Davor Špišić stalni je suradnik Telegrama te je pod pokroviteljstvom medija napisao kratku priču kao poklon čitateljima, a vezana je uz božićno vrijeme. Zanimljiv početak možda vas zainteresira za čitanje cijele priče:

Vlasta je bila dvojnica Nede Arnerić.
Bog često ponavlja ideje dok modelira zemljane.
To je Igor pomislio kad ju je onomad ugledao među silnim cipelama.
Na Badnjak 2020. 

Davor Špišić za Telegram
https://www.telegram.hr/kultura/telegramov-dar-citateljima-loza-tihe-noci-bozicna-prica-davora-spisica/

• Zbog obilnih oborina u posljednja dva dana te izlijevanja rijeka, Hrvatske vode proglasile izvanredne mjere obrane od poplava na području grada Gospića. HRT
• Poslovnim programima, uslugama u oblaku i aplikacijama napisanima na programskom jeziku Java prijeti opasnost od kibernetičkih napada jer je otkrivena velika ranjivost programa Apache Log4j zbog pogreške Log4Shell. Lider
• Talibani imaju novi zakon za žene koje putuju dalje od 72 kilometra – moraju putovati u pratnji muškarca koji je bliži član obitelji. Al Jazeera
• Zapalio se prepun trajekt u Bangladešu, poginulo je najmanje 39 ljudi, za desecima se još traga. Novi list
• U Švicarskoj će se moći pravno promijeniti spol bez medicinskih zahvata od 1. siječnja, a to će moći svaka osoba iznad 16 godina koja nije pod zakonskim skrbništvom. N1

Nazvavši božićno razdoblje inscenacijom radosti započeo je svoj odgovor na pitanje zašto ljudi više vole Božić od Uskrsa kolumnist, novinar, profesor koji se bavi odnosom književnosti i vjere. Nakon uvodnog priloga kojim je gost šetao zagrebačkim adventom te komentirao kako je Zagreb patentirao posebnu, balkansku vrstu, za razliku od mirnoga adventa zapadnoeuropskih zemalja. Istaknuo je i mahnitost koja vlada tijekom ovog razdoblja, ali komentirao i pandemiju specifičnim pogledom na situaciju rekavši kako se čovjek tijekom pandemije okrenuo zdravlju tijela umjesto duše, a svećenika je zamijenio liječnik te pojasnio svoju tezu u kolumni da je došlo do revolucije te da ljudi gube i vjeru u medicinu kao što gube u vjeru jer se oboje može promatrati iz istoga rakursa u trenutačnom vremenu. Nedjeljom u dva

Tko o čemu, desničari o transrodnosti. Nakon što su se poigravali rodom Michelle Obame i Jacinte Ardern, u nedostatku pametnijeg posla, desničarski teoretičari zavjere pod pokroviteljstvom pokreta QAnon bave se prvom damom Francuske, majkom troje djece, Brigitte Macron, “optužujući” je da je zapravo rođena kao muškarac. Imaju za to i stvarno ime pa su je prekrstili u Jean-Michale Trogneuxa te šire fotografiju iz Bijele kuće na kojoj se navodno nazire spolovilo. Prva dama odlučila je tomu stati na kraj tužbom, i to protiv medija Faits et Documents koji je prvi počeo širiti te teorije. Lider

Nije to bio istorijski trenutak srpske televizije, štaviše – evo prošle bezmalo dve nedelje, a niko nije ni primetio – pa svejedno, ako bih budućim generacijama za stotinu godina hteo da objasnim zašto je Srbija još uvek ista i zašto se ič nije promenila, niti se ič promeniti nikada neće, ja bih im pustio samo tih nekoliko potpuno neistorijskih minuta iz jutarnjeg programa televizije K1, u kojemu su gosti Jovane Joksimović bili tviter-konsiljere Aleksandra Vučića i takozvani marketinški stručnjak Nebojša Krstić – jeste, onaj iz Idola – i mladi, jedva trideset pet godina star lider inicijative Kreni-promeni Savo Manojlović, organizator nedavnih blokada srpskih gradova koje su dovele do prvog registrovanog uzmaka Aleksandra Vučića. Četrdeset minuta, da skratim, cepao je mladi Savo otužnu praznu ljušturu bivšeg Idola, pocepao ga kao mlado krokodilče muškatlu, sve dok ga ovaj u poslednjem očajničkom pokušaju iznenada nije upitao da li ovo znači njegov ulazak u politiku. Do tada suvereno kontrolišući utakmicu, mladi se Savo prvi put malo pogubio, a ja sam se – kunem se – uhvatio za glavu, tačno znajući šta sledi. Samo jedan razlog, naime, stari gmaz Krle ima da pita mladog Savu hoće li se kandidovati na izborima: da ga natera da se izjasni oko genocida u Srebrenici. Kako znam? Naravno da znam. Gledam to već dvaespet godina. Piše Boris Dežulović za Novosti

