Professor emeritus s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu kritičan je prema načinu na koji je Hrvatska ispunila uvjete za ulazak u eurozonu jer smo održavali javni dug, ali zato nismo investirali u razvoj, što smatra pogubnim za Hrvatsku. U intervjuu za Nacional rekao je štošta zanimljivog: Europa će nam svakako pomoći, ali pomoć nije razvoj nego preživljavanje i zemlja se od razvojne pretvara u prosjačku. Problem je u tome što moramo imati svoj koncept i vlastitu politiku prilagođenu hrvatskim specifičnostima. Hrvatska vlada je jedina i uvijek će biti odgovorna za Hrvatsku i za hrvatski razvoj. To ne može prebaciti na EU ili bilo koga drugog. Nijedna se zemlja nije razvila dok nije stvorila vlastitu sposobnost za vlastiti razvoj. Nažalost, Hrvatska to još nije uspjela. Ako toga nema, onda će se u Europi događati unutarnja kolonizacija, što se u Hrvatskoj već događa.

Zašto su onda vrckavom, prčevitom i politički nekorektnom predsjedniku s uma sišli Romi, a ne Židovi? Svakako, ne bi time rekao ni da su Židovi prevaranti, niti da kradu. Osim ukoliko to zaista misli, u kojem se slučaju ispričavam. Ukoliko pak ne misli, zašto to nije rekao? I zašto to nikad neće reći? Zato što je dosjetka o Romima koji „znaju napraviti profit“ i koji su „spretni u tim stvarima“, u zamjenu za krezavi smijeh hijena na društvenim mrežama i glasačkim spiskovima, izazvala tek ljutnju romskog zastupnika Veljka Kajtazija i politički korektan, patronizirajući prezir mutavog Andreja Plenkovića. Dok bi dosjetka o Židovima koji „znaju napraviti profit“ i „spretni su u tim stvarima“ u zamjenu za krezavi smijeh Milanovićevih hijena izazvala lavinu reakcija u svijetu i gnjev svjetskih židovskih organizacija. A Milanović je ipak sinjski mangup i „dijete zagrebačkog asfalta“: on nikad ne ide u fajt s jačima, i nikad bez podrške hijenske rulje ili sponzora. Njegovi su prirodni neprijatelji feministice, B.a.B.e, ženske udruge, nevladine organizacije, demonstrantice s Vruje, profesori Klasične gimnazije, Njonjo, Jaglac, Pupovac, Bosanci i Romi. Boris Dežulović za N1.

• Hrvatsku od početka godine posjetilo više od 10 milijuna turista (N1)
• Sto najbogatijih Amerikanaca izgubilo više od 660 milijardi dolara (N1)
• Smanjenje PDV-a na drvna goriva dobrodošla je mjera (Agroklub)
• Što sve Kohorta zamjera Bjelici: ima najskuplji ugovor u HNL-u, imao je mogućnost dovesti basnoslovna pojačanja (od kojih neki koje je doveo nisu skupili ni 90 minuta igre), izgubio sve ključne utakmice, nije isprofilirao nijednog igrača iz škole nogometa, igra mu je mlaka i negledljiva (Index)
• Preporuke dobrih naslova za ljetno štivo (Green)

Idemo još jednput ponoviti, Europska unija planira zabraniti benzince i dizelaše 2035. godine osim jedne iznimke – da ih pokreće klimatski neutralno sintetičko gorivo. Kakva je njegova budućnost? Pa nije loša jer se tvrtke poput Porschea i Toyote silom trude pokrenuti tu industriju, koja bi im omogućila da produže život svojim ikonama poput 911 ili Land Cruisera. Počevši od ove godine, očekuje se da će pilot postrojenje proizvoditi oko 130.000 litara takozvanog e-goriva godišnje. Zasad će se koristiti na utrkama, no pitanje je vremena kada će ga pustiti u komercijalnu prodaju. U Porscheu smatraju da je s industrijskom proizvodnjom sintetičkih goriva moguće osigurati cijenu manju od dva eura po litri. Također, neki proizvođači motornih ulja već spominju mogućnost da bi sintetička goriva mogla koštati oko 80 centi po litri, što je oko šest kuna. E-goriva proizvedena iz vode i ugljičnog dioksida ekstrahiranog iz zraka, s primjenom za automobile, zrakoplove i brodove, imaju prednost u odnosu na čisti vodik jer se mogu lakše transportirati. Sintetička goriva mogu se pripremiti za dizelaše i benzince. Revija HAK

