Nije samo sudbina pokojnog Vlade Matijanića razlog omasovljenja osjećaja da je HDZ-ova vlast postala smrtonosna za Hrvatsku. Nesposobnost elementarnog funkcioniranja države sve je zamjetnija. Spremnost države da servisira vitalne potrebe građana opasno atrofira. Hrvatska se podijelila na dvije skupine – za one koji vladaju državom svi sustavi savršeno funkcioniraju, za one druge sva su vrata zatvorena. Ergele crnih limuzina u Kninu za proslave Oluje satima s upaljenim motorima čekaju političku svitu, dok istodobno za smrtno bolesnog novinara u Splitu nema ni hitne pomoći, ni bolničkog smještaja, ni lijeka koji bi mu život mogao spasiti. Jelena Lovrić za Nacional.

Rijetki su oni koji više žele žrtvovati svoje privatno vrijeme za posao, a sve je više onih koji bi odradili posao unutar radnog vremena, za to bili dobro plaćeni i u četiri-pet popodne otišli u svoj život. Posebno od pandemije ljudi sve više inzistiraju na benfitima, na kraćem ili barem fleksibilnijem radnom vremenu te izbjegavaju moguće sagorijevanje. Nedavno istraživanje pokazalo je da radnici sve češće razgovaraju o sagorijevanju, a upravo kako bi se to spriječilo sve više ljudi podržava ideju koja zagovara sporije i manje rada – slow work. Slow work pokret antiteza je užurbanosti i preopterećenosti poslom. Ovaj pokret potiče radnike da redefiniraju što je produktivnost i što su njihovi ciljevi. ‘Spori rad’ zapravo se odnosi na usporavanje tempa na poslu i vođenje mirnijeg načina života. Ideja je da trebamo raditi pametnije, a ne više pa zagovornici ‘sporog rada’ smatraju da se može raditi bolje radeći manje. Lider

• U strogom centru Zagreba, u Jurišićevoj se tijekom radova urušio dio zgrade (Index)
• Rusija prekida isporuku plina prema Europskoj uniji putem Sjevernog toka (Tportal)
• Komemoracija za tragično preminulog novinara i urednika Nove TV Mislava Bagu održat će se u ponedjeljak u 11 sati, a sprovod će se održati u utorak u 14 sati na Krematoriju (N1)
• RTL gasi dugogodišnju showbiz emisiju RTL Exkluziv (Index)
• Hrvatski obavještajci s američkim kolegama odradili vježbu kibernetičke obrane (Bug)
• U Varaždinu počeo 24. Špancirfest: U deset dana više od 500 programa (Nacional)

Serija predstavlja proces snimanja legendarnog filma Kum, takoreći od ideje do realizacije, a kroz prizmu Alberta S. Ruddyja, producenta kojem je to bio prvi ozbiljniji projekat, a koji je dotad radio u računarskoj kompaniji i ubijao se od dosadnog posla. Produciranje mu je ponudilo pogled u neki novi svet, pogled koji više nije mogao da skrene. Holivud ga je sve više privlačio, kao i mnoge pre i posle njega, ali Ruddy je imao ono što je bilo neophodno za uspeh ili pak neviđenu propast – ludost, hrabrost koja se graniči s nepromišljenošću, entuzijazam, dobru volju i, u konačnici možda najvažnije, dobre namere. The Offer sve to oslikava, a o Ruddyju, istini za volju, stičemo tako pozitivan utisak možda zato što je serija svojevrsna forma njegovih memoara. Snimljena je na osnovu njegovih sećanja, a složićemo se da bi svako od nas bio heroj u sopstvenoj priči. Ne možemo mu to zameriti, ali treba to imati na umu. XXZ

Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike (MRMOSP) vodit će i javno objavljivati evidenciju poslodavaca kod kojih su inspektori rada zatekli radnike koji rade na crno, ali i poslodavaca kod kojih inspekcijskim nadzorom nisu utvrđena kršenja prava iz radnog odnosa. Objava podataka o poslodavcima kod kojih je inspekcijskim nadzorom utvrđeno postojanje neprijavljenog rada „neće se smatrati odavanjem inspekcijske tajne“, poručuju iz resornog ministarstva. Istodobno, ti će poslodavci svakom radniku koji je kod njih zatečen u nezakonitom radu morati isplatiti plaću i sva javna davanja za period od šest mjeseci unatrag od utvrđivanja neprijavljenog rada. Te novine u primjeni bi trebale biti od iduće godine odnosno sa stupanjem na snagu Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada. Faktograf

U Ministarstvu turizma i sporta održano je javno savjetovanje gdje je predstavljen Nacrt prijedloga Strategije razvoja održivog turizma do 2030. godine. Nacrtom Strategije su definirana četiri strateška cilja koja su horizontalne prirode i podjednako se odnose na sve dionike u turizmu te uključuju cjelogodišnji i regionalno uravnoteženiji turizam, turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu, konkurentan i inovativan turizam te otporan turizam. Stavili su fokus na konkretne ciljeve poput odgovora na izazove prekomjernog turizma, razvojne potrebe turistički nerazvijenih područja, kvalitete smještajne strukture, očuvanje i valorizaciju resursa, zadovoljstvo turista i pružatelja usluga te uključenost lokalnog stanovništva. Green

