31.12.2021. (23:00)
Ima tih suludih momenata kad bih samo išla po ovoj planeti i grlila sve te tužne oči i sva ta umorna ramena. E, tada, kad mi bude previše bespomoćnosti, tad se očajnički hvatam za nadu. Teško ju je ispod svega toga iskopati, priznajem. Ali, gle, ti ljudi na Baniji, ispred svojih hladnih životnih prostora postavili su drvca. I ukrasili ih, i svjećice bljeskaju. Bljeskaju baš kao nada. Veći su oni od onih kontejnera – piše Boba Đuderija. RTL…
Većina nas blagdane želi provesti s obitelji i prijateljima, međutim ponekad nam to bude previše i umjesto idiličnog druženja završimo iscrpljeni, umorni i razočarani. Ako vam je ova godina bila naporna, ako se npr. ne osjećate ugodno u društvu mnogo ljudi, već preferirate manja i intimnija druženja, ako općenito ne volite velika obiteljska okupljanja, ne bojte se reći NE i pristojno se zahvaliti na pozivu, ali odbiti ako niste sto posto za to. I nemojte osjećati krivnju ako ste odlučili negdje ne otići. Uvijek će biti netko kome je žao što se niste pridružili i odazvali pozivu, ali ponekad je sve što trebamo samoća ili vrlo intiman i blizak krug ljudi i to je sasvim u redu. Journal…
Novosti prenose novi esej Dubravke Ugrešić: Gdje je, doista, taj Oz? I gdje je naš dom? Koja je naša prava adresa? Odakle krećemo i kamo idemo? Gdje su mape? Zašto uporno slijedimo cestu popločanu žutim ciglama? Zar ne postoji neka druga? Tko nam je rekao da krenemo tom cestom? Živimo na nekoj beznačajnoj maloj kuglici. Ona je naš dom. Plutamo među kuglicama koje su slične. Neke su manje, neke su veće. Neke su u centru, neke na periferiji. Mi smo na periferiji, živimo na zapuštenoj (crno-bijeloj) farmi, Bogu za leđima, u nekom svemirskom Kanzasu. Naše su mape mitske. Možda otuda naša tvrdoglava sklonost da tražimo sklonište pod krovovima velikih religijskih, političkih, društvenih i kulturnih sistema. Tražeći Oz koristimo stari utabani put popločan žutim ciglama. I pritom bježimo od vlastita odraza u ogledalu kao vrag od tamjana.
Jutarnji prenosi 120 Cropixovih fotografija koje su obilježile neke bitne trenutke protekle godine.
U Fužinama je već dočekana 2022. godina. Kad vi startate s dočekom? #NewYear2022 pic.twitter.com/crGDm9mYOg
— TV N1 Zagreb (@N1infoZG) December 31, 2021
Točno u podne započela je proslava Nove godine u Fužinama. Okupilo se 10 tisuća ljudi. N1…
Velimir Grgić sastavio je listu 12 najboljih albuma koje je slušao ove godine. Vrijedi poslušati jer se na njoj našlo dosta bendova koje nismo primijetili na drugim listama. Ravnododna…
Na ovakve bisere ne nailazi baš često. Premijer Plenković tvrdi da je Danijel Bezuk bio izvrgnut višemjesečnoj ili višegodišnjoj nacionalističkoj ili filoustaškoj radikalizaciji čiji je krajnji smisao bio u tome da se mladić napunjen mržnjom i bijesom jednog dana pojavi s kalašnjikovom na Markovom trgu. Prema njegovom mišljenju, to dolazi iz “sijanja mržnje i huškanja u hrvatskom društvu, previše laganja, difamiranja, izmišljanja, etiketiranja“, i to je možda u nekoj mjeri i točno, ali kakve to veze ima s poslom za koji su zaduženi policija, tajna služba i Državno odvjetništvo? – piše Ivica Đikić. Novosti…
Hrvatska je postala zemlja apsolutne nesposobnosti. Da, ući ćemo u Schengen jer Sloveniji odgovara da se netko drugi bakće migrantima. Da, ući ćemo u i eurozonu jer i europska birokracija voli vidjeti neki uspjeh. Da, otvorit ćemo i Pelješki most koji financira EU, a izgradili su ga Kinezi. No sami nismo uspjeli ni pokrenuti trošenje europskog novca za obnovu. Na kraju ćemo ga, ako se nešto žurno ne napravi, morati čak i vraćati. Čak i u Europi sasvim uobičajeni projekti, poput zagrebačke žičare, stoje jer eto nije sve podešeno, kao da je u pitanju lansiranje još kojeg teleskopa, a ne žičara kakvu ima svako malo veće švicarsko ili austrijsko selo – piše Goran Vojković. Index…
