Tako otprilike glasi rečenica kojom gospon Fulir, uz neveliku novčanu naknadu, otpravlja maloga Pericu Šafraneka iz dnevnog boravka u kojem kani i dalje snubiti njegovu lijepu mamu, zbunjenu gospođu Anu, u svevremenskom Golikovom filmu “Tko pjeva zlo ne misli”. tako je nekako glasio i jedini uvjet za prijavu na natječaj što su ga Hrvatska narodna banka i njezina Komisija za novac (kako to gordo zvuči, a? Komisija za novac!) raspisale glede dizajna pozadine hrvatske inačice kovanice od jednog eura. Perica nije imao pojma, ali je slagao da zna, privučen novčanom nagradom, a fuliri su u miru nastavili obrađivati temeljito sluđenu gospođu Javnost svojim bajkama o pravu na trgovanje bankarskim obveznicama i dionicama. Znamo što je bilo dalje, tvrdi Renato Baretić za Tportal.
Novi studijski album s 14 obrada tradicionalnih kompozicija utkanih u bogato kulturno naslijeđe ovih prostora. “Kroz planine, barda i gore”, “Jano mori”, “A što ti je mila kćeri”, “Soko mi leti visoko”, “Kaleš bre Anđo” i “Đelem đelem” samo su neke od pjesama kojima su Teofilovići udahnuli novi život, predstavivši ih u dosad neviđenom ruhu. Iako nemaju formalno glazbeno obrazovanje, Teofilovići su dugi niz godina pjevali u gradskom zboru Čačka, gdje su izoštrili sluh, dikciju i pjevačku tehniku koju i danas nose sa sobom. Nedavno su nastupili i u Nedjeljom u 2. Ravno do dna
Svirac je u novoj kolumni za Nacional ispričao kako je otišao pomoći Danielu Rafaeliću da ga Možemovci ne izbace iz stana. Danas možemovci tjeraju tebe iz ovog gradskog stana, sutra će mene. Ne smijemo se predat samo tako. Moramo jedan drugome dat ruke. Samo zajedno imamo nekakve šanse protiv te zelene pošasti. Rafaelić: Struju su mi isključili u stanu. Vjerojatno po nalogu Tomaševića. Time me valjda misle do kraja slomiti, ne mogu si ni ručak podgrijat. Ali doskočit ću im na neko vrijeme… Kuhat ću na plin. Svirac se tad sjeti kako će plin poskupjeti, prisjetivši se kako je njegov stari nekad s plinskim bocama prijetio kod velikog šatora na Savskoj…
Paušalni obrtnici koje poreznici proglase prikriveno zaposlenima morat će platiti poreze i doprinose na cjelokupne iznose koje su primili, odnosno prihod će im se tretirati kao bruto 2 plaća, što znači da bi mnogi narednih tjedana i mjeseci mogli dobiti rješenja da su dužni nekoliko desetaka ili stotina tisuća kuna, piše Telegram. Radi se o iznosima zbog kojih bi mnogi mogli završiti pod ovrhama i dugotrajnim blokadama, a uglavnom se radi o ljudima iz IT sektora ili kreativnih industrija. Ako stvarno dođe do naplate, moj će se život drastično promijeniti jer ja taj novac nemam. Nemam nikakvu imovinu, živim isključivo od svog rada – rekao je jedan od paušalaca kojem je porezna naplatila čak 93 tisuće kune. Index
Društveno je štetan, besprizoran i po nas duboko uvredljiv diletantizam članova Savjeta Hrvatske narodne banke, članova Komisije za novac HNB-a, a onda i samog guvernera HNB-a Borisa Vujčića. Idiotskim propozicijama natječaja, koji su zatim rezultirali izborom pobjedničkih rješenja, među kojima sitan internetski lopovluk mladića s kunom sasvim sigurno nije urodio najgorom sramotom i najnakaznijim rješenjem za hrvatsku glavu neke eurokovanice, Vujčić i njegova bankarska družba uvrijedili su svakog kome je do kulture i umjetnosti, ali i do pristojnog lica ove zemlje, stvarnog i simboličkog, imalo stalo. Zapravo je sretna okolnost da se mladić s kunom malo zaigrao, pa je maznuo fotografiju s interneta. Jer da to nije učinio, nitko ne bi vidio nikakav problem. I Miljenko Jergović o kuni na euru za 24 sata.
