno isporučio i nepoznat broj Mohajer-6 dronova, iranskog pandana turskom Bayraktaru TB-3 koji se na bojištu u Ukrajini proslavio u rukama ukrajinskih snaga. Ono što u ovom trenutku još nije poznato, osim točnog broja iranskih gardista, jest da li oni i sami upravljaju dronovima ili isključivo obučavaju ruske vojnike za njihovo korištenje. Jutarnji

Zaboravite kičasto pozerstvo Elvisa Baza Luhrmanna. Ako želite pravo, autentično filmsko iskustvo glazbene ikone onda svakako morate u kinu pogledati “Moonage Daydream”, fascinantan film Bretta Morgena o Davidu Bowieju. Eksplozivno je glasan, eklektičan, strastven, predivan, filozofičan, poetičan – ma fantastičan. Tri koncepta:  fragmentarnost, kaos i prolaznost esencijalna su za Morgenov kaleidoskopski prikaz Bowieja koloričan poput eksperimentalnih filmova Stana Brakhagea. Morgen je pritom ne samo apsolutni autor, režiser, montažer, scenarist i producent, nego i nešto poput impresionističkog slikara ili pjesnika. Portretirao je Bowieja kao iznimno refleksivnu osobu, istraživača koji se nije bojao nepredvidljivosti kaosa, kao multitalentiranog mudraca-umjetnika uvijek u potrazi za novim načinima izražavanja vlastitog svijeta i ideja kroz medij umjetnosti i individualnost. Net

Najviše društvenih promjena u Iranu desilo se za vrijeme vladavine posljednjeg šaha Mohammeda Reze Pahlavija, na čiju je politiku uveliko utjecao zapadni svijet. On je otvorio škole za djevojčice i omogućio ženama pristup visokom obrazovanju. Do podjele iranskog društva prije revolucije došlo je i zato što se razvila elitna klasa obrazovana na Zapadu koja je postala srednja klasa. Prije 1979, na zapadnim univerzitetima je najviše studenata bilo iz Irana. Oni su bili veoma sekularni te su pratili zapadne trendove u oblačenju, kulturi i politici, a često su bili pobornici liberalizma, ili socijalizma i komunizma. Tako je u Iranu postajala urbana srednja klasa i tradicionalna srednja klasa, ili bazaaris, koji su imali bliske porodične ili ideološke veze sa religijskim liderima i učenjacima, te su pratili ono što su smatrali islamskim vrijednostima, uključujući određeno oblačenje i pokrivanje žena. Aljazeera

Ministar obrane Izraela, Benny Gantz, ponovio je da njegova zemlja neće slati oružje Ukrajini, ali kaže da bi Jeruzalem mogao pomoći u izgradnji civilnog sustava za rano upozoravanje na nadolazeće napade, poput onog koji se koristi u Izraelu. Dan nakon što je Ukrajina rekla da će podnijeti službeni zahtjev za izraelske sustave protuzračne obrane poput Željezne kupole, Gantz je isključio takvu mogućnost. “Izrael podržava Ukrajinu kroz humanitarnu potporu i slanje sustava za spašavanje života i obrambene opreme”, rekao je Gantz. “Međutim, želio bih naglasiti da Izrael neće slati oružane sustave Ukrajini zbog niza operativnih razloga.” Izrael oklijeva poslati oružje Ukrajini iz straha da bi to moglo utjecati na njegove osjetljive veze s Rusijom, čija je vojna prisutnost u Siriji znatna. Jutarnji

Ova zemlja već decenijama prolazi kroz strukturne ekonomske krize koje su uništile američku srednju klasu. Vreme je da demokrati prebace loptu na teren reakcionarne Republikanske stranke i raskrinkaju njene anti-radničke stavove po svim važnim pitanjima koja najdirektnije utiču na svakodnevni život običnih Amerikanaca. Takav pristup je ispravan iz perspektive razvoja državnih politika i to je dobar politički potez. Imovinska i dohodovna nejednakost danas je veća nego ikada u modernoj istoriji zemlje. Samo tri čoveka poseduju više bogatstva nego čitava donja polovina populacije. Postoji li bar jedan republikanac spreman da poveća poreze za milijardere? Ili će već lošu situaciju dodatno pogoršati proširivanjem Trumpovih olakšica za bogate i ukidanjem poreza na nasledstvo? Dok 46% Amerikanaca preskače ili odlaže potrebne zdravstvene tretmane zato što ih ne mogu platiti, 6 najvećih zdravstvenih osiguravajućih kompanija u Americi prošle godine su zabeležile profit od 600 milijardi dolara. Novosti/Guaridan