Ove godine obilježava se pedeseta godišnjica Hrvatskog proljeća, pa Vladimir Gligorov analizira promjene koje su se dogodile: U Hrvatskom proleću nije sve bilo o “našim novcima”, ali svakako je to bio osnovni privredni zahtev. Mislilo se, doduše, na nemačku marku, a pre svega na doprinose saveznom budžetu i na transfere nerazvijenim regijama. A i na zapostavljenost nerazvijenih regija u samoj Hrvatskoj. Stvari se nisu mnogo promenile, osim što se sada računa s transferima iz budžeta Evropske unije. Novi magazin…
Djed Mraz na ovim prostorima nije se mogao vezati uz naciju, tradiciju ili religiju pa su ga svi najradije vezali uz sindikat koji je bio odgovoran za organizaciju novogodišnjih proslava, kupovanje paketića i angažiranje Djeda Mraza. Čak i u socijalizmu vladala je klasna razlika između uličnih Djedova i onih sindikalnih. Dok su njihove smrznute kolege zaskakale djecu na ulici sa mršavim paketićima, jer su radili na procenat, sindikalni Djedovi su ordinirali po zagrijanim salama, sa pratećim ansamblima, uz pristojan honorar i obilnu gozbu nakon predstave – piše Selvedin Avdić za Žurnal. Prisjeća se i smiješnih situacija, kako je u Žepču Djed Mraz bio umirovljeni učitelj i aktivni alkoholičar koji se, izmoren novogodišnjim pijankama, znao srušiti sa stolice usred dječije recitacije. Ili kako je jedan jedva izvukao živu glavu jer je na proslavi nogometaša jednog kluba djecu pokušavao naučiti himnu drugog.
Ukupni depoziti krajem listopada iznosili su 361,7 milijardi kuna, što je 36,3 milijardi kuna ili za 11 posto više nego 2020. Od toga su depoziti poduzeća 96,4 milijarde kuna (rast 16,8 posto), a depozitni novac poduzeća 59,8 milijardi kuna (rast 23,4 posto). Devizni depoziti poduzeća iznosili su 31,8 milijardi kuna, odnosno porasli 9,5 posto, a štedni i oročeni su pali 3,6%. Depoziti kućanstava iznosili su 242,2 milijarde kuna (rast na godišnjoj razini 20,7 milijardi kuna ili 9,4 posto), od čega je depozitni novac građana iznosio 76 milijardi kuna (rast za 15,4 milijardi kuna ili čak 25,5 posto). Novi list…
Prije nekoliko godina utvrđeno je da su zaposlenici nekoliko velikih svjetskih banaka, uključujući Deutsche Bank, godinama manipulirali podacima koji se koriste pri izračunu referentnih kamatnih stopa kako bi povećali zaradu. Zbog toga je danas DB dobio kaznu od 8,66 milijuna eura. Poslovni…
Zbog ekstremnih vremenskih uvjeta tijekom transporta, vozila su u Rusiju došla okovana debelim slojem leda. Prilično je uobičajeno da vozila zimi stignu u takvom stanju. Mornari tada prije iskrcavanja moraju probiti led metalnim šipkama. Zbog ovakve procedure nisu rijetka ni oštećenja na vozilima. N1…
Čovjek je gostinjska kuća, svakoga jutra netko dođe. Radost, depresija, zloba, neko prolazno stanje… navraćaju poput
neočekivanih gostiju. Sve ih dobro ugosti! Čak i gomilu tuge koja ti kroz kuću projuri, odnese sav namještaj, ukaži dobrodošlicu, kao da je počasni gost. Možda te očistila za neku novu nasladu…
Glazbenica i pjesnikinja Patricia Lee Smith rođena je 30. prosinca 1946. godine u Chicagu. Kad sam bila klinka znala sam da nosim nešto posebno u sebi. Nisam bila privlačna, nisam bila rječita niti posebno uspješna u školi. Nisam bila ništa što bi pokazalo svijetu kako sam posebna, no imala sam ogromnu nadu i ogroman duh koji me gurao naprijed. VoxFeminae…
Banija je i prije potresa bila u problemima, ekonomski je pasivni dio zemlje. Rekao bih da na neki način svjedočimo novoj vukovarizaciji Hrvatske – jedan datum kada se svi nacrtaju tamo, svi jako solidarni, svi će poduzeti sve. Dan nakon toga govorimo o problemima koji se ne rješavaju. Vukovar 25 godina nakon reintegracije bilježi konstantno ekonomsko zaostajanje, a s obzirom na iskustvo puno sretnije neće biti ni ovo – izjavio je Sven Marcelić za N1.
