Podcast Premalo čitam – o knjigama, poticanju na čitanje i svemu pomalo

Krivotvorene memorijske kartice i vanjski SSD-ovi i na AliExpressu

Krenuo je iz KSET-a pa preko Žednog uha i N.O. Jazz festivala došao do Terranea. Bukirao je preko tisuću bendova, uglavnom one koje je i osobno htio pogledati. Nakon svega je objavio knjigu “Glazba za žedno uho”. Tko ga je nagovorio da napiše knjigu, koji su ga albumi odgojili, koje bi ploče odnio na pusti otok, zašto se odrekao U2-a, koliko je stvarno bilo ljudi na čuvenom koncertu The Nationala 2004. u KSET-u, kako se borio s maćehinskim odnosom vlasti prema alter i pop kulturi, što danas radi… neka su od pitanja na koja je Škugor ponudio odgovore. Kako kaže, definitivno je odustao od organiziranja koncerata, barem na veliko: Preko 25 godina sam se bavio nečim što stvarno mislim da je bio društveno koristan rad, makar oni koji upravljaju ovim društvom to nisu tako doživljavali. Radit ću iz gušta i samo s prijateljima, kad požele, kad se jave. Podcast od Ravno do dna.

Let 3 – jedini pravi i punokrvni hrvatski narodnjak kakvog ne bi zabranili niti u Đurđevcu

Otprilike jednom u desetljeću pojavi se neka nova rock grupa koja svojim glazbenim izrazom, poetikom i stilom izvrši takav udar na ukus i emocije da je publika gotovo unisono i bez zadrške oduševljeno prihvati. Jedna takva grupa pojavila se „službeno“ 2006. godine i osvojila regiju. Riječ je o grupi Goribor iz rudarskog gradića Bora u istočnoj Srbiji. Valja istaknuti da su kao grupa iz Srbije imali izuzetno težak zadatak probiti se do hrvatskih slušatelja putem radijskog etera, koji je još uvijek velikim djelom bio (i ostao) zatvoren za izvođače iz Srbije, ali su kroz koncertne nastupe, priču koja se proširila o odličnom novom bendu, a prvenstveno sjajnom fuzijom glazbe i teksta, osvojili publiku. Nakon niza hvalospjeva i glazbenih recenzija s najvišim ocjenama, grupa Goribor nastavila je s koncertnim nastupima, najčešće u rasprodanim klubovima. Ta neka naša generacija pronašla se prvenstveno u ST-ovim stihovima. Ta generacija koja je 90-ih trebala krenuti u život odjednom nije imala nikakvu perspektivu. Popucali su komunikacijski kanali koji su do tada postojali i onda se, nakon svih tih godina, pojavi Goribor s istim problemima koji su mučili tu nesretnu generaciju u cijeloj regiji. Nacional

• Analiza vode: U Zagrebu raste trend konzumacije kokaina, korona pokrenula digitalizaciju tržišta droga (Nacional)
• Perković: Rusija nije platila dug. To je tehnički bankrot (Index)
• Ruske rakete pogodile krcat trgovački centar, u vrijeme napada nalazilo se više od 1000 ljudi (Tportal), stigle i potresne snimke napada (Index)
• Britanija, SAD, Kanada i Japan odlučili su na sastanku zabraniti uvoz ruskog zlata u novom paketu sankcija Moskvi zbog njezine invazije na Ukrajinu. To je prilika za Iran i Venezuelu (Poslovni)
• Rezime INmusica: Idles, Dry Cleaning, Róisín Murphy i Sleaford Mods briljirali na nikad boljem festivalu, za kojeg se šuška da ga više neće biti (nadamo se da ipak hoće)  (Trusty)

Internetska platforma na kojoj Ukrajinke, ali i nekoliko Ukrajinaca, prodajom svojih golih fotki prikupljaju novce za pomoć ukrajinskoj vojsci (“ter” u imenu označava teritorijalnu obranu). U protekla tri mjeseca skupili su skoro 5 milijuna kuna. Nastasja Nasko (23), osnivačica ove inicijative, za Business Insider ispričala je da je do toga došlo sasvim slučajno. Platforma je pokrenuta nakon nekoliko dana, na Dan žena. Model aplikacije je sličan OnlyFansu i temelji se na pretplatama. Novac prikupljen na TerOnlyFansu, piše Business Insider, ide direktno ukrajinskoj vojsci. Većina novaca odlazi teritorijalnoj obrani, ali dio se prihoda, objašnjava Nasko, šalje i udrugama koje pomažu izbjeglicama te životinjama. Index