• U akciji čak 150 policajaca: U Slavoniji privode desetke članova zločinačke organizacije zbog neovlaštene proizvodnje i prometa drogom. (Jutarnji)
• Putin proglasio ratno stanje u okupiranim regijama Ukrajine. (Index)
• Počela organizirana evakuacija iz Hersona. Civili će biti evakuirani na lijevu obalu Dnjepra zbog opasnosti od poplava koje bi mogle nastati ako ukrajinska vojska pogodi hidroelektranu Kahovska. Putin sazvao rusko Vijeće sigurnosti o “neutralizaciji prijetnje”. (Jutarnji)
• HGSS-ovci upozoravaju: “U protekla tri dana intervenirali smo 9 puta, od toga 5 puta tražeći sakupljače gljiva i kestenja” (Slobodna)
• Nakon Španjolske i Nizozemska istupa iz Povelje o zaštiti ulaganja u energetski sektor. Povelja je na snazi od 1998. i ima više od 50 potpisnika, uključujući EU, a investitorima omogućuje da tuže vlade zbog mjera koje im smanjuju zaradu. (Jutarnji)
• Putin i Berlusconi jedan drugom slali boce pića i pisma. Europska komisija: “To nije zabranjeno” (Index)
• Hrvatski predsjednik Zoran Milanović zbog svojih izjava postao heroj Putinovih medija. (Jutarnji)
• Premijer Plenković na sjednici Vlade: “Minimalna plaća s 3750 ide na 4220 kuna. Od 1. siječnja 2023. bit će bruto 700 eura.” (Index)
• Specijalizant radiologije u KB-u Dubrava Ante Kedžo 14. listopada navečer u Zagrebu brutalno je napao, davio, srušio na pod i slomio ruku 55-godišnjoj medicinskoj sestri Renati Brkić – zbog sinove ispričnice za vrtić. (Index)

Slobodni trgovinski promet s Rusijom ukinut je u gotovo 1000 kategorija te je uveden gotovo potpuni embargo na ruske energente. Zabranjena je jedna trećina izvoza europske robe u Rusiju i dvije trećine uvoza iz iste. Intenzivna zakulisna pregovaranja i lobiranja, zavrtanje ruku eurobirokratima od nekih država kako bi zaštitile svoje važne sektore i industrije – sve to je Europska unija prošla da bi postigla bolne kompromise i održala europski dogovor o sankcijama na snazi. No, iznimke su nerijetko krajnje bizarne. Belgijci su zaštitili trgovinu ruskim dijamantima. Grci nesmetano kupuju i isporučuju rusku naftu. Francuska i nekoliko drugih zemalja uredno uvoze ruski uran za proizvodnju nuklearne energije… „Izuzeća od sankcija su cijena jednoglasja europske koalicije država. Usprkos njima, sankcije u širem smislu stvarno djeluju“, tvrdi Jacob Kirkegaard, ekspert u briselskom Uredu istraživačke skupine German Marshall Fund, nudeći posve ograničen pristup Rusije vojnim tehnologijama kao dokaz. Slobodna

Jens Stoltenberg je govorio na Berlinskom forumu za vanjsku politiku Kerber fondacije. Izbjegao je pitanje treba li Njemačka sada isporučiti Ukrajini tenkove Leopard 2, ali je, obraćajući se NATO-u u cjelini, naglasio: „Svi sada moramo učiniti više.“ I ne samo više opskrbljivati, već i „potaknuti proizvodnju da bismo popunili naše zalihe“. Ne treba zanemariti vlastitu sposobnost obrane. Tvrdi da je rizik od upotrebe nuklearnog oružja protiv Ukrajine malen, ali da je NATO „spreman za sve moguće situacije“. Stoltenberg pritom pravi razliku između moguće ruske upotrebe nuklearnog oružja u Ukrajini i napada – nuklearnog ili konvencionalnog – na neku članicu NATO-a. Ako je napadnuta zemlja NATO-a, u Moskvi ne bi trebalo biti nikakve dvojbe. „Naravno, to bi pokrenulo Članak 5, klauzulu o kolektivnoj obrani. Zbog toga su i snage na istoku NATO-a pojačane i stavljene u stanje pripravnosti. Ne radimo ovo da izazovemo sukob, već da spriječimo sukob“, kaže Stoltenberg. Deutsche Welle

Ponuda uključuje šišanje, keratinski tretman i fen frizuru u Frizersko kozmetičkom salonu Noa na Malešnici. Ponuda je namijenjena za sve dužine kose. Marke proizvoda koji se koriste su Revlon, Schwarzkopf i Cromakey. Radno vrijeme je od ponedjeljka do subote od 7 do 21 sat. Ponuda je na 35% popusta i košta 149 kuna. Više detalja pogledajte ovdje.

