View this post on Instagram
Na svom Fejsbuku poslao sam podršku ocu tenisačkog velemajstora Novaka Đokovića skoro u istu sekundu kada mu je podršku poslao i hrvatski europarlamentarac Ivan Vilibor Sinčić i time kao da smo postigli neko pobratimstvo lica u internetskom svemiru. Moj Fejsbuk status odjeknuo je sve do Srbije: Poštovani gospodine Đokoviću, ganulo me kako se lavovski borite za svog sina dok bi mog starog bolio đoko i da me zatvore na farmu sa svinjama i smradnim kengurima u toj prokletoj Australiji. Mislim da ste svim očevima na Balkanu ali i svim očevima u svijetu pokazali kako se treba do koske borit za svoje sinove. Posebno mi se svidjelo kad ste njegovo trpljenje usporedili s trpljenjem Isusa Krista. Mene je moj otac uspoređivao s Kristom samo kad bi mi remenom prijetio: `Prebit ću te ko Isusa!`. No, to se nije svidjelo njegovom starom koji je u sjedište U ime obitelji stigao sa Željkom Markić. Nacionalna groupie, prema novoj kolumni, nije se dobro proveo.
Ne samo Hrvatska – i Španjolska ima problem pada broja novorođenih. No zahvaljujući liberalnim zakonima i najmodernijoj tehnologija Španjolska je postala vodeća zemlja u Europi po pitanju reproduktivne medicine. Od 35. godine života znatno opada stopa plodnosti kod žena. Ali sve više Španjolki djecu poželi imati tek kada se financijski osiguraju. Na to je reagiralo i tržište zdravstvenih usluga. Po službenim podacima u Španjolskoj je već sad devet posto svih poroda rezultat medicinski potpomognute oplodnje. A ti su tretmani u Španjolskoj u pravilu jeftiniji nego na primjer u Njemačkoj. A tržište raste. Zbog toga su se u ovaj sektor medicinskih usluga umiješali i investicijski fondovi. 40 posto svih umjetnih oplodnji na području Europske unije (EU) u međuvremenu se provodi u Španjolskoj, tvrdi Sociedad Española de Fertilidad (SEF). Deutsche Welle
Devedesete godine prošlog stoljeća u karijeri blistavog vanzemaljca Davida Bowieja bile su razdoblje u kojemu je polako, ali hrabro zagrabio prema zasluženoj umjetničkoj reafirmaciji nakon što je u osamdesetima tiskao neke od najuspješnijih ploča karijere koje su, sjajnoj prodavanosti unatoč, kritičari smatrali neusporedivo slabijima od fantastičnog niza albuma koji je iznjedrio u prethodnom desetljeću. Dvadeset godina nakon što je snimljen, a više od pola stoljeća nakon što su napisane pjesme koje ga čine, “Toy” se napokon pokazuje kao dobrodošla pojava u gomili posthumnih Bowiejevih izdanja kojih je toliko da njihovo temeljito preslušavanje kroz godinu iziskuje pozamašan komad čovjekova vremena. Ivan Laić za Ravno do dna.
Hrvatska je, evo, baš od danas, točno 30 godina međunarodno priznata država, njezin je jezik jedan od službenih u Europskoj uniji, na nj se, pa i s njega, prevode tisuće knjiga i filmova – a tek se šačica istinskih domoljuba i lučonošâ hrvatstva s vremena na vrijeme usudi javno zapitati: čekajte malo, braćo i sestre, pa kako je to uopće moguće ako za takove činidbe ne postoji ama baš nikakva zakonska podloga? To se čak ne može proglasiti ni ilegalnom djelatnošću, jer da bi nešto bilo ilegalno, dakle nezakonito, pače protuzakonito, morao bi sa suprotne strane stajati i nekakav zakon, a mi takva zakona ni tri puna desetljeća od međunarodna priznanja, sestre moje, i braćo također! Tko je to dopustio, tko i zašto stoji iza te podrivačke rabote uslijed koje već tri puna desetljeća, svoji na svome, vlastitim jezikom govorimo i pišemo mimo ikakve pozitivne legislative? Nije li napokon kucnuo čas da se tom i takvom bezakonju stane na kraj? Pita se Renato Baretić za Tportal.