Sredinom januara sledeće godine, građani Srbije će, posle dugog niza godina, izaći na referendum. Referendumsko pitanje sa kojim će se suočiti birači u Srbiji glasi: Da li ste za potvrđivanje akta o promeni Ustava Republike Srbije? E, sada bi trebalo zamisliti prosečnog birača u Srbiji koji blage veze nema o čemu se radi kada je promena Ustava u pitanju. Pitanje je, dakle, potpuno nejasno i kao takvo namerno postavljeno da bi se težište sa pravosuđa prebacilo na Ustav. Vlasti u Beogradu pravdaju se hitnošću referendumskog procesa navodno zbog neophodnosti usaglašavanja pravosuđa sa evropskim. To se najviše odnosi na način izbora nosilaca pravosudnih funkcija. Suština je bitno drugačija. Ustav može da se menja dvotrećinskim izglasavanjem u Skupštini Srbije i tu većinu Srpska napredna stranka danas ima. Gotovo je sigurno da je posle izbora 3. aprila neće imati. Ne govorimo o većini, već o dvotrećinskoj većini. Piše Nenad Kulačin za Al Jazeeru

Najkorištenija riječ posljednjih godina sigurno je Stožer, a Tportal donosi tekst o nelogičnostima koje su ga pratile otkad je ustoličen kao glavno tijelo za odlučivanje o mjerama uslijed pandemije. Tako su u početku bolest koja nas već godinama drži u kućama i na distancama proglašavali malo jačom gripom, zatim govorili kako zdravom čovjeku maske ne trebaju, a nemalo zatim pozivali na njihovo nošenje te prozivali ljude bioteroristima zbog nepridržavanja samoizolacije, no nisu bili istoga mišljenja kad je trebalo izaći na izbore. Konfuzija je bilo i s propusnicama te besmislenim zatvaranjima pa smo gledali pune trgovačke centre, ali se sportom u zatvorenom nismo mogli baviti. Nadajmo se da ih dogodine sve zajedno nećemo više gledati i da ćemo sve ovo uskoro zaboraviti. Tportal

• Dvojica osamnaestogodišnjaka spuštala se sljemenskom skijaškom stazom na strunjači pa teško ozlijeđeni završili u bolnici. Tportal
• Britanija postrožila zakon pa tako zbog rasističke uvrede nogometaša na internetu nećete moći na utakmice deset godina. Telegram
• Fotogalerija: Međimurje dobilo bijelu božićnu bajku dan nakon Božića, na Zavižanu 23 cm cnijega. Jutarnji list
• U Hrvatskoj danas 151 novozaraženi, na respiratoru je 267 osoba, preminulo je 46 osoba. HRT
• Zbog prosvjeda potpore Alekseju Navaljnom članice Pussy Riota u dvotjednom pritvoru, a sad su započele štrajk glađu. Novi list

Možda će se nekome učiniti da je pretjerivanje opisanu situaciju koristiti kako bismo se poigravali pojmom „diktatura“. No, ja ne tvrdim da živimo u diktaturi. Živimo u vremenu u kojem se unutar demokracije počinju javljati elementi diktature čije se opravdanje pronalazi u brizi za blagostanje građana. Otud koncept diktatura blagostanja. Nova bio-etička i bio-politička pitanja koja se tiču naših fizičkih sloboda, tijela, i suverenosti odnosno prava u odlučivanju o vlastitome tijelu izazov su našim zakonima, ustavnim kategorijama i osjećaju morala. Oni su evoluirali kroz sučeljavanja s izazovima iz nekih drugih vremena, izazovima koji su nastali na temelju nekih drugih problema. U vremenu kada su nastali, ti problemi su isto tako bili golemi, teško sagledivi, nepoznati. No, kako su prolazila desetljeća, nekako smo njima ovladali. Dakle, novi izazovi su teški, jer su novi; malo je čvrstih uporišta i tla pod nogama. Stoga ima smisla plašiti se da je tehnološki napredak toliko brz da ga naše kategorije, teorije, politike, institucije, pravni okviri i spoznaje ne mogu sustići. Piše Velimir Šonje za Ekonomski Lab

