I dok se danas o glazbi Ozzyja Osbournea govori samo u superlativima, zvuci nisu nikli sami od sebe, a šikarje koje je Ozzy prošao da bi uhvatio svoju zvijezdu sreće, opasno su ga gušile gotovo čitav život. Glazbenik zapisan zlatnim slovima u povijest glazbe, čiji se doprinos može mjeriti u svim bendovima nastalima inspirirani Black Sabbathom ili njegovim samostalnim radom. Osebujni glazbenik koji je punio novinske stupce svojim kontroverzama – šmrkao je mrave, presudio je golubici nakon što joj je odgrizao glavu, slučajno odgrizao glavu šišmišu i skoro ubio svoju suprugu, danas je na sreću ukroćena glazbena legenda koju je još uvijek moguće čuti uživo. Ozzy Osbourne, čovjek kojem kokain teče krvnim sustavom zemljom hoda već sedamdeset i tri godine. Biografije legende rock i metal glazbe se prisjeća Muzika.hr.

Radovan Dobronić primio je prošloga tjedna izaslanstvo Građanske inicijative oštećenika austrijskih RBA zadruga, pripremajući predstojeću sjednicu Građanskog odjela Vrhovnog suda za kraj ove godine. Očekuje se da će na toj sjednici biti definirano i jedinstveno pravno stajalište za djelovanje sudova u zaustavljanju provođenja ovrha. Tim stajalištem neće biti obuhvaćeni samo oštećenici kredita u švicarskim francima, nego i oštećenici sumnjivog poslovanja austrijskih RBA zadruga u Hrvatskoj, a trebala bi se promijeniti i dosadašnja praksa u ovršnim postupcima. Velika su očekivanja od te sjednice koju priprema Dobronić, a koja bi ljudima kojima prijete ovrhe trebala riješiti barem dio problema. Doznaje Nacional.

• Njemački socijaldemokrati ulaze u koaliciju s  liberalima i zelenima, Olaf Scholz sve bliže potvrdi da će biti nasljednik Angele Merkel (N1)
• HDZ-ov Habijan prozvao Mostovce da su politički profiteri: Grmoja je gigant u klevetama i lažima, sramota je da je jedna takva osoba u Saboru (Tportal)
• Vrijeme je za novu ustanovu: Savez udruga Rojc razvija model sudioničkog upravljanja između Saveza i Grada Pule (Kulturpunkt)
• Spotify objavio globalno najslušanije pjesme i izvođače u 2021: u vrhu Bad Bunny, Taylor Swift, Bts, Drake… (Muzika)
• Hrvatska će u finalu Davis Cupa igrati protiv Rusije koja je uvjerljivo dobila Englesku (Index)
• Hrvatske rukometašice stigle su do prve pobjede na SP-u. Uvjerljivo pobijedile Paragvaj 38-16 (Telesport)

Čim je na Markovu trgu spazio reportera s mikrofonom, mladac koji je bio s nama u društvu odjurio je do njega i prikeljio se uz njega dok je ovaj uživo s mjesta događaja izvještavao za Dnevnik. Reporter se sav stiltao. Okrenem se prema svom poznaniku s kojim sam došao na ovaj tihi prosvjed protiv kovid-potvrda, kažem mu: “Ovo sad već postaje hajka na novinare. Ovo je jedan oblik nasilja… Daj reci tom malom da pusti čovjeka na miru, još će otkaz dobit zbog traljavog javljanja uživo. Pa ti bi barem trebao imat razumijevanja prema kolegi, novinar si.” U nastavku dijaloga Svirca i tog mladca koji je dosad primao plaću preko mjere roditelj-odgojitelj dotakli su se niza aktualnih tema, da bi na kraju zajedno sa Svircem otišli pod prozor Alemke Markotić da joj otpjevaju serenadu povodom njezinih izjava za Laudato TV. Nova Nacionalna groupie.

