Velimir Šonje za Ekonomski lab piše o situaciji u Ukrajini s ekonomske strane, u 12 točaka:

1. Utjecaj krize na istoku Europe: trgovačke veze s Hrvatskom – prelijevanje krize putem trgovačkih kanala ima marginalnu važnost za hrvatsko gospodarstvo. Mediji su spekulirali o utjecaju nedolaska Ukrajinaca i Rusa na turizam, položaju Fortenova grupe (gdje su ruske banke vlasnici ispod 50%), AD Plastike koja ima značajne pogone u Rusiji i Sberbank. Sve skupa se i dalje uklapa u ocjenu o maloj važnosti. Pisalo se i o Petrokemiji koja “vozi” na ruski plin i PPD-u koji ima ekskluzivan ugovor s Gazpromom… Trgovačke veze su pitanje na strani izvoza (roba i usluga) i tek u slučaju duljeg trajanja šireg sukoba koji bi mogao značajno poremetiti velika europska gospodarstva trebali bismo kalkulirati s posrednim učincima smanjene potražnje za našim robnim izvozom, turističkim i drugim uslugama. U ovom trenutku je prerano za razmatranje takvog scenarija.
2. Utjecaj krize na istoku: inflacija – prelijevanje krize putem cijena energenata ima veliku važnost za hrvatsko gospodarstvo, a kretanja u skorije vrijeme posve su neizvjesna. Prognoze cijene nafte za ovu godinu su od 70 do 150 dolara, a tako širok raspon znači da caruje neizvjesnost…

Uzbuna zbog curenju informacija uzrokovana nečim drugim: vlast je nenadano izgubila nadzor nad procedurom ozloglašavanja kakva je dosad bila uobičajena. Što je tome stvarni razlog još uvijek se ne zna. “Dobro upućeni izvori” tvrde da je riječ o svojevrsnoj osveti šefice USKOK-a Vanje Marušić, budući da su je državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek i premijer Plenković naumili smijeniti. Ovdje nas to zapravo ne zanima, jer anomalija ne dovodi u pitanje uvriježene standarde – ni koruptivno biće hrvatske politike, ni slugansku dušu hrvatskoga novinarstva. Bez obzira na “interes javnosti”, ima nečega dubinski odvratnog u bliskoj suradnji organa progona i novinara, čime mediji preuzimaju ulogu svojevrsne terenske inkvizicije. Naricaljke i proteste HDZ-ovih odličnika stoga je moguće razumjeti, no – što bi rekao uvaženi premijer – indikativan im je tajming. Ili, da ovom zapisu dodamo populističku notu: Nosite se, gospodo, bestraga! – piše Viktor Ivančić. Novosti…

• Rusija prijeti: Pristupanje Finske i Švedske NATO-u imalo vrlo ozbiljne vojne i političke posljedice (Index)
• Svaki dan vojnih operacija Rusije u Ukrajini mogao bi Rusiju koštati desetke milijuna dolara (T-portal)
• Kasparov: Putin ima puno veći cilj. Bio bih jako zabrinut za budućnost Balkana (N1)
• Ministar Marić: Depoziti u Sberbanci su sigurni, mirovine nisu upitne (HRT)
• Rusija je izbačena s ovogodišnjeg Eurosonga (Jutarnji)

Putina se naziva “Miloševićem s atomskom bombom”, ali diktatori i autokrati ne predstavljaju samo prijetnju susjedima i svijetu, već i vlastitim građanima kroz gušenje ljudskih prava, ukidanja slobode govora, progona manjina, devastiranja opozicije, ušutkivanja medija. Čak i kroz sustavno osiromašivanje zemlje na uštrb osobnog i bogaćenja uskog kruga ljudi. I zato pitanje bi li Rusija bila prijetnja da nema Putina upućuje na činjenicu kako je moguće da tako velika zemlja postane praktički taocem jednog čovjeka – piše Tomislav Klauški. 24sata…

Vijeće Europe pokrenulo je postupak suspendiranja ruskog članstva. Rusija je bila članica Vijeća od 1996. godine. Izbačena je 2014. godine nakon aneksije Krima, ali je vraćena 2019. sa svim pravima kao i druge članice. Europska unija će zamrznuti bankovne račune ruskog predsjednika Vladimira Putina i ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, kao dio sankcija zbog napada na Ukrajinu (N1). Popis svih sankcija (Index).

