U Hrvatskoj 56 posto osoba u dobi od 15 do 24 godine nije pristupilo piratskom sadržaju u proteklih godinu dana, dok je 28 posto namjerno pristupalo takvom sadržaju, pokazuje najnovije istraživanje Ureda EU za intelektualno vlasništvo. Od onih koji su namjerno pristupali sadržaju iz nezakonitih izvora, u Hrvatskoj su najčešće pristupali filmovima, njih 77 posto, potom TV serijama i emisijama 68 posto, glazbi 48 posto, softveru 45 posto, sportskim događajima uživo 34 posto, videoigrama 41 posto te e-knjigama 21 posto. U pogledu digitalnog sadržaja, mlađe generacije sve više pristupaju sadržaju iz zakonitih izvora pa je tako 60 posto ispitanika izjavilo da tijekom posljednje godine nisu upotrebljavali, igrali, preuzeli ili streamali sadržaj iz nezakonitih izvora. Cijena i dostupnost i dalje su glavni razlozi za kupovinu krivotvorenih proizvoda i za digitalno piratstvo. 24 sata
Jeste li znali da je Bosna, tridesetak godina prije teza glasovitog “gurua modernih medijaˮ Marshalla McLuhana, iznjedrila teoretičara medija koji je upozoravao na opasnosti koje dolaze od oblika medija? Dževad Sulejmanpašić je, naime, o manipulativnom karakteru medija, odnosno pogubnosti medijskog senzacionalizma, govorio i pisao još tridesetih godina prošlog stoljeća! 1936. godine objavljena je njegova knjiga “Žurnalizam razarač čovječanstva i novinstvo sa najmanjom mjerom žurnalizma” kao prvo takvo kritičko djelo o medijima na jugoistoku Evrope. Sead Alić za Bosnia Experience.
Album počinje i razvija bolje nego bolje od očekivanog. Obraćajući se majci, ocu, te (vjerojatno) bratu, “More Power” postavlja scenu, a “Diamond in the Dark” uspješno transponira Gallaghera iz njegovog karakterističnog stila u sadašnji pop-kanon. Ovakve pjesme bi se možda mogle svidjeti i mlađoj populaciji, s tim da je Gallagher uspio izbjeći jeftino dodvoravanje. To je Liam Gallagher u svom najboljem izdanju: običan momak iz radničke klase koji u svoj svojoj nesavršenosti koju ne skriva, sjaji – i to u kontekstu pop-pjesme. Neobjašnjiv umjetnički pad se javlja u drugoj polovici albuma kad slijede pjesme toliko naporne da je teško navoditi i njihove naslove, a slušljive su samo u slučajevima ako vas netko pita hoćete li čuti CD trapa ili Gallaghera. Ravno do dna
Sustav obrazovanja u Hrvatskoj bi trebao biti univerzalan, a pristup jednako zagarantiran svima. Međutim, iskustva ranjivih skupina razotkrivaju posve drugačiju stvarnost. Niži socioekonomski status, pripadnost nacionalnoj manjini ili pak LGBTIQ+ zajednici produciraju niz prepreka koje znatno umanjuju kvalitetu njihovog obrazovanja.Uzroci obrazovne nejednakosti složeni i raznoliki, a proizlaze iz sustava vrijednosti i ponašanja koje nije vođeno dobrobiti (najboljim interesom) djeteta, već različitim partikularnim interesima odraslih. Na to se nadovezuju pogrešne paradigme i pristupi obrazovanju, od razine obrazovne politike i s njome povezanih propisa, nejednakosti uvjeta u različitim zajednicama i ustanovama (npr. dostupnost toplog obroka, produženog boravka, dječjeg vrtića) do profesionalnosti odgojitelja i učitelja, odnosno neprimjerenosti njihova inicijalnog obrazovanja i kontinuiranog profesionalnog razvoja. Višestruke prepreke i nedovoljni mehanizmi potpore dovode do toga da neki mladi ponekad prerano prekidaju obrazovanje, a neki su zbog socioekonomskog statusa čak prisiljeni birati između odlaska u školu i bilo kakvog rada koji se u tom trenutku nudi. Kulturpunkt
Na Hrvatskoj radioteleviziji radi mnogo inteligentnih, obrazovanih i pametnih novinara, kamermana, tonmajstora, šminkera, frizera, kafekuharica, glazbenika i dramaturga, ali i još mnogo više društvenopolitičkih radnika. Ograničenih, tupih i zlobnih, raspoređenih hijerarhijski od dna do vrha, na svim uredničkim i upravljačkim mjestima. Oni su transmisija volje političke vlasti u zemlji, paraobavještajnih i paramilitarnih skupina, te društvenog i kriminalnog dna. Trenutak odvođenja glavnog ravnatelja HRT-a u istražni zatvor bila je savršena metafora upravljanja tom kućom. HRT je koncipiran kao kriminalna organizacija, čija je hijerarhija postavljena po principu mreže međusobnih ucjena, a na čijem su vrhu predsjednik Vlade i njegovi ljudi. Liberali i proizvođači medijskog smeća slažu se oko toga da hrvatsku kulturu i jezik, da hrvatski identitet općenito, treba prepustiti tržištu, otprilike onako kako je tržištu prepušten sport na televiziji. Razlika je, međutim, u tome što za sportom postoji komercijalni interes, kaže Miljenko Jergović za svoj blog.