Treba vidjeti status MOL-a kao dioničara. Oni formalno imaju 49,1 posto dionica, ali vjerujem da imaju i određeni broj dionica na skrbničkim računima, nažalost u Hrvatskoj još uvijek dopuštenima. Ako se ispostavi da imaju više od 50 posto, otpada velik dio vraćanja upravljanja Inom u hrvatske ruke. Jer MOL tad ima pravo upravljati Inom na način na koji to sad radi. Postupak pred švicarskim Saveznim vrhovnim sudom mogao bi trajati jako dugo. Kad se tog uhvate pravnici, bit će rašomon. Cijela priča je komplicirana. Nadam se da Vlada ima instrumente i mehanizme koje može pokrenuti da se sve to raščisti, upozorava Štern. T-portal…
Vlasnici pasa se nerado odvajaju od svojih ljubimaca, ali su primorani na to jer ih na vratima trgovina i restorana dočekuje natpis: Psima ulaz zabranjen. Petra Turkulin Odak smislila je rješenje za taj problem – pametne kućice, u koje se može ugraditi klima i internet, a u kojima bi ljubimcima bilo ugodnije dok vlasnici obavljaju kupovinu ili ručaju u restoranu. DW video…
Vlada zastaje s otkupom Ine od MOL-a zbog novih pravnih okolnosti nastalih nakon presude Vrhovnog suda te pokreće reviziju dioničarskog ugovora za Inu i Ugovora o plinskom poslovanju pred švicarskim saveznim vrhovnim sudom, rekao je premijer.
Stipe Nogalo, sociolog i filozof i edukator o feminističkim temama: Muškarac je u kapitalističkom kontekstu shvaćen kao jeftina najamna snaga, proleter koji odlazi na posao, radi, šuti i donosi kruh na stol, a kao vlasnik kapitala perpetuira drugačiju mušku funkciju. Muško nasilje, osim kontrole nad ženom, podrazumijeva i kontrolu nad drugim muškarcima, što se vrlo jasno očituje u bullyingu kroz školovanje. H-alter…
Tomislav Klauški donosi pregled najvećih dobitnika i gubitnika politički burne 2021. godine.
POBJEDNICI: Andrej Plenković, Tomislav Tomašević, Ivica Puljak, bračni par Raspudić, Matija Posavec, Zdravko Marić, Možemo!
GUBITNICI: Miroslav Škoro, Hrvoje Zekanović, Davor Bernardić, Darko Horvat, Vili Beroš, Božo Petrov, IDS (SDP)
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Krankšvester (duo kojeg čine Hrvoje Marjanović Sett i Davor Miletić 3ki Stil) je nakon 12 godina postao jedan od najvećih underground sastava. Često mu dodjeljuju etiketu porn rapa obzirom na teme koje pokrivaju, a nakon 12 godina aktivnosti, izdali su peti album ‘V’. U intervjuu za Muziku o planovima – nema ih, osim eventualnog pojavljivanja na Dori.
Ovo je bila godina vrhunca za kriptovalute kao što su bitcoin i dogecoin, na kojima su ulagači zaradili milijune. Sveukupno tržište kriptovaluta u jednom trenutku čak je premašilo vrijednost od tri bilijuna dolara. Ulaganje od 1000 dolara u bitcoin na početku godine po cijeni od 29.290 dolara kupilo bi vam 0,034 tokena, što bi vrijedilo oko 1632 dolara do 28. prosinca. Kupnja etera za 1000 dolara 1. siječnja po cijeni od 730,30 dolara sada bi vrijedila oko 5.226,16 dolara. Ako ste uložili 1000 dolara u dogecoin na početku godine po cijeni od 0,0056 dolara, sada bi vrijedio 32.142 dolara po cijeni od 18 centi. T-portal…
Posebne cijene za preko 50 različitih softvera na web shopu Keysoff.com. Za ove cijene vam ne treba kupon.
Ovi proizvodi imaju popust od 50% uz kupon kod “BP50”
Ovi proizvodi imaju popust od 50% uz kupon kod “BP60”
Tijekom 2021. godine, Apple i Microsoft su dosegnuli tržišnu vrijednost odnosno ukupnu vrijednost od 3 bilijuna američkih dolara, dok su Tesla i Facebookova matična tvrtka Meta po prvi put prešli granicu od bilijun dolara. Od šest najvećih tvrtki na svijetu, sve osim Saudi Aramca su tehnološke tvrtke iz SAD i sve vrijede više od bilijun dolara. Apple, Microsoft, Alphabet, Amazon, Tesla i Facebook dodali su, prema podacima FactSeta od 23. prosinca 2021., ukupno 2,9 bilijuna dolara svojoj vrijednosti u 2021. godini. Mreža.Bug.hr…
GONG je istražio kojim medijima i kolike iznose ministarstva i državne tvrtke plaćaju u promidžbene svrhe: Iz proračuna je od 2017. godine do polovice ove godine na račun Nova TV sjelo je 18,2 milijuna kuna, RTL televizije 15,3 milijuna kuna, Večernjeg lista 10,5 milijuna kuna, a na račun Hanza medije 10,1 milijuna kuna. No riječ je o tek djelu uplata na račun medija, dok je stvarni iznos uplata koje medijima stižu iz javnih tvrtki i tvrtki koje kontrolira država netransparentan i ti podaci se nigdje ne objavljuju.