• Rusi tvrde da su zauzeli ključni aerodrom; Zelenskij i Putin spremni na razgovore (HRT)
• Potresno pismo mladog Rusa o atmosferi u zemlji: Ovdje je šutnja preživljavanje. Mi mladi se osjećamo kao bespomoćni taoci (Slobodna)
• Hrvatsko gospodarstvo u 2021. godini poraslo rekordnih 10,4 posto (N1)
• UEFA će raskinuti sponzorski ugovor s Gazpromom (Index)
• HabitShare – aplikacija za stvaranje navika sa snažnim društvenim predznakom (Bug)

Mnogi se u čudu pitaju: kako je uopće moglo do toga doći? Odgovor daje navodni citat Winstona Churchilla: Imali ste izbor između rata i sramote. Izabrali ste sramotu, a imat ćete rat. Posljedice ovog monstruoznog koraka će potresti svijet. Zapad snosi nimalo zanemariv dio odgovornosti za ovakav razvoj događaja, koji je počeo kada je Rusija prvi put od proglašenja neovisnosti 1991. napala Ukrajinu i anektirala Krim 2014. godine, Zapad je izabrao sramotu o kojoj je Churchill govorio. Čelnici SAD-a, Njemačke i drugih vodećih zapadnih zemalja zadržavali su ukrajinsku vladu i tražili od nje da se nipošto ne opire. Zapad je sada opet odlučio zatvoriti oči. Lica zapadnih političara trebala bi se crvenjeti od stida. Sada je vrijeme da se isprave greške i svim sredstvima pomogne Ukrajini. DW…

Karta je interaktivna i stalno se ažurira kako se pojavljuju nove informacije o ruskim napadima. Na karti se jasno vidi kako je Putin okružio Ukrajinu. Index…

• Božo Kovačević: Djeluje da su Amerikanci već prešutno pristali na podjelu Ukrajine. Njihove mlake reakcije to govore (Novi list)
• Novinari vikali na Bidena zato što Rusiju nije isključio iz globalnog sustava za međunarodno plaćanje Swifta: Zar Iran nije bio dobar primjer? (Jutarnji)
• UEFA objavila da je odlučila preseliti finale Lige prvaka iz St Peterburga u Pariz s obzirom na rusku invaziju na Ukrajinu (N1)
• Video: U rodnom gradu Vladimira Putina, Sankt Peterburgu, organizirani masovni prosvjedi protiv rata u Ukrajini (Index)
• Veliki baltički lanci trgovina mješovitom robom zbog ruske invazije na Ukrajinu s polica trgovina će ukloniti robu ruskog i bjeloruskog podrijetla (HRT)
• Velika kolateralna žrtva rata u Ukrajini bit će i domaći turizam (Poslovni)

Sankcije SAD-a i EU oslanjaju se na to da će ih provoditi banke. Ali digitalne valute djeluju izvan područja standardnog globalnog bankarstva, s transakcijama zabilježenim u javnom financijskom zapisu poznatom kao blockchain (Index, Bloomberg). Koristeći kriptovalute Rusi bi mogli izbjeći gotovo sve sankcije, tvrdi američki stručnjak za borbu protiv pranja novca. Te tvrdnje opovrgavaju stručnjaci za blockchain, navode kako ruske vlasti neće koristiti kriptovalute, jer bi njihova popularnost u zemlji dovela do gubitka kontrole nad njihovim monetarnim sustavom. Ruska središnja banka prije nekoliko je tjedana pokušala zabraniti kriptovalute (Coindesk). Osim toga, oligarsi utočište imaju u Švicarskoj. Tamošnja vlada odlučila je da neće zamrznuti niti jedan bankovni račun ruskih dužnosnika i ruskih firmi, čak i ako su pod sankcijama EU, ali je osudila napad na Ukrajinu (Jutarnji).

Guardian ima vrlo zanimljiv tekst u kojem analizira razloge sukoba Rusije i zapada. Sve je počelo zbog prekršenog obećanja danog Gorbačovu na kraju hladnog rata 1989.-1990. da se NATO neće širiti na istok. U svom govoru 2007. na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji, Vladimir Putin optužio je zapad da je zaboravio i prekršio jamstva i međunarodno pravo. Putin tvrdi da je Gorbačovu obećano da se NATO neće širiti dalje od teritorija biše Istočne Njemačke, ako Rusija prihvati ujedinjenje Njemačke. Rusi su prihvatili, ali Amerikanci nisu održali obećanje i pomicali su svoje snage sve istočnije. Sve to, naravno, ne opravdava agresiju i rat, ali objašnjava političku pozadinu i razloge ruskog nepovjerenja i cinizma prema međunarodnom pravu. Teorija izdaje nije ograničena na Putina, već ju je svojevremeno podržao i Boris Jeljcin, a od sredine 1995. i ruska politička elita. Slobodna…