Trenutne razine nuklearnog otpada u SAD-u mogle bi proizvesti dovoljno energije za napajanje cijele zemlje tijekom 100 godina, izračunali su istraživači Nacionalnog laboratorija Idaho (INL), jednog od vodećih energetskih istraživačkih laboratorija pod okriljem američke vlade. Ova tehnologija pomogla bi u ublažavanju trenutne energetske krize i riješila težak izazov upravljanja nuklearnim otpadom, kažu oni. Pariški sporazum iz 2015. i nagli porast troškova energije potaknuli su razvoj novih i ugljično neutralnih izvora energije i usmjerili pozornost energetskih stručnjaka na zanemarene brze reaktore. U SAD-u trenutno postoje 93 komercijalna nuklearna reaktora na 55 lokacija, navodi tamošnja Nuklearna regulatorna komisija (NRC). Dvadeset šest ih je u nekoj fazi procesa razgradnje, a svi proizvode radioaktivni otpad. Bug
Pod sloganom “Lika je lik (lijek)” sve se više razvija turizam i ekološka poljoprivredna proizvodnja u Plitvičkim jezerima, Udbini i Gospiću, što je rezultat njihovog i formalnog udruživanja kako bi pokazali što sve zajedno mogu ponuditi, a glavni adut im je čista priroda. Slogan su, napominje, “pustili” u vrijeme kad je cijeli svijet tražio lijek protiv koronavirusa. U Gospiću imaju oko 1200 ležajeva te 146 iznajmljivača, a to je porast više od 70 posto u odnosu na pet godina ranije. Kaže da su to kuće za odmor s dodatnim sadržajima – s bazenima, wellnessima, saunama… Smještene su i po selima, pa i u osami. Sve su ih spojili s OPG-ovima, koji im dostavljaju domaće ličke proizvode – poznati lički sir škripavac, janjetinu, slaninu, krumpir, šljivovicu, med koji se proizvode i uzgajaju na najčišćima livadama, pašnjacima i oranicama Europe. Green
View this post on Instagram
Napokon smo uspjeli uglaviti kip Brusa Lija da se ne ljulja na neravnom travnjaku. Onda sam na videopoziv na mobitelu nazvao Mariju Selak Raspudić. Nadao sam se, da onakva revna, ne stoji već za saborskom govornicom. “Šta si to u Mostaru?” začuo sam Marijin glas iz zvučnika. Ne, nismo u Mostaru, nego na Bundeku. Schunk je očito uspio izradit totalno isti spomenik Brusu Liju kakav je tvoj suprug Nino postavio u parku u Mostaru. Ovim spomenikom želim sve na ljevice podsjetiti na one slavne dane kad je Nino postavio spomenik Brusa Lija u Mostaru i kad je čitava ljevica bila zadivljena tim Ninovim činom. Odnosno, želim da ispadne kao da je Nino postavio i ovog Brusa Lija na Bundeku. No, tad se Svirac uplašio da je zaražen majmunskim boginjama i umjesto da ofarba kip duginim bojama, kako bi namamio SDP da koalira s Mostom, odlučio ga je ipak baciti u Savu.
