CNSA planira razviti napredan sustav detaljnog i preciznog praćenja putanja asteroida koji kruže Sunčevim sustavom, ali i sustav aktivne obrane Zemlje od onih koji bi joj se mogli naći na putu. Kinezi kažu i kako će 2025. godine u svemir lansirati i prvu sondu koja bi imala cilj testirati ovu tehnologiju, odnosno – poput spomenutog DART-a – pokušati skrenuti jedan asteroid s njegove putanje. Kina u ovaj projekt ulazi kako bi zaštitila cijeli planet i sveukupno čovječanstvo od mogućeg devastirajućeg udara asteroida. Sustav na Zemlji pratit će asteroide i katalogizirati one koji su potencijalno opasni, tvrde iz njihove svemirske agencije. Bug
Embargo na uvoz nafte preko ruskog naftovoda Družba u prvi je plan odjednom izbacio hrvatsku tvrtku Jadranski naftovod (Janaf) koja može odigrati ključnu ulogu u dobavi nafte za zemlje središnje i jugoistočne Europe. Hrvatska, dakle, na energetskoj karti Europe postaje sve važnije geopolitičko odredište. Zbog Janafa i njegova terminala na Omišlju te naftovodima dugim 631 kilometar, ali i LNG terminala na Krku za ukapljeni prirodni plin koji se pokazao iznimno važnim infrastrukturnim projektom. Transport se, dakle, odmah može utrostručiti, a uz dodatna ulaganja i učetverostručiti. Lani je Janaf na transportu nafte uprihodio oko 425 milijuna kuna, što je u prosjeku 57 kuna po toni. Već ove godine, dakle, prihodi državne kompanije mogli bi osjetno rasti, a time i ostvarena dobit. Danica
Iskustvo poljoprivrednika: Kad zadrugarstvo nije perspektiva nego smetnja, imamo krive temelje za to
Werner Herzog: Želio sam biti dobar vojnik kinematografije, ali nikad nisam volio introspekciju
Nakon najskuplje žičare na svijetu, Zagreb će se uskoro moći podičiti i najskupljim skladištem. Naime, tu ekstravagantnu titulu uskoro će dobiti bivša tvornica Sljeme koja će se pretvoriti u u skladište za namještaj i drugi inventar iz zagrebačkih skloništa. Budući da je gradsku blagajnu investicija u Sesvetama prije samo 17 godina koštala 110 milijuna kuna te je u međuvremenu potrošen i popriličan iznos na čuvanje oronulog kompleksa, i bez previše matematičkog i ekonomskog znanja, lako je zaključiti koliki će se povrat na imovinu ostvariti takvim gospodarenjem gradskom imovinom. Nova namjena bivše tvornice kao ureda za ‘izgubljeno-nađeno‘ ipak predstavlja svojevrsni napredak, budući da je do nedavno kompleks Sljeme služio za odlaganje šute, gumenih uspornika i rasvjetnih stupova. Lider
Savjet za nacionalne manjine politički je laboratorij u kojemu se razvija inženjering razbijanja nacionalnih manjina u udruge, folklorne grupe, grupe za šahovske turnire, redakcije za objavljivanje fotografija manjinaca za stolovima punim nacionalnih delicija. Savjet za nacionalne manjine služi, kao i svaka kafkijanska birokratska struktura, da onemogući ono što bi trebala omogućiti. Učiniti manjinu još manjom i onemogućiti artikuliranje zajedničkih stavova, posao je Savjeta, a realizira se provjerenim načinima. Jedan od njih je (dovedimo stvar do apsurda) skrb Savjeta za one manje sposobne, netalentirane ili potpuno nekompetentne. Njih se financijski najviše pomaže. Tajna je naravno u budućim izborima i pripremi benignih spodoba da im se financira programirano neuspješna kampanja za njihov programirano neuspješni pokušaj ulaska u Sabor. Sead Alić za Epohu, ali i na svom Facebook statusu.