Unatrag nekoliko godina, vrlo je moderno krajem godine napravit mali rezime svega što se dogodilo unatrag 360+ dana – pazite šta vam kažem, najkasnije sutra na Instagramu kreću oskarovski govori u kojima se ljudi zahvaljuju Bogu, sebi i 2021. na svakom smijehu, svakoj suzi, svakom izazovu i svakoj zanoktici koja je od njih učinila bolje ljude… Enivej – kraj godine, stvari koje smo naučili putem, rezime. Podijelit ćemo ih na mjesece da svima bude lakše:
U novoj epizodi Krešimir Mišak ugostio je Ervina Laszla, mađarskog filozofa znanosti, sistemskog teoretičara i promicatelja ideje kvantne svijesti. Govorio je o teorijama predstavljenim u knjizi Znanost i akašičko polje, u kojoj dokazuje postojanje kozmičkog polja energije koje je odgovorno za tkanje stvarnosti.
Ja trenutno ne vidim niti jednu zemlju koja je dovoljno spremna za ulazak u eurozonu, izjavio je ekonomist Otmar Issing, povodom skorašnje dvadesete obljetnice uvođenja eura u opticaj 1. siječnja 2002. Ne može se reći da svaka nova članica eurozone nužno pridonosi slabljenju eura. No te zemlje moraju jamčiti trajnu stabilnost. Nije dovoljno srediti se za vjenčanje i nakon toga se opet vratiti starim navikama, rekao je Issing koji je od 1998. do 2006. obnašao i ulogu glavnog ekonomista Europske središnje banke i na toj funkciji u dobroj mjeri bio zaslužan za strateško planiranje uvođenja eura. Posljednja je u eurozonu 2015. ušla Litva a trenutno ulasku osim Hrvatske stremi i Bugarska. DW…
Neđo Osman je rođen u Skoplju 1958. godine. Karijeru je započeo u romskom teatru Pralipe, osnovanom 1970-ih u naselju Šuto Orizari u Skoplju. Diplomirao je glumu 1980-ih na Akademiji u Novom Sadu i tako postao prvi Rom profesionalni glumac u Jugoslaviji. Danas živi i radi u Njemačkoj. Meni je Jugoslavija bila Hollywood, nikad nisam sanjao u Europu da idem. Igrao sam s najboljim glumcima i glumicama, imali smo jedan od najboljih teatara uopće. Ideš u Sarajevo, u Ohrid, u Čačak, u Zagreb, šta će ti München i Berlin! Rat me jako pogodio, i danas me boli – kaže Osman u intervjuu za Novosti.
Nenad Polimac preporuča seriju ‘Najopasnija igra’: Glavni junak (Liam Hemsworth) ima neizlječivu bolest i pred bankrotom je, pa pristaje na ponudu ekscentričnog milijunaša Milesa Sellarsa (Christoph Waltz) da sudjeluju u igri na život i smrt. Pravila su da se ne smije napuštati grad u kojem se akcija odigrava i da se ne koristi vatreno oružje. Sellars prati svaki potez svojih igrača preko high tech medija, no nije ni on baš tako svemoćan kako se čini… Najavljena je i druga sezona, opet s Waltzom u glavnoj ulozi, ali s novim igračem koji se bori za svoj život.