Iznenadni odlazak ekonomista dr. Ive Bićanića (70) njegovi su nekadašnji studenti popratili biranim riječima i zahvalama. Mnogi su s ponosom priznali da su karijere znatnim dijelom ostvarili i zahvaljujući temeljima koje im je ugradio taj osebujni i edukaciji mladih predani profesor. Zahvale za ono što im je ponudio u formativnim godinama imaju šire značenje. Dokaz su kako studenti, nekadašnji, sadašnji, a i budući, često i nisu svjesni kakav kapital dobivaju ako na fakultetu koji pohađaju naiđu na vrhunske umove. Kad sam se 1977. upisao na Ekonomski fakultet u Zagrebu, Ivo Bićanić ​bio je mladi asistent. Brzo nas je razdrmao i pokazao da mi provincijalci ne moramo samo ‘biflati’ kako bismo dali godinu i opravdali odricanja svojih roditelja. Tražio je kritičko mišljenje, dizao tenzije. Dao nam je naznaku koliko studiranje ekonomije može biti uzbudljivo i intelektualno zabavno. Miodrag Šajatović za Lider.

Aklei se prvenstveno mora priznati da radi puno i predano te da zaista uživa u tim afro-soul-ethno-beats-pra-pan-slavenskim vibracijama koje izvodi, a što se vidi u svakom trenutku. Ono što je nešto problematičnije jest da to zapravo i nije koncert kantautorice, nego neka vrsta auto-karaoka jer Aklea većinu vremena zapravo pušta muziku preko koje pjeva. To vjerojatno ima veze i s tim da je Aklea veliki fan tzv. soundsystem kulture (ponekad nastupa i uz selektoricu Mirnu), no za nekoga tko o tome ne zna ništa i naviknut je na koncerte na kojima izvođači u staronormalnom smislu izvode vlastite pjesme to može biti pomalo zamorno i konfuzno. Problem je i u tome što se pjevanje mahom svodi na stalne vokalize koje zapadaju u jedne te iste reggae-dub obrasce što samo dodaje spomenutom zamoru. Ivan Grobenski recenzira koncert za Ravno do dna.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Aklea Neon (@aklea_neon)

Svjetska gospodarstva su u velikim problemima zbog toga što su radnici počeli masovno davati otkaze na trenutnim poslovima, uglavnom u trgovinama i uslužnom sektoru. Činjenica da su radnici počeli otkazivati ugovore o radu u potrazi za boljim zaposlenjem, zakomplicirala je ionako napetu situaciju u svjetskoj trgovinskoj mreži, pa menadžeri i poslodavci moraju upravljati s dvije krize. S jedne strane, sve im je teže i skuplje nabaviti sredstva za poslovanje, a, s druge strane, radnici im odlaze na druga radna mjesta. Fenomen je najrašireniji u SAD-u, ali se proširio i po ostatku svijeta, iako ne svuda na isti način. Broj radnika koji su dali otkaz popeo se s 3.3 milijuna mjesečno u travnju 2021. na 4.3 milijuna mjesečno u rujnu ove godine, što su povijesne razine. Index

U Beogradu i u još najmanje 52 grada diljem Srbije za danas u 14 sati zakazani su prosvjedi uz blokade prometnica kojima pokret Ekološki ustanak pokušava spriječiti projekt eksploatiranja litija korporacije Rio Tinto u zapadnoj Srbiji (Index). Mediji prenose da na lokacijama u Beogradu, na kojima se okupljaju prosvjednici, nema policije u odorama, te da su prometnice blokirane i u drugim gradovima u Srbiji. Prosvjedi do sada protječu mirno. Pokret Ekološki ustanak, koji okuplja desetak nevladinih udruga, građanskih inicijativa i organizacija, želi spriječiti usvajanje zakona o eksproprijacijaciji i referendum o promjeni Ustava, te onemogućiti projekt eksploatiranja litija u zapadnoj Srbiji i pozvao je na dvosatnu blokadu prometnica. Tportal