Predsjednik Zoran Milanović, Dragan Čović, ali i mnogi predstavnici hrvatske desnice u Dodikovoj politici uglavnom ne vide ništa loše, ona im je toliko poželjna da u njemu vide političkog saveznika, osim kada se Dodikova politika prezentira na mimohodu u Banja Luci 9. siječnja. Sva Dodikova politika je politika 9. siječnja, ona se ne razlikuje, uvijek je ista. Svi oni koji u Dodiku vide političkog saveznika bili su, prisustvom ili trenutnim prividnim odsustvom, na tom mimohodu. Političari nisu oni koji traže etičko dobro, oni žele biti priznati od strane javnosti ili birača kako bi ostvarili neke druge ciljeve. Njima je bitan ugled, ako se o ugledu uopće i može govoriti. Političari su jednako udaljeni od etičnosti i od ugleda, razlika je samo što im je etičnost nepotrebna, dok im je ugled nužno potreban. Zato i traže da im ugled netko konstruira, dok im je etičnost posve prigodničarska. Marko Vučetić za Autograf.
Rimske građevine i dan danas stoje. Pogledajmo arenu u Puli ili još bolje očuvanu arenu u Veroni. Još uvijek na svom mjestu u Rimu stoji Panteon, hram posvećen svim glavnim bogovima, s kupolom raspona 43 metra i mase 4500 tona. Kako je to moguće? Dok su Egipćani gradili piramide bez ikakva veziva, tako da su slagali kamen na kamen, Rimljani su se koristili vezivom s kojem se ništa nije moglo mjeriti sve tamo do 18. ili 19. stoljeća. Umjesto da vapno miješaju s kremenim ili vapnenim pijeskom, kakav se obično nalazi uz rijeke, oni su iskoristili vulkansko tlo svoje domovine i miješali vapno s vulkanskim pepelom, tufom. Razlika u izradi ta dva veziva nije velika, ali iza njih stoji sasvim druga kemija. No, beton što su ga radili Rimljani je trajan, ali ipak nije vječan, kaže Nenad Raos za Bug.
Informacija o drastičnom smanjenju broja stanovnika u Hrvatskoj kolala je još od kraja prošlogodišnjeg popisa stanovništva, ali sada nedvosmisleno znamo da iz države koju je ‘gradio HDZ’, kako se jedina i vječna partija rado voli pohvaliti, ljudi bježe glavom bez obzira. Oni koji su ostali, pak, nemaju očito previše volje za rađenjem djece, osim, jasno, ako im Tomislav Tomašević ne plati za to. Uglavnom, u deset smo godina ostali bez golemih deset posto stanovništva, gotovo 400 tisuća ljudi, ali siguran sam kako će nas HDZ uvjeravati da je to krivica obje Jugoslavije i Milanovićeve vlade. Tu se, nema sumnje, dogodio taj prijelomni trenutak u kojem su Hrvati počeli masovno napuštati voljenu majčicu Hrvatsku. Vanja Figenwald za Lider.
Ovih je dana objavljena informacija kako bi prva tri kata sjeverne zgrade maksimirskog stadiona trebali, barem privremeno, popuniti studenti Građevinskog, Geodetskog i Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Zgrada u kojoj su inače smještena sva tri fakulteta oštećena je potresima, pa je odlučeno da će se privremeno rad svih triju tehničkih fakulteta prebaciti u prostorije ponajvećeg simbola arhitektonsko-građevinskog promašaja u novijoj hrvatskoj povijesti. Među komentarima na tu vijest na internetu se našao i barem jedan duhoviti, koji je naglasio kako bi ironija bila potpuna kada bi na tom ruševnom zdanju “praktičnu nastavu” odrađivali i studenti zagrebačkog Prava. Juraj Vrdoljak za Telesport.
Početak ovogodišnjih foto natječaja na Forumu tematski je prigodan, a ovo je pobjednička fotka na anketi koja je nedavno završila. Nekima odlična asocijacija za početak vikenda. Čeka se nova tema, a koju autor ove fotke ima čast predložiti.