G7 je danas pozvao Rusiju da omogući izvoz žitarica iz Ukrajine kako bi se izbjeglo dodatno pogoršavanje prehrambene krize. Od Moskve se također traži da ‘hitno i bezuvjetno obustavi napade na poljoprivrednu i prometnu infrastrukturu i dozvoli slobodan prolaz poljoprivrednih proizvoda iz ukrajinskih luka na Crnom moru’. G7 izražava i ‘veliku zabrinutost’ najavom Rusije da bi svoje projektile, koji mogu nositi nuklearne bojeve glave, mogla prebaciti u Bjelorusiju i zahtjeva da se smjesta puste Ukrajinci koji su silom odvedeni u Rusiju. Njemački kancelar Olaf Scholz je preko Twittera poručio da će G7 nastaviti vršiti pritisak na ruskog predsjednika Vladimira Putina. Tportal

Znanstvenici već neko vrijeme upozoravaju na potencijalne pandemije koje čovječanstvo čekaju u budućnosti. Uostalom, dobar dio njih je godinama prije izbijanja pandemije Covida-19 najavljivao da bi se tako nešto moglo dogoditi. Studija koju je još 2017. godine objavio sa svojim suradnicima pokazala je da su šišmiši glavni životinjski rezervoar za koronaviruse diljem svijeta – od 100 različitih koronavirusa koje su pronašli, više od 98 posto životinja koje su ih nosili bili su šišmiši. Procjena je da te životinje diljem svijeta prenose ukupno više od 3.700 koronavirusa od kojih većina tek treba biti otkrivena. Zanimljivi primjer koji također pokazuje kako se za pandemiju Covida-19 “znalo” puno prije može se naći i u filmskoj industriji. Zoonoze, bolesti koje se prenose sa životinja na ljude, postaju sve rizičnije zbog ljudskih postupaka; kako ljudi zalaze sve dublje u staništa divljih životinja, tako se povećavaju šanse za razvoj novih zoonotskih bolesti. Faktograf

Iskustvo suradnje vizualnih umjetnika s institucijama i većim umjetničkim manifestacijama prečesto govori o niskim ili nepostojećim honorarima, izostanku podrške i lošim radnim uvjetima. U proračunski, strateški i politički zanemarenom kulturnom polju poput našeg, institucije i veće umjetničke manifestacije naoko predstavljaju rijetka mjesta stabilnosti, bilo da je riječ o zaposlenju, razmjerno upotrebljivim proračunima, razvijenoj infrastrukturi i sličnom. Riječ je, dakle, o mjestima koja bi trebala biti svojevrsnim utočištima za kulturne radnice i radnike, osobito za umjetnice i umjetnike, redom osuđene na ekstremnu prekarnost samostalnog djelovanja, za koje bi se institucije po svoj logici trebale posebno skrbiti kroz različite oblike suradnje. Stvari međutim ne izgledaju bitno bolje ni jednom kada se dođe do umjetničkog rada u užem smislu. Krovna strukovna organizacija likovnih umjetnika je, čini se, generator loših praksi. Iako ima i pozitivnih primjera, i dalje – premalo. Kulturpunkt

Cijene zlata porasle nakon najave G7 o zabrani uvoza iz Rusije

On uvijek priča jednostavnu malu priču, sa malom dozom metafizike u pozadini. Ljudi su ganuti kada izađu iz kina. Tako je Kieślowski odličan dokumentarist, postao jedan od najboljih europskih filmskih stvaratelja. Korištenje jednjaka za ulazak u stomak gledatelja s kamerom – to je ono što je Kieslowski postavio sebi za cilj. On priča najjednostavnije priče, s malom dozom metafizike u pozadini. Za mnoge ove priče su šok, otkrivenje. Neki gledatelji izlaze iz ovog susreta s potpuno transformiranim pogledom na svijet. Znači li to da su inače nesposobni za filozofska promišljanja? Ili se radi o tome da su im njihovi osjećaji neugodni i radije ih kriju od sebe? XXZ

• Rusija kasni s plaćanjem duga (Lider). Zelenski: Treba zamrznuti cijene ruske nafte (Index)
• Profesor s Ekonomskog fakulteta u Zg: Hrvatska uvozi inflaciju jer je pola hrvatske potrošnje iz uvoza (Nacional)
• I nakon uvođenja eura, jedno kratko vrijeme još će se moći plaćati kunama u gotovini (Poslovni)
• Unatoč rastu cijena hrane, velike količine uljane repice i suncokretovog ulja i dalje završavaju u spremnicima automobila u EU kao biodizel. Svaki dan “spaljuje” se 17.000 tona, što je ekvivalent 19 milijuna boca jestivog ulja (Revija HAK)
• Sud u Japanu odlučio da zabrana istospolnih brakova nije protuustavna (Tportal)