Vanđelić tvrdi da bi za Inu bilo najbolje da naftu prerađuje u Rijeci i da je za to potreban reverzibilni tok naftovoda od Siska prema rafineriji, koji je tehnički izveden, ali za koji Ministarstvo graditeljstva u deset godina nije izdalo uporabnu dozvolu. Ćorić, doduše, nije odgovorio na to, već je rekao da je vlasnica iscrpljene nafte Ina nakon što podmiri obveze prema državi, zbog čega ona odlučuje kako će dalje s njom raditi. Istini za volju, država određuje koga će pustiti u Hrvatsku, pa i na hrvatsku plažu, ali Ćorić ‘zaboravlja’ kako se i kada odrekla odlučivanja o hrvatskoj nafti. Umjesto zaključka: naša je nafta, kao i plin – gotovo ‘polunaša’, ali plaćamo punu cijenu gotovo ‘polunašoj’ Ini. Baš kao što plaćamo punu cijenu i za odmor na ‘polunašim’ plažama. Goran Litvan za Lider
Zoran Milanović za srce je ujeo Andreja Plenkovića. Premda se cijela država već dvije godine overdozira njihovim plamenim izrazima međusobne ljubavi, premijera je posebno pogodilo predsjednikovo prizivanje njegove smjene. Izjava da bi Vlada trebala pasti ako je istina samo pola od onoga što se posljednjih dana može čuti o praksi bezobzirnog razvlačenja državne imovine. Razloga za pad Vlade mnogo je više od ovih koje šef države navodi, apostrofirajući kriminalno upravljanje Državnim nekretninama. Cijela bi Vlada morala pasti zbog veleizdajničkog metiljanja s obnovom, zbog teškog poraza u borbi s koronom, potkapacitiranih ministara… Premda redovni izborni rokovi padaju tek u ljeto 2024., startne se pozicije već počinju pripremati. Premijera muči činjenica da Milanovićev mandat traje pola godine duže od njegova, a zna se da predsjednik shodno izbornim rezultatima dodjeljuje mandat za sastavljanje vlade. Jelena Lovrić za Nacional.
Prva javna žičara u glavnom gradu Francuske dobila je zeleno svjetlo! Cable A linija dugačka je 4,5 km i povezivat će predgrađa na jugoistoku Pariza s četiri postaje gradske metro mreže. Gradnja se planira na području Créteil koje je posebno brdovito, a ispresijecano je autocestama i linijama brzih vlakova. Umjesto izgradnje sustava autobusa ili metroa, koji je skup i kompliciran, žičara je jeftinije i jednostavnije rješenje za brz i siguran prijevoz putnika. Ovo je je tek jedna od planiranih pet sustava žičara u predgrađu Pariza. Gradske vlasti nadaju se da će ovim novim načinom transporta potaknuti građane da automobile zamijene upravo novom žičarom. Green
Vodik i platina vole se jako. Za tu čudnu ljubav saznaje svaki student kemije kad prvi put čuje za vodikovu elektrodu. Kako se od vodika može napraviti elektroda, kako se može napraviti elektroda od plina? Može, može – zahvaljujući platini. Vodikova elektroda zapravo je elektroda od crne, spužvaste platine preko čije površine neprestano struje mjehurići vodika. Spužvasta platina vodik lako upija, a onda s njime stvara neku vrstu legure. No, platina je skupa, a kemičari traže alternativu. Najboljim se – i sasvim prikladnim za komercijalnu upotrebu – pokazao kobaltov nitrid. Dobro provodi električnu struju, a štiti česticu od daljnje oksidacije. Koliko je dobra nova elektroda najbolje pokazuje podatak da se njome može postići gustoća snage od 0,7 W/cm2, drugim riječima, da bi kvadratni metar takve elektrode mogao davati zamjetnu snagu od 7 kW. Nenad Raos za Bug
