Jedan od načina štednje i ulaganja koji je zadnjih dana populariziran u javnosti su kolekcionarski predmeti, točnije Lego kocke. Kolekcionarsko tržište je jako široko i svaki segment je priča za sebe. Netko tko je kolekcionar antiknog namještaja ne može transferirati svoje znanje (osim elementarnog) na stare novčiće. Potrebno je puno jako specifičnog znanja da bi se moglo odrediti koji kolekcionarski predmet vrijedi, a koji ne. Ali izgleda da je tržište Lego kockica sve popularnije za investicije. Internet stranica BrickEconomy vrlo studiozno prati kretanja cijena različitih tipova Lego kockica, statistiku i analize. To ne znači da vaše stare Lego kockice, pomiješane i pogubljene, automatski vrijede određene novce. Postoje pravila. Može se trgovati samo potpunim setovima ili pojedinačnim minifigurama. Ako nedostaje kockica iz određenog kompleta, on je bezvrijedan. Znači vaše stare Lego kockice su vjerojatno bezvrijedne, osim ako nemate savršen komplet. Index

Hrvoje Zekanović, protiv kojega je Predsjedništvo Hrvatskih suverenista pokrenulo stegovni postupak isključenja iz stranke, izjavio je u HTV-ovoj emisiji “Nedjeljom u dva” da nije planirao održati tako snažan govor u Hrvatskom saboru o cijepljenju protiv COVID-a. To je bila tema koja me je dugo tištila i mučila pa sam možda ono izgovorio na jedan logičan način kako sam se i osjećao. Na pitanje je li istina da je jedini cijepljeni od onih koji su desniji od HDZ-a, kazao je kako mu se čini da je još jedan kolega cijepljen, a jedna kolegica se u međuvremenu cijepila. Kaže da se smatra političarem “desnog kalupa”. Smatra i da je HDZ desniji od MOST-a na političkoj sceni i da je MOST zauzeo prostor Živog zida i Kolakušića. Na idućim izborima im ne prognozira dobar prolaz. Za razliku od Raspudića ja jesam desničar. Ja sam za zaštitu života, protiv Istanbulske konvencije sam bio, išao sam u Marrakesh da kažem da sam protiv migracija, a on i njegova supruga po tim pitanjima ili nemaju stav ili ga imaju različit. HRT

Korporacije u globalnom tržišnom okruženju više ne mogu biti usmjerene samo na sebe, svoje kupce, dobit i djelatnike… Kako bi polučile rezultate i preživjele na  tržištu, one moraju pokazati i odgovornost prema zajednici i društvu u kojima djeluju. Međutim, činjenica je da taj pojam na našim prostorima više služi kao zgodna poštapalica u ustima menadžera, koja pridonosi imidžu tvrtke, nego istinska namjera tvrtke. Bilo kako bilo, kreiranje društvene odgovornosti tvrtke nezamislivo je bez potpore odnosa s javnošću. Pojam društvene odgovornosti korporacija uvezli smo iz SAD-a, gdje su tvrtke krajem osamdesetih godina postale svjesne da ne mogu apsolutno sve podrediti tržišnom uspjehu. To je razdoblje kada se tvrtke počinju ponašati ekološki svjesno, kada se temeljitije počinju pridržavati državnih propisa i regulacija te kada dio sredstava počinju ulagati u programe i projekte od kojih korist neće imati samo vlasnici i djelatnici korporacija već i šira društvena zajednica. Je li društveno odgovorno ponašanje tvrtki rezultat jačanja njihove svijesti ili povijesna nužnost? Po svemu sudeći čini se da je u pitanju ipak ovo drugo. Božo Skoko za Epohu.