S ovim albumom danas ugaslog benda nekako prirodno i u redovima glazbenih novinara dolazi saznanje da je pisati o Bambijima isključivo kao surf rock bendu postalo deplasirano. Jednostavno su postali predvodnici scene – onaj predivni moment kad se uvijek možeš sjetiti primjera u kojem postoji dignitet, sprega između izvođačkog i autorskog, te samim time i intelektualna domena, tj. da postoje oni koji nisu pokleknuli pred kompromisima i umrljali time sve što su u prošlosti kvalitetno napravili. Svojim vinilnim reizdanjem, koje je dobio pred kraj prošle godine, druge u nizu pandemijske, ili proročanski kazano u još jednoj godini „u kojoj buja tamni val“, te objavljen na tirkiznom vinilu koji podsjeća na trajnu vrijednost isklesanu od amazonita. U post festumu i odmakom od jednog desetljeća, taj album kao da je još više dobio na vrijednosti, posebno njegova igra kontrastima između ambijentalnog nokturna i iskričavih žustrih brojeva s debelim premazima gitarskih distorzija – album ceste sinemaskopske širine u kojem osjećate pustinjski vjetar i izmjenu dana i noći u nekom izmaštanom krajoliku uz rijeku Rio Grande. Ravno do dna
Smijeh ipak nije rezerviran samo za ljude, pokazuje nova studija: osim ljudi, smiju se neke vrste primata, domaćih krava pa čak i pasa. Ima ih još: smiju se lisice, tuljani, mungosi, ali i nekoliko vrsta ptica. No, uloga smijeha kod životinja je malo drugačija nego kod ljudi. U eksperimentu u kojem su škakljali štakore, primijetili su kako to pozitivno utječe na njih. Zaključak je bio da je kod njih znak razigranosti i poziva na igru jednak našem smijehu. S druge strane, kod ljudi je smijeh društvena karakteristika, koja u sebi ipak sadrži sukus istoga što osjećaju i životinje, kao evolucijski napredniju verziju poziva na igru. Openculture
Izvještaji lokalnih medija kažu da je ovogodišnja količina oborina bila između 0 i 50 milimetara do studenog i prosinca i to je znatno ispod normalne razine. Prosječna temperatura za ovo doba godine obično je oko 36 Celzijevih stupnjeva. Velike vrućine uzrokuju i požare, a zapadna Australija već je doživjela velike požare u prosincu prošle godine, kada je 6.000 hektara zemlje izgorjelo u blizini rijeke Margaret, izvan grada Pertha. Prijavljeni rekordni iznos dolazi nakon što je europska klimatska agencija Copernicus potvrdila da je posljednjih sedam godina bilo najtoplijih na svijetu. Green
Bez obzira na to što će se u budućnosti događati s karijerom čelnika platforme Možemo!, ta tri mjeseca nove zagrebačke vlasti mogu se nazvati ‘medeno tromjesečje’. Odluke koje je sa suradnicima donosio u proteklih 90 dana protivnici i nesimpatizeri ne uspijevaju ozbiljnije dovesti u pitanje. Ako je suditi prema tom tromjesečju, Tomašević se počeo transformirati iz neiskusnoga političkog alternativca u obećavajućeg političara-menadžera. To što upravo u ta tri mjeseca pada rejting platforme Možemo!, koliko god izgledalo kontradiktorno, zapravo je argument da čelnik platforme u prvoj godini mandata vuče dobre poteze, kaže Miodrag Šajatović za Lider.
Uvodi se sezonski turistički vlak od Osijeka do Splita na kojem djeca i učenici putuju besplatno
Što će biti s kvizom ‘Tko želi biti milijunaš’ nakom što uvedemo euro? Glavna nagrada mogla bi biti oko sto tisuća eura, a spominje se i prestanak emitiranja
Ponuda uključuje:
Posjetit ćete tržnice i prošetati Vaci ulicom s mnoštvom trgovina. Razgledat ćete grad s lokalnim vodičem koji će vas provesti kroz poznate ulice, bazilike i tvrđave. Polasci: 12.2, 5.3, 26.3 (sve subote) iz Zagreba u 6:00, povratak u nedjelju večernjim satima. Opširnije na Ponuda dana