Smrt Desmonda Tutua nagnala je mnoge na pisanje nekrologa, no prilika je to i za obrazovanje onih koji se s njegovim radom nisu susreli o ostavštini kojom je zadužio svijet. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir te je bio jedna od vodećih figura u borbi protiv apartheida u JAR-u. Nije se isticao samo po tome, nego je svoj aktivizam širio i na prava LGBTQ+ osoba, asistiranu smrt te izraelsku okupaciju palestinskih teritorija. Iako je bio blizak suradnik Nelsona Mandele u borbi za demokraciju, nije posustao ni u kritikama nove vlasti te se borio protiv korupcije sve do svoje smrti u 90. godini. Jutarnji list

Eskapizam koji pronalazimo u prošlim vremenima Rajko Grlić pretvorio je sjećanjem na stare aparate koji su dolazili u njihovu kuću. Izdvajamo: Prvi aparat čiji dolazak pamtim bio je Blaupunkt radio. Njega je iz Njemačke, iz Ulma, donio muž naše krojačice Klare, prijateljice pokojne bake Katarine. Smeđa drvena kutija s velikim zvučnikom i skalom punom imena meni tada nepoznatih gradova. Mogla je biti 1956. ili ’57. godina. Stavljen je u dnevni boravak i nikome osim tati nije bilo dozvoljeno paliti ga ili na njemu tražiti stanice. Piše Rajko Grlić za Telegram

U redu je Milunka, ispisali ste o njoj stotine stranica, shvatili smo. Nego, gde su Đuka Dinić, Neda Božinović, Srbijanka i Jovanka Bukumirović, Vera Blagojević, Vera Miščević, Rada Miljković, Darinka Radović, Olga Alkalaj, Bosa Cvetić, Cana Babović, Vera Jocić, Milica Pavlović Dara, Jovanka Radivojević, Fani Politeo-Vučković, Olga Vučković, Jelica Jerković, Zora Selaković, Dora Frajdenfeld, Olga Detela, Mileva Starčević, Branislava, Nada i Živana Ilić, Nadežda Simović, Stanislava Terzić Cala, Dragana Todorović, Ružica Mahić, Krinka Tomanić, Ina Kušić, Mira Simić, Leposava Prokić, Milica Milojković, Radmila i Smilja Janjić, Živadinka Divac, Nada Naumović i desetine hiljada drugih borkinja za slobodu? Onih što su prošle golgotu boreći se protiv višestruko nadmoćnog neprijatelja i uspele da ga poraze, i da potom stvore bolji svet za sve ljude, a pogotovo za žene koje su dotle bile potlačene i podjarmljene? Piše Tomislav Marković za Al Jazeeru

• Sebastian Kurz nakon političkog skandala seli se u Ameriku i postaje menadžer u Silicijskoj dolini. 24 sata
• Slijede još dva dana kiše, a zatim više temperature i lijepo vrijeme na Silvestrovo. Jutarnji list
• Čini se da su Kinezi odlučili blokirati globalnu verziju Steama, dok njihova i dalje odlično funkcionira. Bug
• Putin i dalje gomila vojsku na granici s Ukrajinom pa je tako i predbožićno vrijeme iskoristio za vojne vježbe dok Ukrajinci strahuju od invazije. Jutarnji list
• Američki S&P 500 indeks dosegnuo rekordnu razinu te prouzročio rast burze, a sve se pripisuje smanjenu strahu od omikrona. HRT