#Gazela #blokada #Beograd @N1infoBG pic.twitter.com/tEGefsg5Ky

— Vanja Djuric (@Vanjuus) December 4, 2021

• Panika na Javi: Eruptirao vulkan Semeru, izbacuje pepeo 12 kilometara u visinu (Tportal)
• Macron: Europa radi na tome da otvori zajedničku misiju u Afganistanu (Index)
• Beč će u budućnosti grijati voda s 3.000 metara dubine (Green)
• Nasadi biodinamičke industrijske konoplje šire se hrvatskim poljima, vlasnik OPG-a: ona je biljka budućnosti (Agroklub)
• Drugačiji advent: Krenuo Srednjovjekovni božićni sajam, prvi takav u Hrvatskoj – gdje izlagači nose srednjovjekovnu odjeću, a fokus je na starim zanatima i prirodnim proizvodima (Podravski), vatreni show oduševio posjetitelje na otvorenju (Danica)

Točno godinu dana od kada je Europska komisija (EK) Hrvatskoj doznačila kompletan iznos bespovratnih sredstava odobrenih iz Fonda solidarnosti za sanaciju šteta nastalih u razornom potresu koji je pogodio Zagreb i okolicu 22. ožujka 2020. godine, proći će za 18 dana. Ta sredstva Hrvatska treba iskoristiti u roku od 18 mjeseci, odnosno do lipnja 2022. godine. Eventualno neiskorištena sredstva, treba vratiti. Hrvatskoj je tako preostalo sedam mjeseci za trošenje oko 5,1 milijarde kuna bespovratne pomoći za sanaciju šteta nastalih u zagrebačkom potresu. Koliko je tih sredstava doista i iskorišteno do danas, a s obzirom na to da je za sedam mjeseci krajnji rok za njihovu potrošnju? Gotovo ništa. Proizlazi to iz odgovora kojeg je Faktograf dobio od Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Novi se uređaj za mjerenje pH-vrijednosti kožnog tkiva sastoji od flastera veličine 2×2 cm na kojem se nalazi 25 nezavisnih senzora. Kažem „senzora“ jer se svaki od njih sastoji od plosnate referentne (Ag/AgCl) elektrode te elektrode za mjerenje pH – silikonske iglice pričvršćene za zlatnu podlogu. Debljina iglice (microneedle) na najdebljem dijelu iznosi samo 0,9 milimetara. Kad probije kožu, kroz nju prolaze vodikovi ioni do sloja zlata, pa se iz razlike potencijala prema referentnoj elektrodi može odrediti kiselost kožnog tkiva. Zašto je to važno? Važno je prije svega radi dijagnostike bolesti perifernih arterija (BPA). U toj je bolesti tkivo slabo prokrvljeno, u njega ne dolazi dovoljno kisika, pa se mora poslužiti „rezervnim metabolizmom“, koji ne ide do razgradnje sastojaka hrane na ugljikov dioksid i vodu nego na mliječnu kiselinu. Nenad Raos o etičkoj i ekonomičnoj novosti u medicini za Bug.hr.

Problem je, međutim, s demografijom taj da bi se Hrvatice i Hrvati mogli množiti i kao zečevi, ali bi im odljev stanovništva svejedno kvario posao. U čemu je onda problem? Pa u tome što se zajednica, narod, republika ne konstituiraju u krevetu, nego se konstituiraju kroz jezik, kulturu, književnost, zajedničku sudbinu… Bježeći od te sudbine, Hrvatice i Hrvati odlaze u Njemačku, Irsku, Ameriku. Odlaze tamo gdje mogu otići. I uglavnom u tim zemljama postaju drugi ljudi, pretvaraju se u sljedećem naraštaju u Nijemce, Irce, Amerikance. To zapravo i nije loše. Zdrava zajednica funkcionira kao protočni bojler. Ljudi se doseljavaju i odseljavaju. I dobro je to, dok god je dobrovoljno. Miljenko Jergović o demografiji za 24 sata.