• Reakcije na otkazani posjet Milanovića BiH: Govor mržnje i sukobljavanja stvorili su nesigurno ozračje (Večernji)
• Vojković: Hrvatska ima više branitelja nego Amerika kopnene vojske (Index)
• Nacionalnom parku Brijuni prestižna nagrada Blue Park za očuvanje mora (Green)
• Austrijska skijališta nude plaću od čak 6000 eura mjesečno, ali radnika ni za lijek (Danica)
• Objavljene prognoze vremena za blagdane. Stiže neugodna promjena, ništa od snijega za Božić (Index)

Novi portal Zagrebi.hr predstavljen je nedavno tijekom vožnje u specijalnom vlaku pod imenom ”Remetinec express – vlak slobode” na liniji Zagreb Glavni kolodvor – Remetinec. Glavni urednik portala Zagrebi.hr je Saša Paparella, koji je kroz Hrvatski centar za istraživačko novinarstvo i slobodu medija (HRCIN) zajedno s Darijom Juričanom radio na dugometražnim dokumentarcima i knjigama o Ivici Todoriću (‘Gazda’), Miroslavu Kutli (‘Gazda-početak’) i Milanu Bandiću (‘Kumek’). Portal počinje s radom 28. prosinca, a promocija je održana nešto više od dva tjedna ranije kako “ne bi građanima RH upropastili Božić podsjećanjem na to u kakvoj zemlji žive”. Telegram

Neumorno igranje s prijateljima, turniri u „kanteru“, prostorije pune dima i vike, ostali su u sjećanju mnogima kojima su računalne igraonice barem na neki način obilježili djetinjstva i mlade tinejdžerske dane. Situacija je danas nešto drugačija. Međutim, iako ih je malo, računalne igraonice i dalje postoje te skupljaju nove (i stare) članove. Bug ih je posjetio nekoliko: Friendly Fire u Dubravi – ima svoj sustav plaćanja u coinsima (nije klasično plaćanje po satu). Dobro je opremljena, izbor igara velik. Game Time – Nešto manja kvartovska igraonica, sat igranja 20 kuna, malo “nezgrapnije” konzole, neudobnije stolice, F2p i Call of Duty igre. Hall of Game – Špansko, mobilni gejming, 5G mreža, Playstation 5, ali gotovo prazna (veća cijena ili novi centar?)… Rezime: Ponude ima, trude se privući igrače, nude članstva s pogodnostima, oprema je kvalitetna, no interes je osjetno slabiji (nego kad smo bili mali).

U priopćenju koje je Juran poslao medijima piše da će Malkovich glumiti u njegovom novom filmu naziva “Pred zidom: priča o Maxu Vanki“. Juran je ranije već radio s poznatim svjetskim imenima kao što su australska diva Melita Jurišić i češki oskarovac Jiri Menzel. Radi se o filmu o stvaranju “najvećih fresaka Sjeverne Amerike” osebujnog hrvatskog slikara Maxa Vanke u Pittsburghu (Sven Medvešek) i njegovog životnog pobratima – karizmatskog američkog publiciste slovenskog podrijetla Louisa Adamiča (John Malkovich). Admič je bio kontroverzna američka ikona socijalnog romantizma, intimus predsjednika Roosevelta, književnika Dreisera, Sinclaira, Dos Passosa. Radi se o složenom kozmopolitskom autoru popularnih američkih romana koji i danas uvelike intrigiraju američke medije. Inače, Malkovich je nedavno bio u Hrvatskoj te je u Lisinskom izveo komad ‘Glazbeni kritičar’ u kojem citira kritike Mozarta, Brahmsa, Chopina. Jutarnji

