Mnogo veći problem je kalkuliranje SDP-a i Možemo. Za početak, stvar je statusa i utjecaja, a ni to nije nevažno u politici. Sve dok je Milanović de facto vođa opozicije HDZ-u, to ne mogu postati ni Peđa Grbin ni Sandra Benčić. A ako se oni nisu u stanju izboriti za autonomnu lidersku opozicijsku ulogu, onda ne zaslužuju ni preuzeti vlast u državi. Grbin je politički izašao ispod Milanovićeva šinjela i sigurno mu nije lako jasno se ograditi i odvojiti od svojega bivšeg stranačkog šefa i druga, ali on mora shvatiti da lider neće postati time što je porazio Bernardića i njegove ili što je prepolovio saborski klub SDP-a. Lider ljevice može postati jedino ako se suprotstavi Milanoviću, ako pokaže da nije politički lakej predsjednika Hrvatske. Za Index komentira Gordan Duhaček

Metoda strojnog učenja istraživača, nazvana M2I, koristi dva ulaza. Za početak, analizira prošle putanje automobila, biciklista i pješaka te kartu s lokacijama ulica, konfiguracijom traka, itd. Koristeći ove informacije, sustav zaključuje tko ima pravo prvenstva, a potom pogađa putanju vozila koje prolazi. Sustav predviđa niz različitih putanja, izračunava vjerojatnost svake od njih i zatim odabire šest zajedničkih rezultata s najvećom vjerojatnošću da će se dogoditi. Bug

I ne biste vjerovali: nijedan medijski sadržaj izvan Rusije nije pod državnim nadzorom! Baš kao što su od svih otrova i smrtonosnih opasnosti koje vrebaju na slobodnom tržištu iz nekog razloga po život opasne samo cigarete, tako su od svih medijskih sadržaja na golemom planetu Internetu iz nekog razloga pod nadzorom vlade samo – sadržaji iz Rusije. U ostatku svijeta, shvatili ste, vladaju idilične medijske slobode, na širokim poljanama slobode prpošni leptirići slobodno lete nad šarenim cvijećem slobodne misli, pa se „vjeruje“ da ni jedan jedini medij tamo niti „možda djelomično“ nije pod vladinom kontrolom. Čak se ni za ratne izvještaje ukrajinskih državnih medija ne vjeruje da su “možda djelomično” pod kontrolom ukrajinske vlade! (…) Vijesti ruske agencije “vjerojatno” su, “možda” i “djelomično” medijski sadržaj pod kontrolom Rusije, ali su zato sigurno, nedvojbeno i u potpunosti – pod kontrolom Facebooka, piše Boris Dežulović, a prenosi Lupiga.

Ova 28-godišnja Njemica predstavlja se kao nezavisna novinarka, ali zapravo se bavi distribuiranjem ruske propagande. Okušala se i kao političarka; donedavno je bila članica njemačke Zelene stranke u pokrajini Donja Saska. Otkad je počeo rat u Ukrajini, više njemačkih medija objavilo je članke u kojima razotkriva Lipp kao rusku propagandisticu i širiteljicu dezinformacija. Alina Lipp  koristi različite društvene mreže, ali najaktivnija i najpopularnija je na Telegramu, gdje je prati 140.000 ljudi. Iako je na društvenim mrežama bila aktivna i prije ruskog napada na Ukrajinu, masovnu publiku dobila je tek kad je počeo rat. Slobodna

• Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres izjavio je u Moskvi da su Ujedinjeni narodi spremni uskočiti kako bi spasili živote u Mariupolju: “UN je spreman u potpunosti mobilizirati svoje ljudske i logističke resurse kako bi pomogao u spašavanju života u Mariupolju”. (Index)
• Nakon pritužbe ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova kako UN nije reagirao zbog ukrajinskih “zločina” u Lugansku i Donjecku, glavni tajnik UN-a bio je više nego jasan: “Postoji jedna stvar koja je istinita i očita i koju nikakvi argumenti ne mogu promijeniti: Mi nemamo ukrajinske trupe na teritoriju Ruske Federacije, ali imamo ruske trupe na teritoriju Ukrajinske Federacije.” (Index)
• Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da je Mariupolj “oslobođen” i da tamo više nema borbi. Pozvao je pripadnike Azova i ostale borce iz tog grada na predaju jer im je tada “zajamčen život”.  (Index)
• Moskva je zaprijetila Londonu “neposrednim odgovorom” nastavi li Britanija s “izravnim provokacijama”. Upozorenje ruskog Ministarstva obrane odnosi se na izjavu britanskog ministra oružanih snaga Jamesa Heappeyja koji je rekao da Britanija podržava ukrajinske napade na ruskom teritoriju. Pripomenuo je još kako “nije nužno problem” ako Ukrajina u takvim napadima koristi oružje koje joj je donirala Velika Britanija. (N1)
• Europska komisija oglasila se nakon Muskova preuzimanja Twittera: Sve platforme moraju poštovati europska pravila. (HRT)
• Svjetska banka: Cijene sirovina mogle bi ostati visoke do kraja 2024. (HRT)

