Amerikanka Lillian Boyer (1901.-1989.) bila je konobarica koja je igrom slučaja postala “šetačica” po krilima aviona. Poznata je po brojnim zračnim vratolomijama i skokovima padobranom. VoxFeminae…
‘The Book of Boba Fett’ novi je streaming hit na Disney+ platformi koja službeno u Hrvatskoj nije dostupna, ali fanovi se snalaze s torrentima i raznim streamovima. Autor serije Jon Favreau u produkciju (i režiju pojedinih epizoda) uključio je i Roberta Rodrigueza pa smo dobili sjajan mišung space westerna i gangsterske drame, sve naravno umotano u poznati Star Wars celofan. Serija otkriva kako se Fett spasio od Sarlacca i od Jabbe the Hutta preuzeo njegovo kriminalno carstvo na Tattoienu. Jutarnji…
Cinizam vlasti nikada ne treba podcjenjivati, pa ne bi bilo dobro niti ignorirati mogućnost da je imovinski cenzus prvobitno bio ubačen u Zakon o socijalnoj skrbi iz jednog jedinog razloga – da bi ga se u zadnji čas povuklo, kako bi se ishodila podrška šire javnosti donošenju tog propisa koji u biti etatizira čitav sustav. U toj funkciji mogle bi biti i druge “socijalno osjetljive” Vladine odredbe, poput povećanja naknade za osobe s invaliditetom s 1500 na 1750 kuna i povećanje minimalne naknade s 800 na 1000 kuna za radno sposobne pojedince. S tih 250 odnosno 200 kuna mjesečno Vlada namjerava kupiti pozitivno raspoloženje većine korisnika socijalnih naknada prema donošenju zakona koji će, u drugom koraku, čitav sustav socijalne zaštite učiniti još više birokratiziranim, nadziranim i politički manipulabilnim – komentira Toni Gabrić. H-alter…
U svih trideset godina slavne hrvatske ‘tranzicije za održivo gospodarstvo’ nismo vidjeli ljepšeg primjera i zornijeg dokaza HDZ-ova organiziranog zločinačkog pothvata od stravične činjenice da od poklonjenih pet milijardi kuna u cijelu godinu dana čisto i transparentno nisu uspjeli potrošiti ni dva-tri posto. Nije, naime, stvar u tome da Plenkovićevoj partiji to ne bi odgovaralo, jer sljedećih bi se stotinu godina, uopće ne sumnjajte, kurčili obnovljenim Zagrebom kao svojim veličanstvenim političkim trijumfom: stvar je u tome da oni stvarno, najiskrenije, ne umiju čisto i pošteno. Ne znaju kako to ide. Ne razumiju zašto ‘prihod’ i ‘rashod’ u dnu kolone moraju dati nulu. Prvi put čuju. Misle da je skrivena kamera – piše Boris Dežulović inspiriran romanom Georgea Barra McCutcheona i filmom Waltera Hilla, i naravno, našom Vladom. N1…
Da nije tragično, ovo odbacivanje vrućeg krumpira odgovornosti za iseljavanje bilo bi smiješno. Kolinda je krivnju političara podijelila s “medijima, obrazovanjem i javnošću”, kako bi na kraju sve došlo na Plenkovićevo i Milanovićevo stajalište da politika zapravo nema s tim ništa, već je iseljavanje posljedica objektivnih okolnosti, više sile i krivnje samih građana. Koji su očito bivšu predsjednicu shvatili ozbiljno kad im je poručila da “mogu otići ako im ovdje ne valja”. Pa zatim i sama krenula njihovim stopama – piše Tomislav Klauški. 24sata…
Vuk Vuković na Facebooku o aferi HNB: Zašto HNB primjenjuje zabranu trgovanja obveznica banaka od ove godine ako smatra da su obveznice koje se drže do dospijeća “u naravi slične” oročenim depozitima. Smatra li onda HNB da treba zabraniti oročene depozite u bankama svojim zaposlenicima? Može li se protumačiti da ovime HNB poručuje građanima da povuku oročene depozite iz banaka i ulože ih u korporativne obveznice sličnog ili većeg prinosa ako su oni “u naravi slični”?
Profesor Željko Baranović: Političarima kod nas nedostaje utopijska energija, razmišljanje o boljitku svih građana, svakog čovjeka pojedinačno… U današnje vrijeme postoji teror, trijumf obične, puke, prozaične faktičnosti. Ljudi žive trajajući, iz mislećih bića pretvaraju se u trajajuća bića, bića koja žive iz dana u dan, koja traju kao što traje stolica, stol, dakle, izgubili su perspektivu budućnosti. Kada čovjek to izgubi, gubi svoju temeljnu ontološku kategoriju…
Za tu neobičnu pojavu prvi put sam čuo prije nekoliko godina, čitajući zanimljiv esej “Knjige su opasne” engleskog sociologa Franka Furedija, profesora na Sveučilištu Kent. Povod za njegov ogled bile su opaske kolega kako se studenti sve češće žale na traume izazvane čitanjem književnih djela: te 2016. studenti na uglednoj njujorškoj Columbiji najozbiljnije su, recimo, tražili da se uz Ovidijeve “Metamorfoze” doda “trigger warning” (upozorenje na okidač traume), jer “opisi silovanja mogu izazvati osjećaj nesigurnosti i ranjivosti kod nekih studentica i studenata”. Zvučalo je kao zajebancija, ali nije bila… Negdje smo ozbiljno pogriješili, negdje su stvari krenule ozbiljno ukrivo. Odgojili smo djecu kojoj je iskustvo svijeta posve artificijelno i superficijalno, bez ikakve veze sa stvarnim životom, pa joj je ono “točno prikazivanje stvarnog svijeta” opasnije čak i od brutalnih video-igrica – piše Boris Dežulović za slovenski Dnevnik, tekst prenosi Lupiga.