Taj koncert dosad se održao pet puta, s prekidom 2020. i 2021. zbog korone. Ako pogledate medijska izvješća iz 2019., naći ćete nekoliko skromnih napisa, iako su napunili Arenu u Zagrebu. Od godina prije, gotovo ništa ili apsolutno ništa. Taj publicitet je, međutim, prazan jer mediji zapravo ne znaju što bi s takvim događajima. Nije bilo tučnjave, nije bilo protuprosvjednika, nitko nije vikao “za dom spremni”, a scena duhovne glazbe u hrvatskoj javnosti ne doživljava se kao nešto relevantno. Ta je scena, međutim, vrlo živa i vitalna, a njezin je uspon počeo 1979. kada je u Zagrebu održan prvi Uskrs fest. Mlade je na komponiranje i izvođenje vlastitih duhovnih pjesama potaknuo Drugi vatikanski sabor, kad su u crkve ušle električne gitare. Dotad su crkvene pjesme pisali uglavnom svećenici i morale su imati čvrstu teološku podlogu. Oni ne mogu ući u mainstream medije zbog svojih ograničenih ambicija: ne pjevaju o društvenoj stvarnosti, nego o vjerskoj, i zato ih se ne razumije izvan Crkve. Boris Beck za Večernji.
Hotel Villa Paradiso 2 moderni je hotel u mjestu Zaton, Štikovica. Ima vlastitu plažu koja se nalazi samo cca 50 metara od hotela i dostupna je stepenicama, a na krovu hotela je bazen s pogledom na uvalu Zatona. Vrlo dobro je povezan s lokalnim autobusima iz Starog grada Dubrovnika. Hotel ima vlastiti autobus koji također može odvesti goste do starog grada i vratiti ih natrag. Birati možete opcije za 2 osobe s doručkom u trajanju:
Lijepo su to zaokružili. Korištenje u terminu: 1.7. – 31.8.2022. Više detalja na Ponudi dana.
Olovo je blagodat i prokletstvo civilizacije. Bez olova ne bi bilo puščanih zrna ni lijevanih slova – kojima su se sve unazad pola stoljeća tiskale knjige. No olovo ima i svoju mračnu stranu. Plavkasti rub na desnima siguran je znak otrovanja olovom, saturnizma, da ne govorimo o drugim simptomima: glavobolji, vrtoglavici, anemiji, kolikama, klijenuti… Srećom za nas, ta su vremena daleko iza nas. Danas se vozimo na bezolovni benzin, benzin u kojem nema tetraetilolova ni bilo kojeg drugog olovnog spoja. No to ipak ne znači da opasnosti više nema. Još uvijek mnogo tog teškog metala dolazi otpadnim vodama u rijeke, a iz rijeka u pitku vodu. Kako ga se riješiti? Otopinom koja sadrži arapsku gumu i magnetit. Nenad Raos za Bug.
Sliku o poslovanju Rimac Grupe najviše narušava upravo golemi gubitak, ali i vrijeme naplate potraživanja, koje iznosi 171 dan, kao i vrijeme podmirivanja obveza dobavljačima, koje iznosi 167 dana. Nakon što je 2019. ostvarena dobit od 14.7 milijuna kuna, a 2020. od 2.3 milijuna kuna, gubitak od više od pola milijarde kuna u 2021. jako odskače. Samo investicija u Rimac Campus vrijedna je preko 1.5 milijardi kuna koju financiramo potpuno samostalno – bez kredita. Negativni rezultat u 2021. godini najvećim je dijelom prouzrokovan jednokratnim troškovima internog restrukturiranja, Bugatti transakcije te procesa prikupljanja kapitala od investitora. Iz Rimac Grupe objašnjavaju da nema nikakvih problema u poslovanju, nego je gubitak rezultat primarno širenja poslovanja, investiranja i razvoja. Dapače, tvrde da sve gubitke pokrivaju investitori, koji su očito upoznati s planovima i troškovima razvoja kompanije. Index