Istraživači Sveučilišta Cambridge osmislili su ultratanke, fleksibilne uređaje koji inspiraciju crpe iz fotosinteze. Budući da su jeftini, autonomni i dovoljno lagani da plutaju, ovi uređaji mogli bi se koristiti za stvaranje održive alternative benzinu, bez zauzimanja prostora na kopnu. Ovo je prvi put da je čisto gorivo proizvedeno na vodi. Kad bi se povećalo, umjetno lišće moglo bi se koristiti na zagađenim vodenim putovima, u lukama ili čak na moru i moglo bi pomoći u smanjenju ovisnosti globalne pomorske industrije o fosilnim gorivima. Umjetno lišće moglo bi značajno smanjiti troškove održive proizvodnje goriva, ali budući da je i teško i lomljivo, teško ga je proizvoditi u velikom obimu i transportirati. Bug

Nije jasno kako bi legalno i inače nimalo problematično ponašanje premijerke Marin, koje nije strano ni ostatku građana, moglo naštetiti finskim državnim interesima. Pokušalo se s implikacijama da se socijaldemokratska premijerka Marin na toj zabavi drogirala. Dio finskih medija je objavio kako se na snimkama, doduše ne baš razgovijetno, može čuti glas u pozadini kako viče “banda od brašna”, što se navodno odnosilo na kokain ili amfetamine. Marin je zanijekala da je korišten taj izraz. Čini se da većina ljudi, naročito onih mlađe generacije, nema nikakav problem s ponašanjem Sanne Marin. Na društvenim je mrežama dobila mnogo podrške, dok prigovori dolaze većinom s konzervativne strane društva. Index

• Ukrajina: Rusija će izvesti veliki teroristički čin u nuklearki, imamo potvrdu (Index)
• Oluja u Europi, 13 mrtvih, voda nosila ljude, vjetar puhao 224 km/h. Stiže u Hrvatsku (Istru i sjevernu Dalmaciju) (Index)
• Svijet bi emitirao gotovo 700 milijuna tona štetnih plinova manje svake godine – više od godišnjih emisija Kanade – kad bi se svi vozili biciklom (Nacional)
• Vlasnici i djelatnici mjenjačnica posebno strepe od uvođenja eura: Bez posla nas ostaje oko četiri tisuće (Danica)
• Veći dio vlasničkog udjela u Vindiji od Dragutina Drka naslijedila je njegova udovica Božena (Lider)

I globalno smo i lokalno, dakle, smješteni između inflacije i recesije. Prošla financijska kriza iz 2008. pokazala je da austerity /štednja nije rješenje, jer gura izravno u recesiju (iz koje se Hrvatska izvlačila šest godina, ali ni Europa nikada nije dosegnula prijašnju razinu ekonomske razigranosti). No, s nekoliko kriza na leđima koje bi se mogle (ako već nisu) stopiti u savršenu oluju, pitanje je može li bilo kakva naučena, osmišljena, isprobana politika uopće djelovati? Točnije, bi li u sadašnjim uvjetima bolje djelovala politika štednje ili poticaja (oko te se dvije varijante uglavnom vrte sva rješenja) i može li uopće ijedna? Analitičar Velimir Šonje kaže kako nema univerzalnog odgovora, jer inflacija ima različita izvorišta i dinamiku u različitim zemljama. Lider

Kina je nedavno lansirala prvi transportni sustav maglev na svijetu koji radi bez struje zahvaljujući trajnim magnetskim tračnicama koje drže vagone u zraku na neodređeno vrijeme. Prva probna vožnja duga 800 metara uspješno je završena u okrugu Xianggou u južnoj Kini pri brzini od 80 km/h. U sljedećoj fazi projekta povećat će se i duljina staze (7,5 km) i pokušati dostići najveća brzina (120 km/h). Prijevozni sustav Maglev (ili magnetski levitacijski vlak), koji je danas dostupan u tri zemlje, prvi su zamislili američki izumitelj Robert Goddard i inženjer Emile Bachelet u prvoj polovici 1900-ih. Sustav maglev službeno je 1984. uveden u javni sektor za komercijalnu upotrebu. Ovi vlakovi obično voze na dva seta elektromagneta, pri čemu odbojne sile potaknute suprotnim polovima pomažu podizanju, tjeranju i pomicanju vagona naprijed bez trenja. Green

Brod će biti duljine 232,5 metara i imat će 547 privatnih rezidencija. Zvat će se MV Marrative te će biti prvi stambeni brod na pogon ukapljenog prirodnog plina (LNG). Rok isporuke broda je 2025. godina. Taj brod razlikuje od broda za krstarenje po tome što je namjenski izgrađen za stanovanje na moru. Zamišljeno je da, između ostalog, ima poštu, školu, knjižnicu, bolnicu, banku, bazene, uredski prostori i 20 restorana i barova. N1

