Iako su mediji odigrali središnju ulogu u definiranju i uspostavljanju šire komunikacije u isticanju društvene odgovornosti i stavljanja održivog razvoja na dnevni red, praksa pokazuje da mediji ipak premalo pozornosti posvećuju ključnim pitanjima s toga područja ili ih ponajčešće vezuju uz incidente. Konkretno, u razdoblju od 1961. do današnjih dana program vijesti fokusiran je prvenstveno na incidente polucije ili ekološke katastrofe, i to osjetno više no na poticanje i ukazivanje novih trendove odnosno razloge incidentima i katastrofama. Takav odnos je, nažalost, dominantan. Temeljno je pitanje kako bi mediji trebali djelovati? Prevladava mišljenje stručnih krugova da bi se uloga medija morala odražavati na bitno drugačiji način. Oni moraju imati kritičku ulogu u prikazivanju pozitivnih primjera tranzicije gospodarstva i društva u cjelini prema pojmu održivosti. To pretpostavlja da i sami bolje razumiju filozofiju održivog razvoja i društvene odgovornosti poslovnoga svijeta, odnosno da su svjesni svoje snage u propagiranju ideja koje bitno utječu na kvalitetu življenja. Ante Gavranović za Epohu.
Zagreb je grad tolike nebrige za kulturnu infrastrukturu da je moguće da jedna bujajuća, za njegov kulturni život neobično važna scena izgubi toliko mnogo gašenjem jednog privatnog kluba. Odnosno, neizbježno zatvaranje KCM-a podsjeća nas da ne postoje nikakvi specifično alocirani gradski resursi na koje se ta scena može osloniti kako ne bi ovisila o komercijalnim prostorima, s kojima se neprekidno ponavlja isti, duži ili kraći ciklus poput ovoga. Što je to, u konačnici, KCM omogućavao glazbenoj sceni? Zvučat će dozlaboga banalno, ali: otvoreni, gotovo uvijek dostupni prostor za susret i rad, kakav je praktički nemoguće pronaći u komercijalnim klubovima – ne samo u obliku muzici uvelike podređenog programa koncerata, sessiona, pa i javno financiranih događanja. Kako onda prekinuti temeljnu ovisnost neprofitabilnih programa o ugostiteljskom tržištu, koju iz nekog razloga kulturna politika neprekidno podrazumijeva kao nepromjenjivu datost? Kao jedino održivo rješenje nameće se pronalaženje hibridnog gradskog prostora s klupskom infrastrukturom i javnim financiranjem programa. Kulturpunkt
“Ne ostavljaj tragove” potresna je drama o naprasnom završetku jednog mladog života, ali i minuciozno režiran politički triler koji gledatelje vodi u najskrivenije zakutke jedne monstruozne birokratske mašinerije. Poljska, 1983. godine. Zemlju potresa slučaj ubojstva mladog pjesnika Grzegorza Przemyka, kojeg je nasmrt pretukla milicija. Film prati priču njegovog prijatelja Jureka, jedinog svjedoka brutalnog premlaćivanja, koji je preko noći postao državni neprijatelj broj 1. Pokrenut je tada cijeli državni aparat – tajne službe, mediji i sudstvo nastojali su slomiti Jureka i pojedince bliske slučaju, uključujući Jurekove roditelje i Grzegorzovu majku, poljsku pjesnikinju i aktivisticu blisku demokratskoj opoziciji, Barbaru Sadowsku. Ravno do dna
Pravu krvnu sliku gospodarstva ne pokazuje nezaposlenost, nego – zaposlenost. A ona buja. Prema službenim statističkim podacima, lani smo imali 1,698 milijuna radno aktivnog stanovništva i 1,572 milijuna zaposlenih. Podaci za lipanj ove godine pokazuju da nam raste čak i radno aktivno stanovništvo – 1,723 (u šest mjeseci 25 tisuća ljudi više, unatoč padu nataliteta i iseljavanju) – od kojih je gotovo rekordnih 1,618 milijuna zaposlenih. Zamalo rekordnih, jer u odnosu na doista rekordnu pretkriznu 2008. imamo samo oko tri i pol tisuće manje zaposlenih. Podaci su, dakle, za hrvatske prilike fantastični, no da bismo zadržali good spirit, valjalo bi znati zašto. Ekonomist Velimir Šonje razloge za rast zaposlenosti nalazi upravo u tome što je sadašnja razina BDP-a prilično iznad one iz slavne 2019. Lider
Parklife je mnoge razveselio viješću da će se dvonacionalni riječni park izgraditi na zemljištu koje je nekoć bilo namijenjeno za dio američko-meksičkog graničnog zida. Pogranični grad Laredo u Teksasu bio je odustao od izgradnje betonskog i čeličnog zida koji je prijetio odvajanjem grada i njegovih stanovnika od rijeke Rio Grande – ali su ugovori o izgradnji otkazani nakon žustre kampanje Koalicije No Border Wall. Umjesto toga, dužnosnici Lareda rade s kolegama preko granice u Nuevo Laredu, Tamaulipas, na zajedničkoj viziji stvaranja zone ekološke obnove između dva grada. Projekt od 1.000 hektara obuhvatit će dionicu dugu gotovo dva kilometra duž urbanih jezgri rijeke, uokvirenu mostovima i amfiteatrom, plus rekreacijsko područje dugo pet kilometara. Dvonacionalni most povezat će građane SAD-a i Meksika sa zajedničkim prostorom zajednice – podložan carinskoj provjeri. Green