Već zbog poskupljenja energenata i hrane bi se standard Hrvata mogao doslovce – prepoloviti. A onda dolazi i poskupljenje nakon uvođenja eura, makar je već sad blokirano 240.000 računa građana. Vlada je taj cjenovni udar ublažila paketom mjera u sklopu kojih je snizila PDV na energente i određene namirnice. Gospodarstvo Italije, Njemačke, Irske, Francuske nemaju gotovo nikakve sličnosti s hrvatskim. Kako ćete onda rješavati problem inflacije u Hrvatskoj putem ECB-a? Osim toga, ECB je najgori od svih, brod tone a muzika i dalje svira, novac se tiska, kamate su na povijesno najnižim razinama, a inflacija divlja. DW
U Koprivnici kroz video igricu građani uče o energetskoj učinkovitosti
Solitarne pčele ne proizvode hranu ljudima i na svijetu ih ima oko 20.000 vrsta. Pošto ne prave med, mnogi za njih ne znaju iako im je važnost za ekosustav presudna. Oprašivanje je sto puta važnije od ukupnih vrijednosti svih pčelinjih proizvoda koje danas znamo, a za pojedine biljke solitarne pčele daleko su važnije od medonosnih. Jedna solitarna pčela učinkovita je kao 120 medonosnih. Na primjer, za oprašivanje jednog hektara nasada jabuke potrebno je 500 solitarnih ili pak 60.000 pčela medarica. Koliko su korisne govori i činjenica o mogućnosti najma. Jedan uzgajivač višanja tri godine koristi usluge oprašivanja i kaže da bez solitarnih pčela ne bi mogao. Čupavije su pa brže dođe do oplodnje. Osim toga, lete na nižim temperaturama, a izvrsno rade i dok pušu jaki vjetrovi. Green
Svakodnevna upotreba e-cigareta može utjecati na to kako mozak, srce, pluća i debelo crijevo reagiraju na infekcije, pa i COVID-19. Pušači koji, primjerice, udišu okus mente iz svojih e-cigareta skloniji su plućnim bakterijskim upalama nego oni koji udišu okus manga. Najsnažniji učinci otkriveni su u mozgu. Dodatne promjene istraživači su uočili u regiji mozga koja je kritična za motivaciju i obradu nagrada. Zaključili su da su nalazi zabrinjavajući jer su upale u tom dijelu mozga u ljudi povezane s tjeskobom, depresijom i ovisničkim ponašanjem. Lider
Suvremeno razumijevanje koncepta vremena i prostora dolazi od teorije relativnosti, a fizičari upravo pomoću nje pokušavaju dokučiti je li moguće putovati kroz vrijeme. Ispada da su jednadžbe koje opisuju putovanje kroz vrijeme kompatibilne s teorijom relativnosti i zapravo zvuče plauzibilno, na papiru, no valja imati na umu kako fizika nije matematika i jednadžbe ne znače ništa ako ih se ne može provesti u stvarnosti. Da nam (zasad) imaginarni vremenski stroj proradi, trebala bi nam materija s negativnom energijom. Iako ju je moguće proizvesti, i to u kvantima, no to je premalo energije koja i prekratko traje. Drugi je problem taj da putovanje kroz vrijeme prkosi logici, odnosno otvara cijeli niz pitanja koja zahtjevaju odgovor. IFL Science
U Split sam došao sa snimkom od zimus, na kojoj Bojan Ivošević nakon što sam ga isprovocirao u Zagrebu, u bijesu lomi štapić za testiranje korone. Za tu snimku tada mi je Petranović obećao smještaj. Ali kad je maloprije vidio snimku, sasjekao mi je da to više nije roba. Pa šta ako je slomio taj jebeni testni štapić? Ispali bismo kao neki HDZ-ovi poltroni koji zbog takvih nekih pizdarija želimo ponovo Keruma dovest na vlast. Odmah mi je sve bilo jasno. Puljak i Ivošević vjerojatno će pred ljeto ponovo zasjesti na vlast. Brzinski se odlučim na promjenu taktike. Umjesto da ga potkopavam snimkom, pokušat ću se umilit Ivoševiću. Nacionalna groupie se ovaj put uputio na Bačvice gdje je ovaj igrao nogomet u pijesku…