Konačno se skupilo pet fotografija nepoznatih autora na ovu zanimljivu temu. Glasanje je u tijeku, a nakon njega slijedi otkrivanje autora fotki.

Nemam pojma koliko godina ima Bernarda Jug, učiteljica iz krležijanski duboke hrvatske provincije, žena koja nije žalila ni kuna niti rubalja da plati neku rusku domenu preko koje će pozvati sve Hrvatice i Hrvate da upišu i kod nje, gospođe Jug, gradu i svijetu objave što više osobnih podataka o svima koje smatraju “hrvatskim izdajicama”. Kako kaže Renato Baretić za Tportal: za hakere sam, prije skoro četiri desetljeća, prvi put čuo možda samo mjesec dana nakon što sam čuo i za postojanje osobnog računala. Odmah su se pojavili eda bi drugima komplicirali živote i od početka su mi stoga bili antipatični. Okej, s vremena na vrijeme izveli bi nešto u pozitivnom smislu destruktivno, ali uglavnom su, u mojem poimanju svijeta, bili i ostali negativci. No ovog tjedna doživio sam ih kao svoje “goodfellas”, jer su uspjeli napraviti to da vas klik na website (s ruskog poslužitelja, rekli smo) gospođe školske učiteljice Jug iz blatnjave hrvatske provincije automatski prebaci na neku gay-porno stranicu. Učiteljica inače radi s desetak učenika (ili manje) par sati tjedno, i to uglavnom romske manjine. Čak je naučila i njihov jezik (Podravski). No, nitko ne zna jesu li joj to jedini prihodi.

• Ljudi se žale da nešto jako smrdi na zapadu Zagreba. Plin nije, ne zna se što je (Index)
• Čilić nakon pobjede nad Srbijom (2:1) u Davis Cupu: Napravili smo izvanrednu stvar, konačno smo ih pobijedili (Index)
• Stručnjak o poticanju na terorizam: Posljedice mogu biti vrlo opasne. Nadam se da neće doći do terorističkih ili sličnih akcija (Tportal)
• Mill Ends Park u Portlandu: Pogledajte kako izgleda najmanji park na svijetu (Green)
• U noći na nedjelju nova promjena vremena, u unutrašnjosti moguć i snijeg (N1)

Ja bih malo okrenuo stvari naopako. Jedan od temeljnih problema Bosne i Hercegovine je to što rat nikada nije prestao. Nastavio se voditi političkim sredstvima, pravnim sredstvima, ekonomskim načinima, igrama, itd. To je uzrokovalo jedno povezivanje unutar tih nacionalnih korpusa, svi se drže kao u nekom toru jer nikada se ne zna šta može biti sutra. Kada bismo na taj način razmišljali, onda bismo zapravo trebali moliti jedni druge i moliti Evropu i svijet, i Ameriku, Rusiju i Kinu da prestane rat u Bosni i Hercegovini. Jer on će prestati onda kada se počnemo baviti tim egzistencijalnim problemima, kad počnemo razmišljati o tome koliko zarađujemo, koliko nam je potrebno za život, zašto štrajkujemo, zašto ne, ističe Alić. O Kanal

Olovke su izrađene od održivo dobivenog drva, s jezgrom za pisanje izrađenom od 100 posto prirodnog i netoksičnog grafita. Međutim, na kraju olovke skrivena je kapsula biljnog podrijetla ispunjena sjemenkama. “Kada završite s pisanjem, umjesto da je bacite, jednostavno posadite zelenu kapsulu koja sadrži sjemenke, a zatim se brinete o njoj kao o svakoj drugoj biljci”, rekao je za strane medije Michael Stausholm, osnivač Sprouta. Osim božićnog drvca, kupci mogu birati između cherry rajčica, balkonskog cvijeća i drugih biljaka, a trenutno najpopularnija je upravo posebna serija olovaka sa sjemenkama smreke. Osim što su uglavnom poznate kao božićna drvca, one mogu rasti i preživjeti u različitim klimatskim uvjetima. Green