U jučerašnjem intervjuu kanadski se premijer oglasio o ulozi Kine u međunarodnim odnosima te iznio stajalište da se Kina poslužila najstarijom poslovicom na svijetu, “zavadi pa vladaj”, te tako okrenula zapadne zemlje jedne protiv drugih zbog pristupa ekonomskim prilikama. Nastavak je to loših odnosa između Kanade i Kine, a ponajviše zbog stanja ljudskih prava u Kini na koje Kanada već dugo upozorava. Trudeau smatra da bi se zapadne zemlje trebale ujediniti i zajednički djelovati. Index

Kad bih, naime, jednim golom trebao objasniti ulogu Marka Livaje u povijesti Hajduka i suvremenog nogometa, bila bi to upravo ona filigranska minijatura u Kranjčevićevoj ulici. Tek jedna od bezbroj njegovih malih remek-djela, minijatura klase Julija Klovića, ali ona koja objašnjava sve. Taj gol, eto, meni je sve objasnio. Tri zavaljane lopte zaredom, dribling koji se nekad u Splitu zvao kurbla, rolanjem baluna po tlu kao kad se u kaiću u lučici vrti kurbla, manica za buđenje stare dvotaktne brodske pente. Livajina kurbla sve objašnjava, o njoj vam — imate li vremena — želim pričati. A priča počinje prije točno stotinu godina. Piše Boris Dežulović za Telesport

Svjetski poznati milijarder Bill Gates na svom je blogu i ove godine izrekao svoje viđenje budućnosti povodom nadolazeće proslave Nove godine. Naveo je mnogo razloga za optimizam, ali zanimljivije je ono zbog čega je zabrinut. Najviše je tako zabrinut zbog nepovjerenja ljudi u vlade, a problem vidi u rastućem utjecaju društvenih mreža koje serviraju lažne vjesti i potiču podjele među građanima. Na kraju svoga članka Gates ovaj put ne nudi rješenje jer ga ni on nema, nego polaže nade u mlade te izjavljuje da će i dalje tražiti rješenja tog problema. Tportal

Željezo treba presvući cinkom, treba ga dakle pocinčati. Pocinčani lim najbolji je materijal za sve što se gradi pokraj mora. Zašto?
Jednostavno zato što korozija većinom nastaje zato što se stvara galvanski članak između dva metala. Pri tome će se jedan od njih, onaj manje plement, oksidirati. U slučaju cinka i željeza oksidirat će se cink, pa sve dok se ne potroši cink korozija neće načeti željezo. Takav tip zaštite izvanredno je djelotvoran. Čitav se brodski trup može zaštititi od korozije s nekoliko kilograma magnezija, koji se za njega pričvrsti. Sve dok se taj komad magnezija ne istroši, brod je siguran od pogubnog djelovanja morske vode… Iz ljubavi bakra i klora možemo naučiti da trebamo biti vrlo oprezni kad uklanjamo kamenac. Najbolje sredstvo za njegovo otapanje je solna kiselina, no nikako je ne smijemo koristiti kada se kamenac stvara na bakrenoj podlozi. Piše Nenad Raos za Bug

Pitanje iz naslova nameće pitanje na koje ćete, kao čitatelji, iskreno odgovoriti sebi u bradu, da jedva znate pravila običnoga šaha. Rijetki ovladaju ovom igrom u potpunosti iako mnogi tvrde da je igraju. Spomen šaha uvijek znači posebnu vještinu, sport u kojem nema previše kretanja, osim kretanja sivih stanica, a kad čovjek tomu doda pridjevak kvantni, stvari se dodatno kompliciraju. Oni koji ga poznaju kao sintagmu vjerojatno su vidjeli partiju odigranu između glumca Petera Rudda i fizičara Stephena Hawkinga, no pitanje je jesu li što razumjeli. Figure u kvantnom šahu mogu biti u superpoziciji, dakle na više polja odjednom (bilo je komplicirano i kad su bile na samo jednoj), a igra se po zakonima kvantne mehanike. Položaj se određuje postotkom vjerojatnosti, a koji se dobiva mjerenjem pojedinog šahovskog polja te igrači mogu birati hoće li odigrati potez običnim ili kvantnim načinom. Olakotna je okolnost da za vas računa matematički sustav u pozadini (čitatelj je odahnuo). Priznaje se samo pravi mat, a ne onaj kvantni, te može doći do remija. Zaigrajte ako se usuđujete. Bug