Vremenske prognoze na televizijskim kanalima rado su gledane jer sažeto pružaju važne informacije o tome kakve će biti vremenske prilike u idućih nekoliko dana ili tjedana. Osim zbog izbora odjeće ili planiranja aktivnosti, prognoze vremena sve češće pratimo i sa zabrinutošću kada nam najavljuju nepogode poput grmljavinske oluje i tuče. Jednostavnim krivotvorenjem ili iskrivljenom interpretacijom tih podataka brzo mogu proširiti dezinformacije, najčešće putem društvenih mreža. S obzirom na to da će podaci o vremenskim prilikama biti sve važniji u idućim godinama i desetljećima zbog posljedica globalnog zatopljenja, pravodobno prepoznavanje lažiranja tih podataka može pomoći kako bi se širenje dezinformacija zaustavilo ili barem usporilo. Iako je dokazano da je ljudska djelatnost uzrokovala globalno zatopljenje, tzv. klimatski skeptici u to ne vjeruju. Razlog je u činjenici da je ustvari prirodno za čovjekovu psihu da teže shvati prirodu jednog ovako velikog i kompliciranog problema, a uloga medija leži u tome da pomogne u prikupljanju znanja i činjenica. Medijska pismenost

Turistička je sezona u Hrvatskoj pred samim vrhuncem, a iz radionice sektorskog ministarstva je prošli tjedan plasiran nacrt Strategije razvoja održivog turizma RH do 2030. godine. Posrijedi je svakako krovni dokument u turističkom sektoru. Ipak, pomalo je neobičan tajming njegova slanja u obaveznu jednomjesečnu javnu raspravu. Treba pritom reći da se Strategija bavi načelnom razinom problematike, dok bi konkretniju, akcijsku dimenziju donio spis zvan Nacionalni plan razvoja održivog turizma do 2027. godine. Ona ispravno adresira većinu problema hrvatskog turizma, no trivijalizira potencijalne prihode. Pokraj plasmana eno i gastro ponude, spominje se zastupljenost hotela u odnosu na apartmane, ali i nedostatak radne snage. DW

Dok se u nadolazećem razdoblju očekuje propitivanje legitimnosti i opravdanosti instrumenta monetarne politike među štedljivijim zemljama članicama iz sjeverne Europe, Hrvatska će barem kada je u pitanju program TPI profitirati od ulaska u eurozonu. Ponavlja nam se tako još jednom situacija koja nam se dogodila u podjeli sredstava iz Fonda za oporavak i otpornost, iz kojeg smo dobili komparativno gledano najviše jer smo ekonomski najslabija zemlja članica Unije. Europska središnja banka držat će intervencijama nižom cijenu našeg duga nego što bi ona bila u stvarnim tržišnim uvjetima, i to baš zato što imamo visok vanjski dug, u iznosu od 80 posto BDP-a. Kada jednom uđemo u eurozonu, povećanje troškova duga bi se trebao smanjiti, što će spriječiti pad investicija i potrošnje. Maruška Vizek za Tportal.

Morao sam u MUP u Petrinjskoj otići prijavit promjenu prebivališta. Prošlo je više od dva mjeseca kako su me možemovci skembali iz mog, odnosno gradskog stana u Dubravi. U prizemlju zgrade MUP-a nitko ne stoji u redu. Ljudi na ceduljicama uzimaju nekakve brojeve iz filipdikovskog aparata. Gledam kako drugi, pa i ja stisnem zamašćeni ekran na tom aparatu. Dobijem, o jebemti sreću, broj 13.  Kraj mene je stajala bljedunjava žena koja se prepirala sa šalterušom, sve dok nije došao netko i opalio joj šamarčinu da je pala na pod. Ljudi iza mene mislili su da sam joj ja to učinio. Na šalteru za izdavanje putovnica spazio sam načelnika Murtera Tonija Turčinovog što ga ovih dana kroz medije provlače zbog afere Bordel, u onom nekom austrijskom bordelu na račun općine ispeglao je na kartici 1560 eura. U njemu sam vidio slamku spasa. “Gospodine Turčinov, vi imate iskustva s bordelom. Dajte, molim vas, pogledajte me dobro i recite ovoj gospođici izgledaju li ovako svodnici?” Nova zgoda Nacionalne groupie.