Nacionalnu groupie je u novom tekstu posjetila mama koja ga jet uhvatila kako masturbira na časopis Erotika. U neugodnom razgovoru počeli su pričati zašto se jednom već ne oženi i napravi unuke: Jedino sam u vrijeme Bandićeve vladavine ponekad znao pomislit da bih mogao imat djecu… Recimo da nađem neku žensku koja zbog karijere, sebičnosti nije dobila dijete, pa je na pragu četrdesete pukne kriza, panika da će ostat sama bez muža i potomstva. I onda uletim ja i odmah joj na brzinu naštancam troje djece. Ona nastavlja radit, a ja od Grada uzimam plaću kao roditelj odgojitelj. I sve te unuke kojih si toliko željna uvalim tebi u Đakovo, a ja po čitave dane hladim jaja, cugam i primam plaću. Ubrzo je zatim čuo glas glumca Ožegovića koji mu je predložio da nazove don Stojića. On mu je preporučio knjigu ‘Blago čistima srcem – Opasnost pornografije’. Nakon tog razgovora Svirac odlučuje prestati s praksom samozadovoljavanja, a časopise odluči spaliti. To će mi bit najljepši božićni poklon od tebe, sine moj dragi!

Dokumentarno eksperimentalnog pristupa, izložba nastaje terenskim istraživanjem, koristeći metodu prakse-kao-istraživanja, te se nominalno i suštinski formulira u ‘šumu-za-ponijeti’ referirajući se kako na instant-kulturu, tako i konkretno na deforestaciju šuma i degradaciju prirodnih staništa u našem lokalnom okruženju. Izložba “Šuma to go” je koncipirana kao site-specific instalacija koja posjetitelje MSU-a vodi kroz niz asembliranih objekata/skulptura, fotografija, video radova te konceptualnih instalacija koje se poigravaju s hrvatskim i međunarodnim zakonima o šumama i zaštiti okoliša. Radovi oblikuju izložbu kao ambijentalno djelo, osmišljeno za izlagački prostor MSU-a – čime prostor galerije postaje prostor djela. Razgledati se može do 9. siječnja 2022. Kulturpunkt

• Milanović otkazao posjet BiH. Iz sigurnosnih razloga, tvrdi (Index)
• New York Times: Zbog krivih obavještajnih podataka američke bespilotne letjelice pobile tisuće civila (Nacional)
• Most bi u srijedu mogao znati ima li dovoljno potpisa za referendum. Grmoja uvjerava: Odaziv je bio odličan (Telegram), Raspudić: Skupili smo sve potrebne potpise (Tportal)
• Gradnja dijela omiške obilaznice, dionica DC 70 – most Cetina – Omiš istok, jedan je od najzahtjevnijih građevinskih projekata u Hrvatskoj: dva tunela bit će spojena mostom preko kanjona (Tportal)
• Najluđi grad na svitu – Što je zapravo fanatizam kad je Hajduk u pitanju? Vrdoljak o rasprodanom stadionu i histeriji pred ligašku utakmicu s Osijekom, kao da je riječ o Svjetskom prventsvu (Telesport)
• VIDEO – Selak Raspudić: Ne vjerujte političarima kad govore o cijepljenju, većina o tome nema blagog pojma! Prolaznik: Pa Vi ste političar! (Jutarnji)

Iako je u planu bio biografski film kojeg bi režirao Martin Scorsese, to se nije realiziralo zbog prigovora Sinatrine obitelji, no Netflix je (pre)uzeo stvari u svoje ruke i došao do dogovora da naprave seriju o životu koji je vodio Frank Sinatra, a koju će potpisati Oskarovcac Bill Condon dok će produkciju voditi Frankova kćer i producentica Tina Sinatra. Condon, dobitnik Oskara za pisanje scenarija za “Gods and Monsters”, napisao je i tri mjuzikla – “Dreamgirls”, “The Greatest Showman” i Oskarom nagređeni “Chicago”. Nedavno je objavljena i vijest kako će Condon režirati i filmsku adaptaciju mjuzikla “Guys and Dolls” iz 1955. u kojem su glumili Sinatra i Marlon Brando. Muzika