T-portal prenosi dio Žižekovih poruka s jučerašnjeg gostovanja u Filozofskom teatru: Manifest Mete od Zuckerberga je manifest neofeudalizma. On nama nudi digitalni svijet, oslobođen prljavštine i u kojemu idealno komuniciramo ali, Bože moj, on je vlasnik toga. On je feudalac našeg zajedničkog prostora… Sve te spekulacije, kriptovalute, NFTs, to je znak da se nešto radikalno mijenja u današnjem kapitalizmu. Dolazi do radikalnog raskola između realne privrede i zatvorenog kruga financijskih spekulacija… Živimo u kaosu, nedostaje nam orijentacija. Potrebne su nam regulacije. I baš je to za mene komunizam. Dakle, oblik naše organizacije… na nivou koordinacija, kooperacija.
Ništa ne bih drugačija napravila bez obzira na sve što mi se dogodilo. Jednostavno nisam mogla drugačije – kazala je 2016. Ankica Lepej, čije je otkriće do temelja uzdrmalo Tuđmanov režim. Govorila je kako ne zamjera nikome ništa, ali joj je žao što i drugi nisu postupali poput nje. Šutljive javnosti nijedna vlast se ne boji. Ljudi kao da ne razumiju da se imaju pravo buniti kada stvari oko njih nisu dobre. Nimalo ne cijene svoju individualnu slobodu, a bez nje nema ni slobodnoga društva – govorila je tada. Najpoznatija zviždačica preminula je nakon što se zarazila koronom. Index…
Nije jednostavno postati svestan tuđeg učinka nasilja koje počini osnovnim svojim radom izrabljeni, osnovnim radom omalovaženi čovek, jer živi u kulturi kojom vlada vlastodržački i vlasnički diskurs: za svoj položaj, za svoje siromaštvo, za svoju nesigurnost, sam je odgovoran. Siromaštvo je „njegova krivnja, jer nije bio dobar u školi, nije dovoljno radio…“ Srami se svog položaja, nesigurnosti i sirotinje, jer je sam sebe i svoje bližnje dotle doveo svojom lenjošću, svojom glupošću, svojim neradom, svojim nemarom, svojim manjkavim ljudskim osobinama i radnim sposobnostima! Šta činiti? Kako promeniti ovu nehumanu situaciju koja se svakim časom sve više i više učvršćuje? – piše Zlatko Paković. Danas…
I dok naša djeca tamo u nekim pristojnijim i humanijim zemljama budu stvarala neku svoju budućnost, mi ćemo u samotnim večerima na vijestima slušati premijera kako nam tumači nešto što mi nismo sposobni shvatiti. Reći će kako smo si super, kako nam se privreda oporavlja, kako smo uspješni u borbi protiv korupcije i kako su neki ministri i/ili ministrice, iako su pokrali sve što se pokrasti moglo, ipak “izvrsno radili svoj posao”. Ponavljat će nam kako smo u stvari sretni i živimo u najboljoj državi na svijetu. Pri kraju vijesti, u sportskom bloku, slušat ćemo navijače kako, zažareni i euforični pred neku važnu utakmicu pjevaju “Malo nas je, al’ nas ima” – piše Boba Đuderija. RTL…
Najviše je poskupio benzin i to za 12 kuna za puni spremnik od 50 litara. Na Ininim prodajnim mjestima litra najprodavanijeg Eurosupera 95 je uglavnom 11.37 kuna po litri, dok Eurosuper Class Plus stoji 11,53 za litru. Na Croduxovim i Petrolovim prodajnim mjestima litra benzina je 11,41 kunu. Najskuplji benzin koji smo pronašli je 11.57 kuna po litri. Dizelska goriva poskupjela su 10 i pol kuna za puni spremnik. Na Ininim pumpama litra Eurodiesela je 11.29 kuna, dok je Eurodiesel Class Plus 11,45 kuna. Na Lukoilovim postajama litra dizela je 11,31 kunu, a na Croduxovim 11,33 kune. Novi list…
Klima se servisira kad nema gužve. Servis klima uređaja uključuje: čišćenje filtera, maske i ventilatora unutarnje jedinice, odmašćivanje isparivača unutarnje jedinice, dezinfekciju unutarnje jedinice, čišćenje odvoda kondenzata, kontrolu količine plina, kontrolu elektromehaničkih sklopova, čišćenje vanjske jedinice (ako je lako dostupna), provjeru rada i ispravnosti i ispuhivanje vanjske jedinice. Uključen je dolazak na kućnu adresu u gradu Zagrebu, Zagrebačkoj županiji i Sisačko moslavačkoj županiji. Rok iskoristivosti: do 1.3.2022. Trajanje usluge: 30 minuta. Redovna cijena iznosi 250 kn, preko Ponude dana 149 kn.