• Prvi brod krenuo iz luke u Odesi, na njemu se nalazi 26.000 tona kukuruza (Nacional)
• Kaos u ZTC-u: Opet zakasnili s remontom letjelica, djelatnici masovno na godišnjem, a jedan na bolovanju radi u Austriji (Tportal)
• Platforma No More Ransom: besplatni alati protiv ucjenjivačkih programa (ransomware-a) (Lider)
• Sektori s najvišim plaćama: informacije i komunikacije, slijedi djelatnost opskrbe električnom energijom, plinom, parom i poslova klimatizacije (Tportal)
• Najveći problem domaćeg online tržišta je dostava (Lider)

Forumaši ljubitelji fotografije pokrenuli su još jedan zanimljiv natječaj na temu “Mojih pet minuta“. Tema je u principu slobodna, subjektivno prikazujući kako netko doživljava svoj stil u nešto “uzvišenijem” izdanju. Postavljanju fotografija se može priključiti bilo tko i to do 6. kolovoza, nakon čega slijedi glasanje. Autor fotografije s najviše glasova ima priliku birati iduću temu. Forum

Kanadski country rock bend The Sadies koji predvode braća blizanci Dallas i Travis Good aktivan je još od devedesetih godina i iza sebe ima pozamašnu diskografiju. No, koliko god njihova diskografija dosad bila vrijedna pozornosti i pohvale, čini se kako su u veoma rijetkim prilikama bili sposobni isporučiti album toliko snažnog materijala i zvuka kao što je njihov posljednji prilog katalogu, “Colder Streams”. Ta procjena zvuči posebno bolno ako znamo da je ujedno riječ o posljednjoj ploči gitarista i pjevača Dallasa Gooda koji je ove veljače s 48 godina umro od srčane bolesti. The Sadies u tu mješavinu ubacuju kaubojske pasaže, pa ploča djeluje kao soundtrack spaghetti vesterna u kojemu glavne uloge tumače natripani hipiji. Ravno do dna

Željeznički sektor desetljećima je zapostavljen, zbog neulaganja je nekonkurentan te se prijevoz sa željeznice koja je ekološki prihvatljivija selio na ceste. Na to su godinama upozoravali željezničari kojima je mala satisfakcija činjenica da se priznaje kako je neulaganje u željeznicu bila politička odluka. A to je resorni ministar priznao u više navrata. Za brzinu veću od 100 kilometara na sat projektirano je 52 posto ukupne duljine pruge u Hrvatskoj. No, u stvarnom svijetu ta se brzina iz godine u godinu vozi na sve manje pruga. Da bi se negativni trend preokrenuo, prema procjenama HŽ Infrastrukture, godišnje bi se trebalo modernizirati ili obnoviti više od 200 kilometara pruga i to tijekom narednih deset godina. Dosadašnje iskustvo pokazuje da je to prevelik zalogaj za Hrvatsku. Faktograf

Postoje svi regulatorni preduvjeti, i na razini Europske unije i Hrvatske, da se digitalni potpis može primjenjivati u svim poslovnim scenarijima, može zamijeniti vlastoručni potpis kod digitalizacije poslovanja, primjerice potpisivanje ugovora sa zaposlenicima, potpisivanje odluka uprave, u komunikaciji s korisnicima te u radu s građanima, od sustava e-Građani do potpisivanja raznih dokumenata. Također, omogućuje brže i jeftinije poslovanje, zbog čega će se u budućnosti rabiti mnogo više nego sada. Od početka sljedeće godine na snagu stupa obveza korištenja digitalnim potpisom u radu s državnim tijelima, pa se može očekivati da će za kratko vrijeme prevladati i zamijeniti vlastoručni potpis te u svakodnevnoj komunikaciji postati uobičajen, kao što su to SMS ili WhatsApp poruke. Privredni

U ovom filmu društvena satira je, dakle, jednako razorna poput psiho-horora koji uznemiruje tenzičnom nelagodom i šokira poremećenošću u završnici. Početak je “turistički”. Pri kraju ljetovanja u Toskani, danski par Bjørn i Louise (Morten Burian, Sidsel Siem Koch) upoznaje Nizozemce Patricka i Karin (Fedja van Huêt, Karina Smulders). Danci i Nizozemci naizgled kliknu na prvu, kao i njihova djeca, kćerka prvih Agnes (Liva Forsberg) i sin drugih Abel (Marius Damslev). Znaci upozorenja izdani su zarana, ali redatelj izvrsno balansira između onog što je društveno prihvaćeno kao normalno i nenormalno, tj. pristojnosti i nepristojnosti te konzervativnosti i slobodoumnosti utjelovljene u Dancima i Nizozemcima, tako da se može činiti kako je možda sve ipak okej. Redatelj zaslužuje pohvalu što do završnice nagoni gledatelja da, unatoč anticipaciji jeze, misli kako se neizbježni horor nekako ipak može izbjeći u “hajde, ima još nade” stilu i da se Dancima ništa neće desiti. Marko Njegić za Slobodnu.