• Ruske snage ušle su u Kijev: Ukrajinska vlast pozvala građane da ostanu u domovima te da pripreme Molotovljeve koktele; na granici s Mađarskom i Poljskom kolone izbjeglica (Slobodna)
• Pojavile su se snimke ruskih vozila kako voze kroz glavni grad Ukrajine (Telegram)
• VIDEO: Biden – Putin je agresor. Putin je izabrao ovaj rat. Napao je Ukrajinu bez razloga. A sada će on i njegova zemlja snositi posljedice, svaka zemlja koja podupre Rusiju bit će okaljana. Američka vojska neće se boriti u Ukrajini, ali ćemo braniti svaki centimetar teritorija članica NATO-a (Večernji)
• Tonino Picula: Kada govorimo o Rusiji koja je nesmunjivi agresor na međunarodni poredak, treba u startu jasno istaknuti da je Putin pokazao otvoreni prijezir prema uobičajenom načinu rješavanja međunarodnih nesuglasica i on je na neki način anulirao međunarodni poredak kakvog poznajemo još od 1944. (HRT)
• Analiza: Ideja da Rusija neće biti pogođena sankcijama je pogrešna. Negativni učinci možda se neće osjetiti odmah, ali sankcije će dugoročno oslabiti ekonomske potencijale Rusije (Novi list)
• U Poljskoj se grade prihvatni centri za Ukrajince, ali paralelno traje i pobuna u detencijskim centrima u kojima su zatočeni drugi migranti i izbjeglice s Bliskog istoka (Novosti)

Love not war 💔 #Ukraine #Russia pic.twitter.com/ZH5M5YlTSD

— Roger (@starkfithl) February 24, 2022

Priča je starija, ali je poruka aktualna.

• Bjelorusija – Od manipuliranih predsjedničkih izbora u kolovozu 2020. Bjelorusija spada među najlojalnije saveznike Rusije. Susjedna država je okrenula leđa Ukrajini u koju su pobjegli mnogi bjeloruski disidenti. Bjelorusija je članica vojnog saveza koji predvodi Rusija, Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti, osnovanog 2002. a u njemu su još Kazahstan, Armenija, Kirgistan i Tadžikistan.
• Kazahstan – Deveta po veličini zemlja na svijetu, “Jedan od najbližih strateških saveznika i partnera Rusije”. Ima velika nalazišta nafte i prirodnog plina. Većina plinovoda u zemlji vlasništvo su ruskog Gazproma. Iz Rusije uvoze robe u vrijednosti 14 milijardi dolara.
• Kina – ipak nije stala bezrezervno na stranu svog ruskog saveznika, nego je sve strane pozvala na suzdržanost. Kina je važnija Rusiji nego obrnuto. Dok Kina čini skoro petinu ruske vanjske trgovine, ruski udio u vanjskotrgovinskoj bilanci Kine čini samo 2,4 odsto. Prošle godine je bilateralna trgovina između Rusije i Kine porasla za 36 posto – na 147 milijardi dolara. Usporedbe radi: trgovina između Rusije i EU 2020. je bila u vrijednosti 174 milijardi eura.
• Armenija – sjedi na dvije stolice. S jedne strane, bivša sovjetska republika na Kavkazu je ekonomski ovisna o Rusiji i održava bliske veze s Kremljom. Oko 80 posto opskrbe ove zemlje energentima je u ruskim rukama. Istovremeno, nova vlada Armenije teži ka zbližavanju sa Zapadom još od “baršunaste revolucije” 2018.
• Mađarska – nije pravi saveznik, ali mađarski premijer Vikor Orban politički prijatelj Vladimira Putina. Orban je 2017. kupio ruske nuklearne reaktore i dogovorio zajedničke mađarsko-ruske istraživačke projekte u Svemiru. Nabavio je i rusko cjepivo protiv korone Sputnjik V, koju još nije odobrila Europska agencija za lijekove. Zauzvrat, Mađarska dobiva ruski plin po povlaštenoj cijeni.
• Srbija – Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić također prima pomoć u izbornoj kampanji iz Moskve. Prema izvještajima medija, Moskva daje toj zemlji ogroman popust na cijene plina – do svibnja. To bi moglo utjecati i na izvanredne opće izbore 3. travnja. Vučić je rekao da je “Srbija na europskom putu i da podržava teritorijalni integritet Ukrajine, iako je 85 posto stanovništva na strani Rusije.”
• Venezuela – Predsjednik Nicolas Maduro službeno je podržao Rusiju 19. veljače. Rusija je od 2006. posudila toj zemlji oko 17 milijardi dolara, što je čini jednim od najvećih kreditora vlade Venezuele. Veliki dio kredita iskorišten je za kupovinu ruskog oružja. (Deutsche Welle)