Peelovi prethodni filmovi kombinirali su stravu s određenom dozom komedije i britkog socijalnog komentara pa su se bavili rasom i klasom. “Nope” također slijedi sličan obrazac pa se može reći da je istovremeno napet i otkačen, ali i kritičan prema suvremenoj kulturi koja tjera pojedince da u svemu oko sebe traže put do zarade i petnaest minuta slave. Za razliku od ranijih Peeleovih filmova koji su bili jednostavni i komorni, “Nope” ima osobine epskog znanstveno-fantastičnog spektakla, a kritika ga s pravom uspoređuje s klasicima horora i SF-a iz radionice Stevena Spielberga sedamdesetih. Na koncu se vjerojatno, kao što je često slučaj u takvim žanrovski oprečnim kombinacijama, nećete ni dovoljno preplašiti, niti dovoljno nasmijati. Ipak treba pohvaliti odvažne poteze poput dizajna svemirskog entiteta i fantastičnu filmsku fotografiju. Ravno do dna

Donedavna službenica, viša savjetnica za kulturu, sport i mlade u šibensko-kninskoj županijskoj administraciji nakon 28 godine predanog rada dobila je otkaz i dospjela na Zavod za zapošljavanje. Jer, u novoj reorganiziranoj upravi županije za nju, magistricu pedagogije i akademske violinistice, nije bilo mjesta. Ni u njenom dotadašnjem upravnom odjelu, ni u bilo kojem drugom, ali ni u jednoj županijskoj službi i ustanovi. Tkogod bi pomislio da je nešto gadno zgriješila ili da njezinu nesposobnost više nisu mogli tolerirati. Ali, Zlatka je za svoj rad minulih godina dobivala samo visoke ocjene. Problem vidi u tome što nije znala šutjeti. Zlatka ima 52 godine, živi s dementnom majkom za koju se brine, nije udana, nema djece i, što je najvažnije, ne štiti je ni stranačka iskaznica. A bez nje se u ovom klijentelističkom, uhljebničkom društvu i, očito stranačkoj državi, nemate čemu nadati.  Župan Jelić o ovom slučaju je rekao kako Zlatku “nitko ne želi u svom odjelu“, nesuradljiva je i konfliktna, a sudbina službenika je u rukama pročelnika. Lupiga

• Velike oluje u Europi, raste broj mrtvih. Estofex izdao upozorenje za Hrvatsku (Index)
• Jaka detonacija u centru Tučepa: Eksplodirao plin na štandu i ozlijedio dvije osobe (Tportal)
• Video: I HRT se oprostio od Mislava Bage
• Rezervni Villarreal lako pobijedio Hajduk (4:2) (Index)
• Nakon dvije godine stanke ponovno krenuo Renesansni festival (Podravski)

Ponuda uključuje vožnju quadom u trajanju od 1 sat (1 quad) i kajakarenje u prozirnom kajaku u trajanju od 2,5 sata za 2 osobe u organizaciji Velebit aktivnosti uz obuku za početnike i zaštitu. Kajakarenje na Gackoj je zbog mirnoće i sigurnosti rijeke namijenjeno svima, mladima i starijima. Kajakari se 2,5 h 8 km u prozirnom kajaku, a na quadu ste 1h po Gackoj dolini i Velebitskom pobrđu. Rok iskoristivosti: 31.8.2022. Više detalja pročitajte ovdje.

Bez da središnja banka proglasi bitcoin zakonskim sredstvom plaćanja, rizik prihvaćanja bitcoina za prodanu robu bio bi trgovčev. Ako je središnja banka izričito proglasila bitcoin zakonskim sredstvom plaćanja, tada postaje službeni oblik razmjene vrijednosti unutar gospodarstva. Porast bitcoina i nekoliko drugih decentraliziranih kriptovaluta također je katalizirao nekoliko središnjih banaka kako bi digitalne valute smatrale robusnijom alternativom fijat valutama. Kao rezultat toga, mnoge zemlje, uključujući Kinu, Ujedinjeno Kraljevstvo, SAD i Indiju, rade na svojim digitalnim valutama središnje banke (CBDC). Također treba napomenuti da su režimi koji uvode bitcoin kao zakonsko sredstvo plaćanja tvrdili da donose financijsku uključenost njegovom stanovništvu. Lider

Danas povijesno gradsko središte ne možemo zamisliti bez Dolca, smatramo ga kulturnim dobrom, no malo tko poznaje povijest grada toliko dobro da bi znao zašto je taj golemi arhitektonsko-urbanistički zahvat u povijesno središte, na kraju ipak ostao nedovršen. I tržnica Dolac i zgrada Rado, kao još tridesetak zgrada javne namjene u Zagrebu, uz neke privatne vile, djelo su najpoznatijeg arhitekta secesijskog Zagreba, Vjekoslava Bastla. On je bio osebujna ličnost, arhitekt koji je svojom vizijom, originalnošću i majstorskim oblikovanjem dao nemjerljiv doprinos centru Zagreba kakvog danas poznajemo. Začudno je, da u istom tom Zagrebu nije zaslužio ni ulicu sa svojim imenom. Nadajmo se, da će neki marni ljudi, pregaoci i poznavatelji baštine, u budućnosti ovu nepravdu ispraviti. Jacqueline Bat za Autograf