• Kosovo u zadnji tren odgodilo spornu odluku zabrane ulaska na teritorij Kosova osobama sa srbijanskim identifikacijskim iskaznicama, ključan bio telefonski poziv američkog veleposlanika (N1), Sirene na Kosovu, postavljaju se barikade, zatvorene granice! Kosovska policija: “Pucali su na nas” (Nacional)
• Tragedija na jugu Hrvatske, u gašenju požara poginuo vatrogasac (Tportal)
• Zvečevo potonulo: u prvih šest mjeseci prodaja im pala za trećinu (Danica)
• Još malo o debaklu turističke sezone u Crnoj Gori: krive izostanak ruskih tajkuna, no treba samo pogledati što su napravili od Budve: podsjeća na divlji bauštel, nagurani hoteli i apartmani, klima uređaji vise nad susjednim balkonima… a pristupne ceste su horori (Slobodna)
• Uzdrmani Osijek nije uspio zabiti Slaven Belupu (Tportal), Je li Bjelica licemjerni gubitnik? Osijekove legende: Jasno je što Kohorta želi (Index)

Optima paket kemijskog čišćenja vozila u organizaciji BD Optima Clean za 770 kuna uključuje:

• kemijsko dubinsko čišćenje interijera vozila

• detaljno čišćenje i zaštita armature interijera ekološkim sredstvima

• čišćenje i zaštita pragova

• pranje stakla i premazivanje hidrofobnim premazom

• čišćenje interijera ozonom (odstranjivanje neugodnih mirisa i zaštita od bakterija)

• ćišćenje i zaštita felgi i guma

Rok iskoristivosti: 23.9.2022. Za rezervaciju termina kliknite ovdje.

Interaktivna karta prikazuje najistaknutije osobe iz vašeg rodnog grada

Mnogo je izmišljenih činjenica o voljenoj princezi Diani, no valja podsjetiti na one istinite

Dok s jedne strane most svjedoči koliko se Hrvatska izdvojila iz zapadnobalkanskog ‘regiona’ i sve se dublje integrira u EU, na drugoj strani ostaju Hrvati u BiH, sve čvršće uvezani u zapadnobalkanske procese, politički potpuno marginalizirani, s političkim vodstvom koje zapadne administracije kvalificiraju kao prorusku klijentelističku kliku, što je danas najteži politički uteg… A na drugoj strani je konzistentni bošnjački politički projekt, koji korak po korak preuzima cijelu Federaciju BiH. Da bi Hrvatska zadržala svoj jug nužno je zadržati ljude, i to s obje strane granice. To je trenutačno jedan od najvećih izazova hrvatske politike, izazov koji traži osmišljen gospodarsko-politički projekt, uza sudjelovanje EU, a ne tek nekoliko intervencija u izborno zakonodavstvo u BiH i nekoliko popratnih političkih poštapalica o velikim uspjesima s druge strane granice. Pelješki most jest prilika. Višnja Starešina za Lider.

Volkswagenovi stručnjaci ovaj su prototip nazvali “Leteći tigar”, kako bi tim imenom i crno-zlatnom livrejom odali počast kineskoj tekućoj godini tigra. Koncept je zasnovan na tehnologiji autonomne vožnje, kao i novim baterijskim tehnologijama, poručeno je. Letjelica je duga 11,2 metra, ima raspon krila od 10,6 metara, a pogoni je osam rotora za stvaranje uzgona, uz još dva pogonska rotora za horizontalni let. Kad je riječ o ostalim performansama, poznato je tek da je planirani dolet letjelice, s putnicima i teretom, do 200 kilometara. Tijekom ove godine Volkswagen će, kroz svoj projekt Vertical Mobility, u Kini obaviti i prve pokusne letove kako bi optimizirali aktualni koncept. Unaprijeđeni prototip potom bi trebao poletjeti krajem ljeta iduće godine. Bug