Kako je moguće da je Tedi Lušetić, čovjek kojeg zbog afere Bundekfest istražuje Uskok, izabran u upravno vijeće Zagrebačke filharmonije, koja je u 2020. godina imala godišnji budžet veći od 44 milijuna kuna? Je li uvaljivanje Lušetića na tu poziciju podmukla podvala oporbe platformi Možemo ili čin neznanja i nesnalaženja izbornih pobjednika drugo je pitanje, a odgovor vjerojatno objedinjuje i jednu i drugu opciju. Bez obzira na to što je istina, ostaje pitanje zašto Lušetić, dakle, osoba s prilično mutnom prošlošću i Uskokom za vratom, nije osporen na Skupštini grada Zagreba? Express…
Mladen Bajić radio je u DORH-u, kao zamjenik glavne državne odvjetnice, do 24. studenog prošle godine, kada je trebao otići u mirovinu. Onda je DORH, odnosno Zlata Hrvoj-Šipek, sklopila s Bajićem ugovor o djelu na određeno vrijeme, do 31. prosinca 2021. godine. Hoće li mu se ugovor produžiti i u idućoj godini nije poznato. Index…
Premijer @AndrejPlenkovic dočekan zvižducima i skandiranjem “Hoćemo obnovu” na ulazu u crkvu u Petrinji @N1infoZG pic.twitter.com/T6iFQJg0af
— Domagoj Novokmet (@DomagojNovokmet) December 29, 2021
Stotine građana s Banije, nezadovoljni dinamikom obnove, dočekali su premijera Andreja Plenkovića pred crkvom u Petrinji. Podigli su desetke transparenata, a kad je premijer prošao, izviždali su ga i dobacivali mu. Netko od prosvjednika je na premijera bacio grudu snijega. N1…
Dok su u Hrvatskoj ključne teme u nadolazećoj godini pripreme za uvođenje eura i pristupanje Schengenu, daleko uzbudljiviji procesi očekuju nas u susjednim zemljama. Trojica lidera koja su proteklih godina često bila prozivana za autokratski stil vladavine – Janez Janša, Viktor Orbán i Aleksandar Vučić – izlaze na parlamentarne izbore na kojima se suočavaju s ozbiljnijom i bolje organiziranom oporbom nego ranijih godina. Hoće li netko od njih izgubiti vlast? – analizira Višeslav Raos. T-portal…
Svjedočimo svojevrsnoj reakcionarnoj militarizaciji koja se proširila duž različitih društvenih koordinata i daleko se udaljila od svojih ishodišnih parametara, vojske, (prev)rata i represivnih aparata. Svom je silinom zahvatila najrazličitije socijalne skupine i protagoniste, koji se u pokušajima obrane svojih izborenih partikularnih privilegija, upuštaju u diskurzivne i praktične društvene borbe. Progovaraju i ponašaju se takvi u duhu i idiomu vojnički ustrojene grupe. Stoga je to – javno i vidljivo uprizoren šator usred grada – simbol prijetnje, prostor na kojem postaje sve teže razlikovati roditelje odgojitelje od vojnika branitelja – piše Hajrudin Hromadžić. Novosti…
Drugu pandemijsku godinu zatvaram kratkom plejlistom posvećenom bolesti i infekciji, piše Marko Pogačar. Tim sada žalosno ispunjenim “proročanstvima” koja su se tekstovima jugoslavenskog punka i novog vala otpočetka širila kao sami njihovi virusni uzročnici. Bolest, trulež i zaraza, uostalom, stoje u samom temelju punk metaforike, i razloge tome nije teško dokučiti. Kako u svijetu, tako i kod nas… Zanimljivo, kao širitelji zaraze spominju se “loše žene”. Lupiga…
Dezeen: 10 najboljih hotela 2021.
Video: Tajne 2 tisuće godina starog kompjutera iz Grčke
Jednom je meni moj dida sa Šolte rekao: Robi, ako ti iko ikad kaže da je Isus izmišljen, laže ka pas! Isus je bija veliki vojskovođa i osvajač! Isus je sa trista pedeset i osan tenkovskih divizija Vermahta pokorija po svita! A drugu polovicu ostavija Muhamedu i Budi! Samo šta to nije bila teritorijalna, nego duhovna okupacija! Bereš, unukiću? Samo onda je mama sa kauča dobacila: Čako, aj pliz zakoči se! Pa nemoš ić dotle da uspoređivaš Isusa sa Hitlerom, jebemu sveca! Dida je rekao: Ko ih uspoređiva? O čemu ti pričaš? Onda je tata uletijo: Ti ih uspoređivaš, fosilac! Juče san na svoje uši čuja kad te je oni Franino pozdravija sa Faljen Isus, a ti si mu odzdravija sa Hajl! Dida je rekao: Dobro, to je bila zajebancija! Al nema tu usporedbe! Hitler je bija teški amater prema Isusu! Održat se na vlasti dvi iljade godina, ka veliki vođa i diktator, a da plus svega još nisi ni živ, to ja zoven maherlukom, moj miki! Ja sam pitao: Al zašto to Isus radi, dida? Dida je rekao: Kako zašto, unukiću? Pa da bi ti moga dobit skejt za Božić! – piše Robi K. Peščanik…
Kako se obnovila 120 godina stara zgrada u Berislavićevoj u Zagrebu
Na koje sve troškove trebate računati ako ste odabrali mačku za kućnog ljubimca
Paradoks monetarnog suvereniteta proizlazi iz činjenice da monetarna politika Europske središnje banke i sada ima presudan utjecaj na financijske uvjete u Hrvatskoj. Mi smo premali da bi imali neku svoju putanju, neovisnu od europodručja. Dakle, nisu kamatne stope na najnižim razinama u povijesti zato što Boris Vujčić vodi neku genijalnu monetarnu politiku, nego zbog toga što smo financijski integrirani s EU, gdje su kamatne stope najniže u povijesti… Vidim samo jednu ozbiljnu manu, točnije potencijalnu manu. Zbog efekta zaokruživanja cijena može se pojaviti mala i jednokratna inflacija. Naglašavam: mala i jednokratna, po svim procjenama između 0,2 i 0,3 posto… priča u intervjuu za Slobodnu Dalmaciju Velimir Šonje o prednostima uvođenja eura. I toj jednoj mani.