Čitavu svoju karijeru, od početka na HTV-u pa do Nove TV, držao se standarda i promovirao vrijednosti za koje se sve više vjeruje da odumiru ili da ih se postupno guši i ubija. Prolazio je novinarsko kaljenje, probijao se i izgrađivao, pokazivao da se može raditi mimo i protiv cenzure, da se može udarati tamo gdje je najtvrđe i oduprati onima koji su najjači. Da se može biti pošten, hrabar, provokativan i analitičan. I najvažnije, uporan. Mislav Bago utjelovio je sve novinarske kvalitete od kojih se ne stvaraju zvijezde, već formiraju pravi novinari. Pa i kad je izvještavao, i kad je satima čamio u Saboru i pred Banskim dvorima, i kad je u intervjuima rešetao političare i kad je u studiju analizirao događaje, Bago je pokazivao svima kakav novinar treba biti. Beskompromisan, ali neostrašćen, probojan, ali pošten, zagrižen, ali nepristran… Bago je mogao biti – kao što je i bio – uzor novinarima u svim medijima, na svim platformama, u svim generacijama. Baš kao što je bio trn u oku političarima svih boja u zadnjih nekoliko desetljeća. Tomislav Klauški za 24 sata.
Willie Nelson najavljuje novu knjigu o dugogodišnjem bubnjaru Paulu Englishu
Bend Ukleti Dukat, koji se predstavio prije godinu i pol dana singlom “Kada budeš išo preko”, u međuvremenu je marljivo radio na svome debitantskom albumu “Odavno sa druma”. Sada predstavljaju drugi spot i singl za pjesmu “Dva dukata za poslije” koja najavljuje i sam album koji izlazi 22. kolovoza. Pjesma i spot se bave dualizmom : žena-muškarac, ljubav-zloba, dan-noć, stvarnost-fikcija – prikazanu kroz život i oči seljana malog šokačkog sela. Upravo zbog toga prvi dio spota je “bootlegana” snimka emisije “Lijepom našom”, koja na lo-fi način prikazuje reinterpretirani folklor. Ravno do dna
Ne pritisnemo li dovoljno snažno kvačilo pri mijenjanju brzina može doći do zvuka koji podsjeća na struganje, a to je samo jedan od načina na koji možemo skratiti životni vijek mjenjača. Kod oštećenja sinkronih prstena dolazi do gubitka njihove uloge da izjednače broj okretaja između dva vratila kako bi se lakše i bez smetnje promijenio stupanj prijenosa. Preporuka je s ovim tipom neispravnosti u što kraćem vremenu otići na servis jer mogući su i drugi uzroci. Što se može dogoditi ako pri velikoj brzini vozila prebacimo mjenjač iz, na primjer, 6. stupnja prijenosa u 2. stupanj prijenosa? Otvorena je mogućnost izlaska iz maksimalno određenog broja okretaja motora što naravno može biti štetno za mehaniku motora do razine većih mehaničkih oštećenja motora. Revija HAK
Ovdje je riječ o klubu koji je postao čak pozornica i za mlade i starije gradske jazzere. Na pozornici KCM su imali i ad hoc sessione, isprobavali su se projekti i bendovi u nastajanju. Bila je to prava početna točka te scene proteklih godina, jer u tom malom koncertnom prostoru kad dođe i dvadesetak ljudi, on nije prazan i stvori se neka atmosfera. Koliko je samo tribina tamo održano, čak je i izložbena galerija aktivirana u gornjem prostoru koji nema valjda ni 20 kvadratnih metara. I cijela ta stvar je išla čistom voljom, ‘na mišiće’ kako običavamo reći. U petak 12. kolovoza su mediji brujali o međunarodnom Danu mladih, u smislu ima li za njih nade ovdje, obzirom da uglavnom pakiraju kofere i odlaze. Tri dana kasnije s obavijesti da se Kulturni centar Mesnička gasi, dolazi tako još jedno objašnjenje na temu ‘ima li nade’, jer mladi i njihov način života, zabave i kreativnosti (opet) dobivaju izgon iz centra glavnog grada. Ravno do dna
Na Keysoff softverskom dućanu možete nabaviti originalni Microsoft Windows i Office sa trajnom licencom po izuzetno niskoj cijeni. Windows 10 stoji samo 7,22 eura, a ako kupujete više komada, za obitelj ili prijatelje možete dobiti cijenu od svega 5,75 eura po komadu. Microsoft Office već od 14,13 € po računalu.