U SAD-u je počeo nicati velik broj lažnih LinkedIn profila nepostojećih stručnjaka za informacijsku sigurnost (eng. CISO – chief information secutiry officer). Primjerice, ako bi netko na LinkedInu potražio šefa kibernetičke sigurnosti tvrtke Chevron, rezultat bi mogao biti Victor Sites, za kojega piše da je iz Westervillea u Ohiju te da je diplomirao na Sveučilištu Texas. Radi se, naravno, o lažnom profilu jer je na toj poziciji trenutno Christopher Lukas iz Danvillea. Iz sigurnosne tvrtke Mandiant, koju je nedavno kupio Google, rekli su Bloombergu kako pretpostavljaju da iza svega stoje hakeri koji rade za sjevernokorejsku vladu. Kopiraju životopise i LinkedIn profile čelnika kibernetičke sigurnosti velikih američkih tvrtki poput spomenutih, a sve kako bi se zaposlili na daljinu u američkim tvrtkama koje se bave kriptovalutama. Lider

Ruski neovisni portal Meduza, koji djeluje iz inozemstva, napravio je reportažu iz Gagauzije, autonomne regije u južnoj Moldaviji, uz separatističku prorusku regiju Pridnjestrovlje, zvanu također i Transnistrija, još jedne neuralgične, proruske točke u najsiromašnijoj europskoj zemlji. Moldavija strahuje da je nakon ruske invazije na Ukrajinu ona iduća meta Kremlja. Regija je poznata i pod nazivom Gagauz Yeri i uglavnom je naseljena Gagauzima, turskom manjinom koja je pretežno pravoslavne vjere i – kao trajna posljedica sovjetske hegemonije – govori ruskim jezikom. Dominacija ruskog jezika dolazi u paru s političkim implikacijama – to, naime, znači da Gagauzi konzumiraju više ruskih nego moldavskih medija i skloni su prokremaljskoj politici, unatoč činjenici da većina ulaganja u lokalnu infrastrukturu dolazi iz Kišinjeva, Turske i Europske unije. “U Gagauziji su svi političari proruski orijentirani jer Rusija financira političke projekte. Nema proeuropske političke ponude”, kaže novinar Mihail Sirkeli s nezavisnog regionalnog medijskog portala nokta.md. Jutarnji

Visualcapitalist.com objavio je animirani grafikon koji pokazuje kako se poredak 10 najvećih mijenjao pod utjecajem megatrendova i velikih kriza. U srpnju 2022. deset najvećih svjetskih kompanija imalo je ukupnu tržišnu kapitalizaciju od gotovo 12 bilijuna dolara. Na listi se nalazi osam američkih tvrtki, jedna kineska i jedna iz Saudijske Arabije, a dominira tehnološki sektor. Primjerice, tehnološke i telekomunikacijske tvrtke bile su velike u ranim 2000-ima jer je investitore zaintrigirao naizgled beskrajan potencijal novouvedenog interneta. Usred dot-com mjehura početkom 2000-ih investitori su nemilice ulijevali novac u tehnološke startupe povezane s internetom. Dot-com groznica trajala je neko vrijeme, a nakon pucanja mjehura početkom 2004. popis 10 najvećih znatno se promijenio. Zatim su kasnih 2000-ih energetske kompanije kao što su ExxonMobil, PetroChina, Gazprom i BP preuzele vodeća mjesta jer su cijene nafte skočile znatno iznad 100 dolara po barelu… Tportal

• Zelenski: Upotreba iranskih dronova pokazuje da je Rusija vojno bankrotirala. (N1) Ukrajina: Srušili smo 12 dronova kamikaza nad Mikolajivom. (Index)
• Analiza Reutersa: Putinova pozicija zasad je čvrsta unatoč vojnim porazima u Ukrajini, traljavoj mobilizaciji i unutarnjim političkim sukobima. (Index)
• Proruski čelnik Kiril Stremousov: Uskoro počinje bitka za Herson. Ruski general Sergej Surovikin: Situacija je napeta. (Index)
• Joe Biden obećao pravo na pobačaj ako demokrati zadrže Kongres. (HRT)
• BBC pripremio krizni program ako zimi nestane struje: Slušajte radio u autu. (N1)
• Donald Trump novinaru pokazivao tajne i vrlo osjetljive dokumente. (N1)
• Povjesničar Ivo Goldstein: “Premijer Plenković smanjio je demokratski kapacitet u Hrvatskoj”. (N1)
• Gradnja Nacionalne dječje bolnice u Blatu trebala bi početi 2024. (HRT)
• Britanski pjevač Rod Stewart unajmio kuću za osmeročlanu obitelj izbjeglica iz Ukrajine i već im više od godinu dana plaća stanarinu i režije. “(N1)

Nevjerojatne cijene za oroginalni Microsoft Office u trgovini Keysfan shopu! Odaberite Windows 10 ili 11 ili Office 2021. Prije kupnje skinite originalni softver s web stranica proizvođača i instalirajte ga na računalo, a potom ga aktivirajte pomoću kupljenog ključa. Kupljeni softver je originalan, trajno licenciran i daje vam mogućnost daljnje korisničke podrške i nadogradnji.