Odluka Upravnog odbora Twittera u ponedjeljak da prihvati ponudu Elona Muska za preuzimanje znači da kompanija misli kako bi joj bilo najbolje da vlasnikom postane čovjek koji koristi platformu kako bi ogadio svoje kritičare, izrugivao se ljudima zbog izgleda, prkosio zakonima o vrijednosnim papirima i nemilosrdno zarađivao kriptovalute. Musk kaže kako je njegova vizija usluge da ona bude inkluzivna arena za slobodu govora, ali korisnici trebaju shvatiti što ta fraza znači – znači slobodu govora za ljude poput Muska, milijardera i najbogatijeg čovjeka na svijetu, za The New York Times komentira Greg Bensinger. N1

Odluka je donesena na temelju Plana intervencije a u cilju pravodobnog odgovora na moguće poremećaje u opskrbi plinom. S obzirom na agresiju na Ukrajinu osnovan je Krizni tim za praćenje sigurnosti opskrbe plinom koji je i predložio donošenje odluke, kažu u Ministarstvu gospodarstva i zaštite okoliša. Krizni tim je naložio da se skladišni kapaciteti moraju zapuniti sukladno krivulji punjenja do razine minimalne zapunjenosti skladišta PSP Okoli od 90 posto na početku ogrjevne sezone, do 1. studenog 2022. godine. Zakupci skladišnih kapaciteta dužni su kapacitete koje imaju ugovorene zapuniti tako da do 1. kolovoza imaju popunjeno 63 posto kapaciteta, do 1. rujna 68 posto, do 1. listopada 74 posto i do 1. studenog 90 posto kapaciteta. N1

Sjevernokorejski predsjednik Kim Jong Un rekao je da je nuklearno oružje “simbol nacionalne moći” i da će zemlja i dalje razvijati nuklearne snage najvećom brzinom. Premda je primarna uloga nuklearnog naoružanja neke države odvraćanje od napada, ono “ne može biti vezano samo za tu jednu misiju”, rekao je Kim i upozorio: “Ako bilo koja sila pokuša uzurpirati temeljne interese naše zemlje, naše nuklearne snage neće imati drugog izbora nego neočekivano izvršiti svoju drugu misiju” Jutarnji

Odesa je u šoku zbog ruskog raketiranja na (pravoslavnu) Veliku subotu. „Za Uskrs su se mnoge obitelji vratile u Odesu, nakon što su se tjednima skrivale na selu ili na zapadu Ukrajine. Odesa je dugo bila pošteđena napada, zato su mnogi mislili da je ovdje sigurno“, priča Mihailo. Prve civilne žrtve rata u Odesi su jedna mlada žena i njezina tromjesečna beba te nedavno vjenčani par koji je čekao dijete. Rusija niječe napad i poriče da je bilo civilnih žrtava. Prema ruskim navodima, meta je bio “vojni aerodrom koji je pogođen raketom visoke preciznosti”. Deutsche Welle

Zabrinjavajuća neusklađenost: dok u New Yorku glavni tajnik UN-a António Guterres upozorava na očajnički potrebnu inicijativu za zaustavljanje rata u Ukrajini, britanski premijer Boris Johnson ne vidi nikakve mogućnosti da se u ovom trenutku išta postigne pregovorima: “Stvarno ne vidim kako Ukrajinci mogu tek tako pristupiti pregovorima s njim. Kako možeš pregovarati s krokodilom dok ti je noga u njegovim raljama?” (…) Zbog kratkovidnog vlastitog interesa oko pitanja poput uvoza ruske nafte i plina te straha od eskalacije rata zapadni čelnici odustaju od teških izbora koji bi mogli osigurati opstanak Ukrajini, piše Guardianov komentator Simon Tisdall.

Kada se izdvoji šok oko ruske vojne invazije na Ukrajinu, vezan za rat i probleme, shvatimo da smo tamo kamo putujemo već godinu dana, a to je da europska ekonomija ide u stagflaciju – pad ekonomskog rasta s povećanom inflacijom – izjavio je za HRT financijski analitičar Neven Vidaković. Poslovni

• Poljska je poslala tenkove Ukrajini; Kijev potvrdio da su im počele stizati i američke haubice. Jutarnji
• Rusija je izgubila više vojnika u 61 dan rata u Ukrajini nego što su ih SAD i saveznici izgubili u 20 godina ratnih sukoba u Afganistanu i Iraku. (Slobodna)
• Ruski ministar Sergej Lavrov tvrdi da je NATO angažiran u ratu protiv Rusije te da nuklearni sukob nije nemoguć. (Index)
• Ruska vojska objavila da je noćas ubila 500 ukrajinskih vojnika. Navode da su među “pogođenih 87 vojnih ciljeva” i dva skladišta oružja u regiji Harkiv. (Index)
• Povjerenik Europske unije za energetiku Kadri Simson najavio šesti paket sankcija Rusiji. (Index)
• Bivši američki predsjednik Donald Trump u  TV intervjuu: ‘Da mi 2020. nije ukradena izborna pobjeda, danas ne bi bilo rata u Ukrajini” (Slobodna)
• “Vojna neutralnost nakon ruske agresije na Ukrajinu je neodrživa pa zemlje poput Bosne i Hercegovine moraju ubrzati svoj put u NATO”, izjavio načelnik Zajedničkog stožera OS BiH general Senad Mašović. (N1)
• Finska i Švedska u svibnju će zajedno izraziti želju za ulazak u NATO savez, izvijestile su finske novine Iltalehti i švedske novine Expressen. (Index)