Windows OS već od 5,75 €
Windows i Office zajedno uz popust od 50% uz promo kod BP62
Prije kupnje skinite originalni softver s web stranica proizvođača i instalirajte ga na računalo, a potom ga aktivirajte pomoću kupljenog ključa. Kupljeni softver je originalan, trajno licenciran i daje vam mogućnost daljnje korisničke podrške i nadogradnje.
Mislav Bago (1973 – 2022) je nađen mrtav u Martićevoj ulici u Zagrebu. Mislav Bago višestruko je nagrađivani novinar, reporter i politički komentator (1973.) Započeo kao novinar/istraživač na HRT-u u redakciji TV Parlamenta. Godinu poslije radi i priloge za redakcije informativnog programa i religijskog programa. Istodobno prati stranački život i Hrvatski sabor. Specijalizirao se u unutarnjoj politici za rad Vlade i Hrvatskog Sabora. Od 1995. godine sudjeluje u stvaranju svih izbornih emisija i aktivno prati sve procese vezane uz izbore; 2001. godine prvi je put autor izbornog projekta, a nakon toga nastavio je taj posao iznimno uspješno raditi za sve izbore u RH. Mislav je bio i urednik emisije Otvoreno od 2006. do 2008., a godinu poslije postaje urednik i novinar na Novoj TV. Dnevnik, Forum
Ponuda uključuje specijalistički ginekološki pregled, laserski tretman rodnice i konzultacije u Poliklinici Veritas u Pavla Hatza 8. Tretman se provodi najnovijim CO2 frakcijskim/ablativnim ultra pulsnim laserom koji neinvazivno i vrlo uspješno rješava probleme urinarne inkontinencije, suhoće rodnice, vaginalne atrofije, bolnih odnosa i postporođajnih tegoba. Metoda je bezbolna, minimalno invazivna, nekirurška, učinkovita i bez nuspojava (nije potrebna anestezija i zahvat se izvodi ambulantno). Rok iskoristivosti: 10.10.2022. Za detalje kliknite ovdje.
Zemlje članice obavezale su se smanjiti svoju potražnju za plinom za 15 posto do ožujka kao dio mjera. Ulozi nisu svi isti diljem EU. U Njemačkoj bi zatvaranje ruskog plina teško pogodilo industriju i utjecalo na mogućnost ljudi da griju svoje domove. U Švedskoj i Finskoj, gdje plin čini manji udio u ukupnoj energetskoj shemi, utjecaj bi bio manje drastičan. Osim trenutnih mjera usmjerenih na preživljavanje zime, vlade će također morati poduzeti dugoročne korake, na primjer renoviranje zgrada kako bi bile energetski učinkovitije i prelazak na ekološki prihvatljivije tehnologije centralnog grijanja. Index
Jesen i zima bit će šokantne za mnoge hrvatske tvrtke. U ovdašnju poslovnu genetiku ugrađena je sposobnost snalažljivosti i improvizacije. Ali tek njihovo brzo prevođenje u pripremljene procedure jamčit će opstanak. Za poduzetnike i menadžere u Hrvatskoj to u prijevodu znači da će sudbina njihovih tvrtki ovisiti o tome koliko su im kvalitetne procedure i operativni procesi. Za snalaženje, improvizacije, inovacije, kreativnost i nekonvencionalna rješenja ne treba se previše brinuti. Koliko god na sceni bile nove poduzetničko-menadžerske generacije, školovane na prestižnim svjetskim faksovima, naslijeđeni poslovni genski kôd, u koji se desetljećima ugrađivalo preživljavanje u nemogućim, pa i apsurdnim okolnostima, još nije oslabio. Problem nastaje kad je riječ o ovdašnjim tvrtkama. U mnogima se zanemaruju procedure u koje će se ugraditi ono što u kriznim situacijama smisle poduzetnici fantasti. Miodrag Šajatović za Lider.