How degradable are biodegradable shopping bags? pic.twitter.com/l7vhHeJa9Y
— Mashable (@mashable) December 28, 2021
Bila je ovo godina obnove i godina cijepljenja, dva najvažnija zadatka hrvatske Vlade. I na oba zadatka Vlada je tragično podbacila. Na Baniji ni godinu dana nakon potresa nisu obnovljeni objekti sa žutom i crvenom naljepnicom, dok je Hrvatska s 55 posto cijepljenog stanovništva pri samom dnu Europske unije. Vlada je obećavala 60 posto cijepljenih do ljeta. Vlada je obećavala brzu obnovu, a ljudi i danas spavaju u kontejnerima i mobilnim kućicama…
Ako je za njegove neuspjehe krivo ovakvo društvo, to je društvo na kojem njegov HDZ bazira svoju vlast i opstanak. Ako su krivi demagozi i prevaranti, to je zato što im je Plenković svojom politikom dao prostor, dok je istodobno uništio kredibilitet institucija i politike. Samo je Plenković na vlasti. Samo Plenković kontrolira procese. I zato samo Plenković snosi odgovornost za izgubljenu godinu obnove i promašenu godinu cijepljenja. I ne treba nam Netflix da bismo to zaključili. Piše Tomislav Klauški za 24 sata.
Već se u prvoj epizodi vidi da je serija lijepo snimljena, ne vide se na njoj znakovi tipične besparice i škrtarenja nerijetkih za domaću produkciju, već se u prvoj epizodi vidi da je tema vrlo živa i životna za stanovništvo nekad industrijaliziranih, a danas zanemarenih krajeva; već u prvoj epizodi vidi se da se angažiralo glumačke ‘teškaše’ i iskusnjare pa tu vjerojatno neće biti nekih velikih iznenađenja i razočaranja i tako dalje… piše Zrinka Pavlić za Tportal. Tema na Forumu. Serija ima šest epizoda i smještena je u današnje vrijeme.
Australac Philip O’Keefe prvi je čovjek koji je uspješno poslao poruku društvenim mrežama izravno mislima. To mu je uspjelo zahvaljujući implantiranom moždanom računalnom sučelju, objavio je Synchron, tvrtka specijalizirana za razvoj sučelja mozak-računalo.
no need for keystrokes or voices. I created this tweet just by thinking it. #helloworldbci
— Thomas Oxley (@tomoxl) December 23, 2021
O’Keefe, 62-godišnjak s amiotrofičnom lateralnom sklerozom (ALS), misao je pretvorio u tekstualnu poruku putem Twittera, a poruku “Hello World” poslao je koristeći endovaskularno moždano računalno sučelje Stentrode. Stentrode mu je ugrađen u travnju 2020. i O’Keefe otad ovu tehnologiju koristi za ponovno povezivanje sa svojom obitelji i poslovnim kolegama s kojima razmjenjuje e-poštu i pruža konzultantske usluge. Bug
U Srbiji je bio kuršlus, ispad elektroenergetskog sustava i emisija Utisak nedelje je posvećena tome. Gosti su Dragoslav Ljubičić, Dušan Nikezić i Slobodan Bubnjević. “Ovo što se desilo u Elektroprivredi Srbije je odličan pokazatelj situacije u celom društvu. Mi živimo u jednom naduvanom balonu i taj naduvani balon je na ivici da eksplodira. Potrebna je minimalna nepravilnost da do toga dođe.” A tu su i uvijek ludi prijedlozi za utisak nedjelje.
Via Marko Rakar
Vlada je u ponedjeljak predstavila Program društvene i gospodarske revitalizacije Sisačko-moslavačke županije u vrijednosti 15 milijardi kuna u idućih osam godina, a koji za cilj ima infrastrukturalno, gospodarski i demografski obnoviti to područje pogođeno jakim potresom prije godinu dana. Najveći projekt je dovršenje autoceste Zagreb-Sisak. Novi list
Perhaps the best clap back to antivaxxers and antimaskers. pic.twitter.com/jZWDP0p0Yt
— Let’s Go Darwin! (@g33kgurli) December 18, 2021
– Neki od nas su odlučili ne cijepiti se jer se trudimo živjeti zdravo i naš prirodni imunitet…
– Ako ste toliko zdravi da li biste imali seks bez zaštite sa nekim tko ima sifilis ili gonoreju?
– Promašili ste poantu…
– Ne, nisam. To su zarazne bolesti. Da li biste imali seks bez zaštite sa nekim tko ima sifilis ili gonoreju jer ste tako zdravi?
– Ne, ne bih.
– Ok. A zašto biste se izložili COVID-u bez zaštite?
– Zato jer je moj prirodni imunitet moja zaštita.