Središnje područje Irske poznato je po golemim tresetnim močvarama. Oni su dom mnogobrojne flore i faune, ali služe i drugoj vrlo važnoj svrsi. Kako se ispostavilo, tresetišta su ogromni ponori ugljika, a već su neko vrijeme u opasnosti. Tako je Irska osmislila plan za oporavak i otpornost brojnih tresetišta te ulaže 108 milijuna eura za obnovu 33.000 hektara oštećenog tresetišta u Irskoj. Tresetišta su ekosustavi bogati ugljikom koji pohranjuju metan. Ima ih u svakoj klimatskoj zoni i na svakom kontinentu. Oni također pokrivaju veliki dio kopnene površine Irske, čak 20 posto. Problemi za klimu nastaju kada su tresetišta oštećena ili isušena. Ugljik pohranjen u organskoj tvari tada oksidira i postupno se pretvara u CO2. S vremenom, ovaj proces također dovodi do slijeganja tla. U svjetlu njegovog utjecaja na globalni klimatski sustav, očuvanje i poboljšanje ovih prirodnih tresetišta može biti jedan od najučinkovitijih i najisplativijih načina rješavanja klimatskih promjena u zemlji. Green

U prvome dezinformacijskom valu, na početku Putinove invazije, u hrvatskome ste medijskome mainstreamu mogli slušati geopolitičke ‘neovisne znalce’ kako tumače zašto Ukrajina nema izgleda protiv Rusije ili jednako ‘neovisne’ komentatorice koje prizivaju da se Putin što prije riješi toga problematičnog Zelenskog da mogu započeti pregovori. Danas Hrvatsku lažnim vijestima gađaju iz vrha ruske vlade, a nepoznati pošiljatelji prijete terorističkim djelima. Sutra će se, u skladu s ratnom dramaturgijom, neke od tih prijetnji i ostvariti, moguće i kao tzv. operacije pod lažnom zastavom (false flag operation). Ne treba ih prizivati, ali opasnost je realna. A s obzirom na ovisnost hrvatskog proračuna o turističkoj sezoni i s obzirom na destabilizacijske procese u BiH hrvatska je obala potencijalno najranjivije područje, pojašnjava Višnja Starešina za Lider.

Cilj je ovog Saveza pripremiti ekosustav zrakoplovstva za uvođenje u upotrebu zrakoplova s pogonom na vodik i električnu energiju, kako bi se osiguralo da i zračni promet doprinosi europskom cilju klimatske neutralnosti do 2050., zacrtanome u Europskom zelenom planu. Savez ima cilj okupiti predstavnike proizvođača zrakoplova, zračnih prijevoznika, zračnih luka, energetskih poduzeća i dobavljača goriva, agencija za normizaciju i certifikaciju, interesnih skupina u području zaštite prava putnika i zaštite okoliša te regulatornih tijela – dakle, svih uključenih u ovu industriju. Njihovi zajednički napori trebali bi biti usmjereni ka utvrđivanju prepreka za uvođenje ekološki čistih zrakoplova u komercijalnu upotrebu te rješavanju tih problema. Bug

Sve je počelo za vrijeme lockdowna kada je poznati glazbeni promotor Perica Štefan krenuo u čišćenje lokalne šume. Nedavno su proslavili dvije godine postojanja, i to – čisteći šumu u kojoj su organizirali svoju prvu akciju. Na Facebook stranici prati ih oko 7 tisuća fanova, a u akcijama čišćenja diljem države sudjelovalo je više od 900 ljudi. Iako je teško odrediti koliko točno otpada prikupe, u našim ga šumama i dalje ima previše. No, idući tako korak po korak i od šume do šume, naši čistači nabasaju na zaista razne predmete koje je odbacila ljudska ruka, od ambalaže proizvoda koji datiraju iz bivše države do +18 predmeta (Index). Pokraj ekologije, mnogima je to prilika i za nova poznanstva, a želja je „pokrenuti“ i okolna mjesta. Podravski