• Zbog pada vrijednosti ruskih dionica Putinovi oligarsi u jednom danu izgubili 39 milijardi dolara (HRT)
• Ukrajinske vlasti potvrdile su da je ubijeno najmanje 137 ukrajinskih vojnika dok ih je 316 ranjeno, piše CNN, pozivajući se na predsjednika Zelenskog (Index)
• Hakerska skupina Anonymous objavila je ‘cyber rat’ vladi Vladimira Putina nakon što je jučer napao Ukrajinu. Objavu rata podijelili su u četvrtak navečer na Twitteru: “Kolektiv Anonymous je službeno u cyber ratu protiv ruske vlade.” Srušili su RT (Russia Today) rusku propagandnu stranicu (24 sata)
• Ukrajina: Očekujemo žestoki tenkovski napad na Kijev. Ukrajinci digli u zrak most 50 km sjeverno od Kijeva u pokušaju da spriječe napredovanje ruske vojske prema glavnom gradu (Index)

Na službenim stranicama banaka nižu se obavijesti o povećanju naknada koje klijente očekuju ove godine. Neke su banke već povećale svoje namete, a neke to najavljuju kroz idućih par mjeseci. Provizija koju narod plaća da bi dizao vlastiti novac tako će i ove godine obilato uvećavati bankarske prihode, a prihodovni uzlet te vrste krenuo je još pri početku pandemije. Dvadeset naših banaka u pandemijskoj je 2020. godini samo na naknadama građanima i tvrtkama zaradilo više od 4,5 milijarde kuna. Valja ovdje primijetiti i da su pandemijski solidarno u zadnje dvije godine u većini banaka naknade za izravno terećenje prebačene na leđa potrošača, dok su ranije te naknade u pravilu plaćale tvrtke s kojima bi bio ugovoren takav model plaćanja – za njih najpovoljniji, jer se automatski naplaćuju s računa potrošača. Novosti…

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij pozvao je na mobilizaciju građane Ukrajine. U noćnom obraćanju, objavio je kako su se u Kijevu pojavile grupe ruskih sabotera koji ga žele ubiti, no kaže da neće otići, kao ni njegova obitelj. Ostali smo sami. Nitko za nas ne želi ratovati. U NATO nas ne primaju, strah ih je dati nam sigurnosna jamstva – rekao je Zelenskij. Jutarnji…

Ponuda uključuje combi express tečaj njemačkog jezika razine A1, A2 ili B1 u trajanju 60 školskih sati u školi ABC Strani jezici. Mjesto održavanja: online s profesoricom/profesorom i/ili uživo s polaznicima u učionici Amruševa 10 i Gundulićeva 12. Trajanje tečaja: 9.3. – 25.4.2022. Po uspješno položenom ispitu izdaje se certifikat na hrvatskom i engleskom jeziku. Ponudu od 999 kuna možete platiti karticama do 6 rata. Redovna cijena tečaja je 1632 kune. Više detalja na Ponudi dana.

• Drugi dan ruske invazije: Borba za Kijev, gradom odjekuju eksplozije; ukrajinske snage srušile ruski zrakoplov koji se potom zabio u stambenu zgradu i zapalio je (N1)
• Američka vlada nametnula je sankcije najvećoj ruskoj banci Sberbank, te banci VTB; pod sankcijama je 80 posto imovine ruskih banaka (HRT)
• Čelnici EU-a dogovorili su se o sankcijama Moskvi koje ciljaju na 70 posto ruskog bankarskog tržišta i ključne državne tvrtke (Novi list)
• Moskovska burza pala 33 posto – Gazprom je pao 38 posto, a Rosneft 40 posto, dok su banke VTB i Sberbank također pale za više od 40 posto; rublja je pala 7 posto (Dnevni avaz)
• UN: Skoro 100 tisuća Ukrajinaca napustilo svoje domove, tisuće pobjegle u inozemstvo (Index)