62% popusta na Microsoft Office i pakete Windows + Office uz promotivni kod BKS62

• Office 2021 Pro Plus Key – 1 PC – 27.67€
• Office 2021 Pro Plus Key – 5 PCs – 68.67€ (13.73€/PC)
• 2 × Office 2021 Pro Plus – 44.06€ (22.03€/Key)
• 3 × Office 2021 Pro Plus – 58.14€ (19.38€/ Key)
• Windows 11 Pro + Office 2021 Pro Plus – Bundle – 32.78€
• Windows 10 Pro + Office 2021 Pro Plus – Bundle – 31.76€
• Office 2019 Pro Plus Key – 1 PC – 25.61€
• Office 2016 Pro Plus Key – 1 PC – 22.54€

50% popusta na Windows OS uz promotivni kod BKS50

• Windows 10 Professional – 7.59€
• Windows 10 Professional – 2 PCs – 12.43€ (Only 6.22€/PC)
• Windows 10 Professional – 5 Keys – 30.75€ (Only 6.15€/ Key)
• Windows 11 Professional – 13.31€

Keysfan prodaje licencne ključevi pojedincima i tvrtkama. Trtke često trebaju veliki broj ključeva, a to znači da mogu dobiti nižu cijenu po ključu. Cijene za 50 i 100 ključeva:

• Windows 10 Professional – 50 Keys – 301.50€
• Windows 10 Professional – 100 Keys – 598.00€
• Windows 11 Professional – 50 keys – 349.50€
• Windows 11 Professional – 100 keys – 669.00€
• Microsoft Office 2021 Professional – 50 Keys – 899.50€
• Microsoft Office 2021 Professional – 100 Keys – 1,699.00€

Keysfan ima ocjenu zadovoljstva od 95% na Trustpilotu, zahvaljujući politici maksimalne pažnje prema potrebama kupaca, Keysfan pruža 24/7 tehničku podršku koja vodi svakog kupca od kupnje do “instalacije”. Također, ako je greškom dostavljen neispravan licencni ključ, Keysfan će odmah izvršiti promjenu bez ikakvih problema ili čekanja.

“Pokret Black Power pojavio se kao odgovor na sve jaču rasističku prirodu britanske države, ali i na rasizam radničkih pokreta i odbacivanje sindikata. Iako su crni i smeđi ljudi bili najeksploatiraniji dio radne snage, ostajali su isključeni iz društvenog i političkog života u Britaniji. Postoje sličnosti s pokretom Black Power u SAD-u, ali se u mnogočemu i razlikuju. Britanski pokret uključivao je ljude afričkog, karipskog i azijskog podrijetla, od kojih su mnogi bili djeca migranata, prve generacije rođene u Britaniji. Njihovi roditelji došli su u Britaniju i imali su najgore plaće, najgore uvjete života, najgore stanovanje. Bili su inspirirani borbama za narodno oslobođenje diljem Afrike i Trećeg svijeta, borbom protiv kolonijalizma i imperijalizma”, kaže Azfar Shafi britanski istraživač fokusiran na rad policije, tzv. borbu protiv terorizma i imperijalizam. S Ilyasom Nagdeejem napisao je knjigu “Race to the Bottom: Reclaiming antiracism” (“Istina o rasi: povratak antirasizma”). Novosti

Krenuli ste na posao, hodate centrom grada, naiđete na voćnjak i uberete jabuku, dvije, tri. Na povratku s posla svratite u gradski vrt, koji se isto tako nalazi u centru, pa uberete pokoju rajčicu, malo mrkve i luka za večeru. Katkad vikendom odete do tog voćnjaka ili do vrta i pomognete sugrađanima u sadnji, zalijevanju i uređivanju. Ovako već nekoliko godina izgleda svakodnevnica ljudi koji žive u tzv. jestivim gradovima. Ima ih diljem svijeta, i sve ih je više. EdiCitNet (Edible Cities Network, hrv. Mreža jestivih gradova) projekt je koji financira Europska komisija od rujna 2018. do kolovoza 2023. godine. Održivim urbanim planiranjem i prehrambenim inovacijama želi se stvoriti zelenije gradove, ugodnije za život. Mrežu čini 150 gradova iz Europe, Afrike, Južne Amerike i istočne Azije u kojima građani besplatno mogu ubrati voće i povrće na javnim mjestima. Projekt uključuje održivu proizvodnju, distribuciju i upotrebu hrane – od urbanih vrtova, urbanog pčelarstva i uzgoja ovaca, preko zelenih fasada (zgrade i kuće obrasle biljem), do uzgoja lokalne hrane u gradovima te organiziranje događaja na kojima se ta hrana kuha i kuša. Tportal