Afrički šumski slonovi poznati su kao “mega-vrtlari šume” zbog svoje sposobnosti da povećaju sekvestraciju ugljika te nahrane zemlju i šire sjeme stabla. Jedan afrički šumski slon može svojim djelovanjem pridonijeti skladištenju 9.500 metričkih tona ugljika po četvornom kilometru. To je ekvivalentno količini ugljika kojeg emitira 2050 automobila tijekom jedne godine. Znanstvenici su proveli istraživanje kojim su dokazali kako slonovi smanjuju gustoću biljaka u šumi, ali povećavaju prosječni promjer stabala i ukupnu biomasu iznad tla. Razlog je taj što slonovi jedu i pregaze stabla manja od 30 cm koja se natječu s većim stablima za svjetlost, vodu i prostor. Green
Pravi odmor od betona i vreve nudi se svega 50ak kilometara od Zagreba. Ponuda uključuje 2 noćenja za 2 osobe i 1 dijete do 5 godina u Wooden House Vukelić 3* na 800 metara od Termi Jezerčica za koje dobivate i 2 cjelodnevne ulaznice. Po osobi to ispadne 175 kuna dnevno, ali složit ćemo se da duševni mir nema cijenu. Kuća je slatka i cozy. Istina, moglo se pričekati i ljepše vrijeme za fotkanje. Ovako izgleda kao da u njoj živi duh djevojčice Abigail, ali zadovoljni korisnici pišu da se radi o iznimno ugodnoj, domaćoj, seoskoj atmosferi na rubu šume. Imate grijanje, klimu, kamin na drva i terasu s vanjskim roštiljem i pekom (možete i na pecanje na jezero Jarki). Rok iskoristivosti: 30.6.2022. Više detalja ovdje.
Neki dan, vidim na portalu – nekad široko utjecajnih, a posljednjih godina sve lokalnijih – novina pozamašan naslov: “Zaboravite na gušte ispijanja pića na Rivi, više ga ne možete platiti: malo domaće pivo je blizu 50 kuna, a ni Cola nije daleko. Iz jednog lokala poručuju: ugostiteljstvo je luksuz, mi živimo od turista, a kavu kuvajte doma”. I spopadne me ljutnja, baš kao da sam na toj Rivi svaki dan barem po sat vremena. Ej, kod frajera je bočica vode (i to bez poruke!) 24 kune, a žali se da je personal “neprofesionalan, slab i nikakav” i da svoje radnike, ako želi zadržati kvalitetu usluge, stalno šalje na kojekakve edukacije i tečajeve. Što se mene tiče, ostajem vjeran doktrini kućnog luksuziranja: pijem kavu iz vlastitog aparata za espresso, vodu iz špine, pivo i vino iz samoposluge, a znam(o) si štošta i skuhati. Renato Baretić za Tportal.
U Beču se kosi podvodno bilje koje se prerađuje u prirodni kompost
Umjesto kemijske industrije utemeljene na ugljenu, nafti ili prirodnom plinu, trebalo bi doći do tvornica koje proizvode sve od zraka, vode i Sunčeve svjetlosti. Baš poput biljaka. No da bi se ostvario taj san treba riješiti „jednostavan“ problem: kako iz zraka (ili otpadnih plinova) izdvojiti CO2. Ugljikov dioksid se otapa u vodi – dokaz tome je soda-voda i mnoga gazirana pića, od coca-cole do piva i pjenušca. Usto se lako spaja s hidroksidima, posebice s natrijevom i kalijevom lužinom. I evo rješenja. Umjesto s hidroksidima, glavni staklenički plin treba reagirati s tercijarnim aminima, točnije s njihovim vodenim otopinama. I oni su, kao i hidroksidi, baze, pa njihovom reakcijom s ugljikovim dioksidom nastaju hidrogenkarbonati. Međutim, nije to ništa novo. Kaže Nenad Raos za Bug.
Prema broju patenata Hrvatska predzadnja u EU
Od otpadnog jestivog ulja razvijat će biodizel