– Nije.
– Je.
– Recite to 800.000 mrtvih Amerikanaca.
Radi se plastičnim vrećicama za nošenje debljine veće od 15 i manje od 50 mikrometara srednje čvrstoće koje su se dosad najčešće koristile. I dalje će se smjeti koristiti najtanje vrećice kakve se obično koriste za voće i povrće u supermarketima. Neće biti zabranjene deblje vrećice sa čvrstim ručama jer se one smatraju vrećicama za višekratnu upotrebu. Vrećice koje su biorazgradive, odnosno koje su proizvedene od reciklata, neće biti dozvoljene ako im je debljina između 15 i 50 mikrometara. Jutarnji
Ovo post-Božićno i pred-novogodišnje izdanje je ispalo i skoro pa rođendansko, ovo je četiri stoti newsletter za redom (ako tjedno potrošim recimo osam sati ukupno, cca 6 na čitanje i 2 na pripremu newslettera, to je 3.600 radnih sati, pune dvije radne godine)… piše Marko Rakar u svom zadnjem newsletteru (doduše, matematika nije sasvim točna, al nema veze). U zadnje vrijeme znamo preuzeti neke linkove sa newslettera, nekad to naznačimo (via Marko Rakar), nekad, priznajemo, ne. Za ovo dolje Marko kaže “jedna od najboljih plesnih rutina snimljenih u posljednjih 75 godina”
Razvojni sporazum za sjever Hrvatske, u nazočnosti predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, potpisali su župani Međimurske, Varaždinske, Koprivničko križevačke, Krapinsko zagorske i Bjelovarsko bilogorske županije Matija Posavec, Anđelko Stričak, Darko Koren, Željko Kolar i Marko Marušić s ministricom regionalnog razvoja i fondova Europske unije Natašom Tramišak. Otvoreno od sinoć je bilo posvećeno tom važnom događaju. Za divno čudo svi su sretni i složni i Vlada i župani. Željko Kolar: Radi o ogromnom izazovu i prilici generacije, ali i da je potrebno jako puno posla i veliki broj stručnih ljudi… Sporazum i emisija koja budi optimizam. HRT
This cat is the most adorable biking companion🐱 pic.twitter.com/6GCRskwU3W
— NowThis (@nowthisnews) December 27, 2021
Čestitamo i dobitniku Goranu Markoviću (75) i dodjeljivaču nagrade. Koliko je nagrada zaslužena govori izjava srpske premijerke Brnabić koja iznenađena i uvređena: “To nešto najbizarnije što je ikada čula u političkom životu Srbije. Mislila sam da sam sve do sada videla, a ovo mi je pokazalo da ipak nisam sve videla, i ideja te takozvane elite, i mediji u direktom ili indirektnom vlasništvu tajkuna, uvek mogu bolje i neverovatnije.” N1
ovdje možete pogledati odličan nedavni intervju Gorana Markovića za Televiziju Slovenije
Odlična pesma… Poletno i veselo… Uf Cane i artani, opasna kombinacija… Bravo Lili toliko svežine! Cane je večniji od Ekv-a. Kakva kombinacija, kakva pesma, kakva energija…
“Molimo Boga da prođe ova pošast”, poručio je kardinal Josip Bozanić s mise na Polnoćku, govoreći o pandemiji, solidarnosti i zdravlju “onoga tko je bliži i onoga tko je dalji”. “Ali dok smo u ovom vremenu budimo odgovorni i nemojmo se dati zavesti lažnim prorocima”. Nije rekao na koga je mislio, ali nije bilo teško pogoditi. Mislio je na one koji šire sumnju i skepsu prema cijepljenju, prema epidemiološkim mjerama, prema borbi protiv pandemije koronavirusa. A među njima prednjače upravo oni koji se pozivaju na Boga, naslanjaju na Katoličku crkvu, predstavljaju kao klerikalci i konzervativci, neki od njih i kao vjeroučitelji, kao što se među te “lažne proroke” može ugurati i neke crkvene dužnosnike koji su lavirali u stavovima i sijali sumnju u vezi Covid potvrda i cijepljenja. I nije to jedini paradoks. Katolička crkva podržavala je te famozne “lažne proroke”. Dok joj Andrej Plenković nije rekao da prestane to raditi. Ti “lažni proroci”, klerikalci i konzervativci, Mostovci i oni koji prosvjeduju s Gospinim slikama, izrasli su u sjeni Katoličke crkve koja je uglavnom šutjela oko te pobune… – piše Tomislav Klauški za 24 sata.