Propali pokušaj Europske komisije da internim dokumentom, zbog navodne inkluzivnosti, zabrani, ili liši prava javnosti, upotrebu pojmova koji pripadaju kršćanskoj tradiciji, nije primjer inkluzivnosti nego upravo suprotno, to je primjer negiranja inkluzivnosti. Inkluzivnost je, kada prevedemo na hrvatski jezik, uključivost, a preporuka da se više ne upotrebljavaju pojmovi kao što su Božić ili da se božićni blagdani nazivaju samo praznikom, bez religijskog određenja, isključiva je preporuka. Ne mislim ništa dobro o političkoj afirmaciji religijskih sadržaja, riječ je uvijek o politizaciji religije i njezinom dokidanju, a isto tako, ne mislim ništa dobro niti o političkoj negaciji religijskih sadržaja. Politika i religija su odvojive stvarnosti. Smisao religije nije da ostvari političku moć, nego da, na temelju vjere ili osobnog pristanka, ljudima posreduje nekakav, egzistencijalno relevantan smisao koji će ih egzistencijalno stabilizirati. Marko Vučetić za Autograf.

Jučer je umro Čedo Komljenović, poduzetnik, menadžer i fotograf svjetskog glasa. Svoj životni put Komljenović je započeo u Karlovcu, a završio u luksuznom dvorcu u Milanu, a detalji iz njegove biografije su ostvarenje sna svakog prosječnog čovjeka na svijetu. O smrti Čede Komljenovića oglasila se i Formula 1 na svom Twitter profilu. Fotografije, rad, savjeti, osobnost, snalažljivost i estetika Čede Komljenovića ostat će povijest i brojnih drugih velikih kompanija – od Mercedesa preko Cartiera do Ralpha Laurena. Jedan je od utemeljitelja sportske nagrade Laureus i osnivač Art Mastersa, festivala glazbe, fotografije i umjetnosti. Kao gimnazijalac u Karlovcu već sam počeo fotografirati. Pero Zlatar me uvukao u Karlovački tjednik. Potom sam otišao na studij komparativne književnosti i filozofije u Zagreb. U Švedsku i Englesku sam počeo odlaziti od sedamnaeste godine, da zaradim nešto preko ljeta. Drugi su išli na more, a ja brati jagode u Englesku. U Švedskoj sam bio nekoliko puta. Danju sam radio s fiksirima koji su smrdjeli, a po noći sam u restoranu gulio krumpire i lovio Skandinavke, hvalio se u jednom intervjuu Čedo. Biografiju donosi Index, ali  i Telegram.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Boris Štajduhar (@photobystajdi)

U ponoć je istekao rok za prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma kojim bi se zahtijevalo ukidanje COVID potvrda i dokidanje Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, odnosno prebacivanje njegovih dosadašnjih ovlasti u domenu Sabora gdje bi se o budućim mjerama odlučivalo dvotrećinskom većinom. Sudeći prema ranijim reakcijama MOST-ovaca, jasno je kako dan prije isteka roka za prikupljanje potpisa nisu imali dovoljan broj „autograma“. Govorilo se o nekih 300.000 prikupljenih potpisa uz napomenu kako se u petak, pretposljednji dan prije isteka roka, skupio veliki broj potpisa, pa se potencijalnim potpisnicima poručivalo da bi se moglo dosegnuti nužni broj potpisa ukoliko se i subota pokaže plodonosnom jednako kao i petak. A potreban broj potpisa je 368.446. Međutim, MOST-u će zapravo biti potreban daleko veći broj potpisa, jer će neki od prikupljenih svakako biti nevažeći – dvostruki ili s pogrešnim OIB-om ili od osoba koje nisu hrvatski državljani. Lupiga