Njemačka Vlada tvrdi da ukrajinski vojnici mogu koristiti samo oružje koje im je poznato. To uključuje i logistiku – popravke s odgovarajućim rezervnim dijelovima. Carlo Masala smatra da je to opravdana zabrinutost. „Što se događa ako ima tehničkih problema s Marderom?“ Ipak, on kaže: „Čak ako se može koristiti samo tri tjedna, i to je bolje nego ništa. Ako se pokvari, to je peh. U međuvremenu, možemo raditi na logističkom lancu za isporuku rezervnih dijelova. Tako da mi se čini da je tu u pitanju izgovor jer je politička odluka da se teška oklopna vozila ne šalju u Ukrajinu.” Deutsche Welle

https://www.youtube.com/watch?v=txpXtSMuKbw

Vitalij Dmitrovič Onoprienko, zvan Zelenko, zatražio je od ukrajinskih vojnika da i njemu daju pušku, no nisu ih imali viška. Rekli su mu neka pogleda u parkiranim i ostavljenim ruskim vozilima. Nakon što se uvjerio da kamion nije minirana klopka ušao je, ali nije našao nikakvo oružje. Ali jest streljivo! Okrenuo je kamion i uputio se na cestu punu ruskih kontrolnih točaka. Mrtav-hladan prošao ih je bez zaustavljanja jer je pretpostavio da će straže misliti da je on njihov. Međutim, jedna od patrola htjela ga je zaustaviti. A Zelenko im je tada samo pokazao “bosanski grb” i dao gas. Slobodna

Njemački mediji prenose dijelove intervjua koji je bivši njemački kancelar i dobar prijatelj Vladimira Putina Gerhard Schröder dao za New York Times. (…) Od početka ruske agresije na Ukrajinu nakon koje je Schröder ipak ostao predsjednik Nadzornog odbora ruske naftne kompanije Rosneft zaredalo se povlačenje počasnih titula koje su dodijeljene bivšem kancelaru, sve do inicijative da se i službeno isključi iz njemačkih socijaldemokrata na čijem je čelu bio i s kojima je vodio njemačku vladu. Deutsche Welle

Jedno od glavnih pitanja je koliko bi nuklearki Europa morala imati da joj ne treba ruski plin? Tonći Tadić kaže da trenutno u EU imamo oko 44% posto fosilnih goriva, odnosno da se 44 posto električne energije proizvodi iz fosilnih goriva, od čega 22 posto otpada na ugljen, 21 posto na plin a oko 3 posto na naftu. Nuklearke daju oko 26 posto energije, a svi obnovljivi izvori isto toliko. “Kada bismo udvostručili nuklearke i obnovljive izvore, ne bismo imali nikakvu ovisnost o ruskom plinu”, kaže Tadić i nastavlja: “Ne treba gledati električnu energiju taj čas, nego i projekcije za 20 i 30 godina kada će dominirati električni automobili koje će negdje trebati puniti. Potpuno je besmisleno gledati na elektrifikaciju prijevoza, a zadržavati plinske elektrane”. Index

• U njemačkoj zračnoj bazi Ramstein održat će se sastanak o sinhronizaciji i koordinaciji dopremanja vojne pomoći Ukrajini u ratu s Rusijom. Organizator sastanka je SAD, očekuju se predstavnici više od 40 država, od kojih mnoge nisu članice NATO-a. (Index)
• Ukrajina tvrdi da ruske snage usprkos Putinovoj zapovijedi bjesomučno napadaju čeličanu Azovstal u Mariupolju. (Index)
• Nakon vijesti da je Elon Musk za 44 milijarde dolara kupio Twitter cijena dionice te društvene mreže skočila je više od 5,5 posto, a porasle su i cijene dionica drugih tehnoloških divova: Alphabet, Microsoft i Facebook. (Index)
• HDZ i dalje najjača stranka, podupire ga 26,8 % anketiranih građana, ali radom Vlade nezadovoljno je više od polovice Hrvata (65% građana), pokazuje novi Crobarometar Nove TV.
• Od ponoći poskupjelo gorivo. Spremnik od 50 litara benzina poskupio je 8,5 kuna, nova cijena litre benzina je oko 12,37 kuna; spremnik dizela skuplji je za 17 kuna, litra dizela sada stoji 13,04 kune, a prosječni spremnik LPG-a poskupio je 2,5 kune, nova cijena po litri LPG-a sada 9,15 kuna. (Index)