• Splitski izbori: Kampanja je bila mlaka i neupečatljiva sve do navodne seksualne afere, no čak i ona nije utjecala na malu izlaznost. Ako je pak nešto u kampanji bilo dobro, to je činjenica da su se svi relevantni kandidati ipak bavili konkretnim gradskim problemima
• Dan antifašističke borbe: Odličan govor Tomaševića i standardno buđenje Milanovića iz nacionalističkog populizma uz dobar govor o nasljeđu hrvatskog antifašizma. Da zemlja ostalih 364 dana u godini izgleda kao 22. lipnja, bila bi puno modernija i ugodnija za razvoj društva.
• Raskol u HOS-u: Nekoliko desetaka nekadašnjih pripadnika HOS-a odlučili su osnovati novu udrugu, distancirati se od Marka Skeje i fabriciranog desetog travnja te ponuditi donekle upristojeno lice revizionističkog pravaštva.
• Novi gradonačelnik Beograda: S jedne strane priče o posvećenosti lokalnoj zajednici, s druge simbioza s krupnim kapitalom, a s treće simpatije prema četničkom pokretu. Ukratko, iz lošeg u gore.
• Ukrajina: Ukrajinci su počeli s gerilskim akcijama i likvidirali proruskog čelnika Hersona, mir se još nigdje ne nazire, rat je ključna tema na sastanku zemalja G7 i NATO-a, sve su veće napetosti između Litve i Rusije…
• Koronavirus: svijet je umoran i pogubljen od svega, realnih prognoza nema i očito sve ide ka tome da se realno digne ruke od bilo kakvog otpora pandemiji
• EU i zapadni Balkan: Nema konkretne odluke, no ostaje nada za proširenjem, ponajprije za Crnu Goru. BiH dobila ozbiljnu pažnju, što je svakako napredak.
• Zabrana pobačaja u SAD-u: konzervativni pokret uspio je u svojim višegodišnjim retrogradnim nastojanjima. Jednom izborena prava nisu zauvijek zagarantirana. Definitivno živimo u dobu povratka konzervativizma i religijskog fanatizma
• Napad iz mržnje u Oslu – ovog puta prema LGBT populaciji i od strane islamskog fanatika. S druge pak strane, u Sarajevu je u karnevalskoj atmosferi održan treći po redu Pride, ali uz jak otpor funkcionera Stranke demokratske akcije

Dragan Markovina ponovno izdvaja najvažnije događaje iz upravo proteklog tjedna (za dobro jutro, uz kavicu), za Telegram

• Puljak je dosad imao 7 vijećnika, sad će imati 15 (Index), Puljak: Građani su izabrali red umjesto nereda; Split će doživjeti renesansu (Tportal), Matijanić: pravi problemi tek sada počinju (Index)
• Rezime NATO samita u Madridu: Dvije nove članice na vratima, povećanje troškova i jačanje istočnog krila (Tportal)
• Radnici Vindije imaju 4000 kuna manje plaće od radnika Dukata (Danica)
• Ugostitelj s Pelješca napisao da ne služe Mađare na “njihovom” moru, prijeti mu 200 tisuća kuna kazne (Tportal)
• Preminula novinarka i urednica ‘Poljoprivredne emisije’, odnosno Plodova zemlje Ružica Trauber (Tportal)

Hotel International 3* nalazi se u srcu staroga grada na samoj rivi, okružen antičkim kamenim ulicama. Udaljen je od plaže 200 metara. Parkirati je moguće na hotelskom parkingu udaljenom cca 500 m uz nadoplatu 35 kn/dan. Možete birati polupansion za dvije osobe i jedno dijete do 6 godina u trajanju:

• 2 noćenja za 2.168 kn

• 3 noćenja za 3.218 kn

• 5 noćenja za 5.168 kn

• 7 noćenja za 7.140 kn

Korištenje u terminu: 20.7. – 21.8.2022. Više detalja na Ponudi dana.

U još jednom tekstu povodom zabrani cajki tijekom održavanja Picokijade, Robert Mihaljević za Danicu zanimljivo poentira: Da se ne lažemo, cajke nisu samo Ceca, Sandra Afrika, Dara Bubamara ili Nataša Bekvalac. U koji žanr, uzmimo jedan domaći primjer, svrstati tamburaški hit u kojem se može čuti živopisna poskočica „Zorica, Afrika, paprika“, milozvučno blejanje Maje Šuput „vadi kume keš keš“, Bebekovo plaženje „po kafanama“ ili Stavrosova „crna kava gorka mi je“? Raširenost te pojave koja nipošto nije rubna, već klasičan društveni mainstream, bolje govori o stanju nacije nego bilo koja gospodarsko-politička analiza hrvatske sadašnjosti. Mi smo siromašno, slabo obrazovano, do bola korumpirano i u priličnoj mjeri zatucano društvo u kojem institucije uglavnom ne funkcioniraju, a pojedinac je prepušten snalaženju u toj kloaki u kojoj vrijede specifična pravila mimo propisanih pravila. 

Zvuk je ključan dio života na Zemlji, o njemu ovisi opstanak. Prirodni svijet je prepun zvukova: cvrkut ptica, šuštanje lišća kroz koje vjetar prolazi, zujanje kukaca… Upravo je to potaknulo  istraživačicu sa Sveučilišta u Tel Avivu Lilach Hadany da se zapita: Što ako zvuk ne osjećaju samo životinje, što ako i biljke imaju tu sposobnost? Rezultati prvih istraživanja koja testiraju ovu hipotezu, nedavno su objavljeni i sugeriraju da biljke doista mogu čuti. Znanstvenici su otkrili da biljke čuju zujanje kukaca koji se nalaze u njihovoj blizini. Pomoću cvijeća čuju zvukove insekata koji lete u njihovoj blizini, a kao reakciju na to, biljke počinju proizvoditi slađi nektar kako bi ih privukle. Green