Voda je izvor života, a slatka voda je rijetkost jer iako je 70 posto Zemljine površine prekriveno vodom, od toga je 97 posto vode slano. Od preostalih tri posto pitke vode tek je jedan posto lako dostupno za upotrebu. Razvoj industrije i poljoprivrede koji prate onečišćenja dovodi do nestašice vode. Tržište vode u boci raste u svijetu, npr. u SAD-u se prema Investopediji od 2010. do 2020. potrošnja vode u boci po stanovniku povećala za 61 posto jer prosječni Amerikanac popije otprilike 170 litara vode u boci na godinu. S obzirom na to da je voda i sve povezano s njom očito iznimno važno, isplativo je i ulaganje u nju. Zarada je naravno moguća preko pojedinačnih dionica, dioničkih fondova te burzovno utrživih fondova. Važno je napomenuti da svako ulaganje nosi sa sobom rizik te da ništa što se dogodilo u prošlosti ne može odrediti kakva bi mogla biti buduća zarada. Razlozi za ulaganje leže u činjenici da se putem ulaganja u vrhunsku tehnologiju vode ulazi u djelatnost upravljanja okolišem te dionički portfelj postaje raznovrsniji. Loša strana je da je riječ o rizičnom ulaganju podložnom kretanjima na tržištu, odnosno političkim i gospodarskim promjenama. Lider

• Hakeri masovno prodaju lažne covid-potvrde po Europi, ima ih i kod nas (Index)
• Virusni imunolog Čičin-Šain: Cjepiva AstraZeneca i Pfizer nemaju kvalitetan odgovor na Omikron, Moderna ima nešto bolji, Johnson&Johnson gotovo nikakav (Danica)
• Od ponedjeljka stroži uvjeti za ulazak u Austriju, traže se tri doze (N1)
• Banožić: Badnjak je, Božić je, ovo je vrijeme u kojem opraštamo. Ja opraštam Milanoviću sve što je rekao javno u eter (Tportal)
• Matanić o novoj seriji “Područje bez signala”: Posveta čovječnosti i radničkoj klasi (HRT)

Nakon četiri godine priprema, iRonCub, humanoidni robot opremljen s četiri mlazna motora, spreman je ispuniti svoj zadatak: poletjeti u visine. Iza ovog projekta stoje stručnjaci Talijanskog instituta za tehnologiju (IIT), a najnovije vijesti objavit će IEEE Robotics and Automation Letters u svom u siječanjskom izdanju. Na stranicama Instituta objavljen je i popratni video na kojem robot riga vatru iz svojih raketa. Bug

Novo istraživanje pokazalo kako pjesma može spasiti živote

Odnos javnog dobra i privatnog poduzetništva za stranke je, od ljevice do desnice, četvrt stoljeća jedna od tabu-tema. Većina stranaka koja je sudjelovala ili sudjeluje u vlasti, bilo na državnoj bilo na nižim razinama, ne bi o toj temi jer se vodstva boje da ne isplivaju mutni poslovi nekih njihovih igrača. Bivših, a možda i sadašnjih. I onda se svi prave ‘grbavi’. A sasvim je normalno da gradonačelnici kao kupci i poduzetnici kao prodavači komuniciraju. Srećom, sve je više onih gradonačelnika koji su za transparentnost i nenamještene natječaje. Pa im nije problem javno, a ne u zakucima opskurnih restorana, komunicirati s etički korektnim privatnim poduzetnicima. Ispostavilo se da je skup o odnosu javnog dobra i privatnog poduzetništva tek prvi u nizu nasrtaja na 30-godišnju praksu da stranke u Hrvatskoj zapravo ne pišu ekonomske programe. Običaj je tek da se tri mjeseca prije izbora smandrlja nekakav izborni ekonomski program. Koji, ako i ima neke dubine, PR ekipe pacificiraju i učine plitko pitkim za glasače. Miodrag Šajatović Puljkov Centar ironično naziva strankom opasnih namjera, i to dobrodošlom, za Lider.

Zašto Google ne žuri prema webu 3.0? Naime, “web3 evanđelisti” novu tehnologiju vide kao “decentraliziranu”, koju kontroliraju brojni sudionici, što je u potpunoj suprotnosti s poslovnim modelima Googlea, Facebook ili Amazona

Lyon je prvi grad koji je zabranio grijalice na terasama. Evo i zašto