Jedna je žena iz Tokya 1985. godine poslala pismo u jedan časopis napisavši kako je primijetila da joj se “kaki”svaki put kad je ušla u neku knjižaru, nakon čega su različiti ljudi počeli opisivati “stravičnu potrebu za odlaskom na zahod kad tragaju za određenom knjigom”. Znanstvenici su pokušali i ovu zagonetku odgonetnuti. Neke od pretpostavki su da ih na to tjeraju kemikalije u tinti, zatim činjenica da mnogi čitaju knjige samo kad sjede na wc-u (Pavlovljev refleks), ili pak zbog saginjanja dok razgledavaju što je na nižim policama… A moguće je da je sve to samo slučajnost i da su svi ti ljudi knjižaru posjećivali kada im se jednostavno – samo “kakilo”. IFL Science
Za razliku od mnogih drugih sektora, tvrtke predstavnice domaće gejming-scene pandemija nije okrznula. Štoviše, podaci Fine i Državnoga zavoda za statistiku pokazuju rast prihoda od gotovo 120 posto u 2020. godini. Zbog svega toga Gavrilović iz Gamechucka smatra da se uspjeh u toj industriji više ne može smatrati sretnom iznimkom, već je on gotovo za svaki studio samo pitanje vremena. I njihov je studio to doživio na svojoj koži kada su prošle godine potpisali suradnju s američkim izdavačem igara Rogue Games za razvoj igre Midwintär, a koji je u međuvremenu postao službeni partner Netflixa za videoigre. Čini se da se sektoru videoigara u Hrvatskoj smiješi blistava budućnost, ali još jedna važna zapreka stoji na tom putu: čak i u najvećim studijima, ističe Gavrilović, postoji problem s pronalaskom dovoljne količine kapitala kako bi se osigurao razvoj većih projekata. Lider
Redatelj Gospodara prstenova Peter Jackson najplaćeniji zabavljač 2021. godine, broji 580 milijuna dolara zarade
Život državnih dužnosnika, onog dijela koji je natprosječno predan zgrtanju osobnog bogatstva, sve je stresniji, turobniji i okrutniji. Stislo sa svih strana. Te zviždači, te novinari, te besposličari s društvenih mreža. Kakva su to došla vremena da dužnosnik ne smije zaraditi nešto sa strane? Ispituje mu se podrijetlo imovine. Zakon o sukobu interesa je razvodnjen, ali i dalje je gnjavaža. Suosjećajući s teškim životom skupine državnih dužnosnika čovjek se osjeti ponukan da im pomogne. Bar savjetom: prijeđite u poduzetnike, ostvarite na kraju druge ili treće godine milijun-dva dobiti, platite na to ne više od 20 posto poreza na dobit i ostatak od 80 posto vam je čist kao suza. U toj tvrtci možete bez problema zaposliti ženu, sina, kćer… I nakon pet, šest godina prodati tvrtku za milijune eura pa od toga pokupovati kuće, vikendice, aute… Miodrag Šajatović za Lider.
Ponuda uključuje kompletan oftalmološki pregled: biomikroskopski pregled vanjskih dijelova oka, pregled pozadine oka (fundus), ispitivanje vidne oštrine (visus) te po potrebi propisivanje korekcije naočalama ili kontaktnim lećama (izuzev polutvrdih) u Poliklinici Optotim. Dodatna pogodnost je 30% popusta na kompletne dioptrijske naočale za djecu. Rok iskoristivosti ponude i dodatnih pogodnosti: 2.3.2022. Lokacija je u centru, u Bogovićevoj 1. Redovna cijena je 400 kuna, a preko Ponude dana 199 kuna.
Već smo navikli da sve čega se prihvate u Banskim dvorima završi fijaskom, od borbe protiv virusa i obnove nakon potresa, do kupnje dionica Ine i redizajniranja automobilskih registracijskih pločica. Ali sada su očekivanja bila vrlo visoka. Puno toga pokušalo se ugurati u te kružiće od kojih i najveći u promjeru ima jedva 2,5 centimetra. A pokušalo se prikriti da se uvođenjem eura ukida važan vid suvereniteta, onaj novčarski. Nema veze što taj suverenitet i nije bog zna kakav jer je hrvatsko gospodarstvo ionako gotovo posve eurizirano. Nije kuna jedino što se ukida, nego se ukidaju i državne granice, pa je i za njih važno da budu na novčićima, da mislimo da postoje. Piše Boris Beck za Večernji.
Znanstvenici objavljuju “strašne” znanstvene činjenice o kojima javnost ne zna puno