“Čini se da je puno ljudi izgubilo želju za djecom. Mnogi parovi radije nemaju djece ili imaju samo jedno dijete… To je tragedija… koja je u suprotnosti s našim obiteljima, našom državom i našom budućnošću”, rekao je papa Franjo u svom tjednom obraćanju ispred Bazilike svetog Petra. U Italiji se prošle godine rodilo 404.892 djece, 15.192 manje nego 2019. Prošle godine je umrlo 746.146 ljudi, a ukupan broj stanovnika pao je na otprilike 59,3 milijuna. Telegram
Na Badnjak se pojavio na Netflixu i svi pričaju o njemu. Npr. na Forumu: Zastrašujuće je koliko paradija i apsurdi filma podsjećaju na našu stvarnost u kojoj su svi izgubljeni i pojma nemaju što se stvarno dešava, ali su opet svi sigurni da su oni u pravu… Briljantna slika svijeta u kojem živimo koji je definiran društvenim mrežama i pandemijom… Genijalna parodija na moderno društvo… Ovo nije parodija, ovo je naša stvarnost… Odličan. Bojao sam se da će biti previše on the nose, ili da će otići u glupiranje tipa “Mars Attacks!”, ali ne, vrlo je odmjeren. Svi glume sjajno… Čak ga je i premijer preporučio: Pogledajte na Netflixu film ‘Don’t look up’ i bit će vam sve jasnije (Telegram). Razne kritike Metacritic
Moja neznatnost je u jednom trenutku svog dijalektičkog razvoja primetila da je Srbija promenila sva raspoloživa društvena uređenja i sve postojeće ideologije, od kojih se najdugovečnijom pokazala boljševička. Uprkos osebujnoj raznovrsnosti i neprestanim eksperimentisanjima, stvarni politički sistem u Srbiji nekako je ostajao uvek isti. Ja sam taj sistem provizorno nazvao sistem burazerskog pluralizma. U tom je sistemu – ukoliko Srbija, daleko bilo, nije pod okupacijom – slobodan samo „naš narod“, ali ne i ljudska ličnost, koja je samo ograničeno slobodna. Dok se drugačije ne naredi. U smislu da ovaj ili onaj dilber nije u zatvoru, slobodna je većina Srba, ali u smislu slobode donošenja odluka o sopstvenom životu – to jok. Za donošenje svih odluka o svim životima služe stubovi srpskog mačjeg jebališta – pardon, društva – seoski kmet, seoski pop, seoski uča i seoski žandar, koji se u istoriji pojavljuju u šarolikim alotropskim modifikacijama… analizira iz šire perspektive Svetislav Basara temelje društvenog uređenja u svom kraju. Kolumna ima i nastavak.
Na društvenoj mreži Twitter, pod hashtagom #nisamprijavila, pokrenuta je kampanja koja ukazuje na raširenost nasilja nad ženama, onog nasilje koje nije prijavljeno. U kampanji sudjeluju uglavnom žene iz susjedne Srbije, ali veliki broj ispovijesti stiže iz svih zemalja s našeg govornog područja. U samo jednom danu, pod oznakom #nisamprijavila objavljeno je preko deset tisuća poruka, među kojima se nalaze mnoge od kojih se svakom čovjeku “diže želudac” U pitanju su slučajevi obiteljskog i seksualnog nasilja, iskazi žrtava pedofilije, a ovo kampanja u cjelini podvlači činjenicu da su žene u patrijarhalnom društvu nerijetko osuđene na zlostavljanje i – šutnju. Novi list
#NisamPrijavila zato što sam bila prestravljena. U šoku. Samo sam drhturila i sklanjala pogled od njega. Ćutala sam i navlačila rukave da niko ne vidi. Kada sam posle nedelju dana pokušala da kažem, rođena majka je samo prevrnula očima. Rođeni brat me pitao čime sam izazvala. Eto
— Margo Nikolajevna (@marija_leskovac) December 25, 2021
Genetika vjerojatno samo čini 20–30% dugovječnosti. Stoga utjecaji okoliša, uključujući prehranu i način života, igraju ogromnu ulogu u određivanju vašeg životnog vijeka. Očekivani životni vijek se može na taj način produžiti za 10-12 godina. Originalni članak / 24 sata (skraćeni prijevod)
Ostalih deset najpopularnijih domena odnosi se na Facebook, Microsoft, Apple, Amazon, YouTube, Twitter i WhatsApp. TikTok je bio i najpopularnija društvena mreža u ovoj godini, prestigavši Facebook. YouTube, Twitter i Instagram smjestili su se iza njih, a zatim slijede Snapchat, Reddit, Pinterest, LinkedIn i Quora. Netflix i YouTube su bile dvije najpopularnije stranice za streaming 2021. godine, a HBO Max je došao na treće mjesto prešavši Hulu, tvrtku u većinskom vlasništvu Disneyja. Net.hr
@baran_tnz ##izle ##keşfettürkiye ####keşfetbeniöneçıkar ##keşfettiktok ##düet ##keşfetteyizzz ##kedi ##köpek ##fenerbahce ##keşfet
Što biste vi napravili da znate da vam je danas zadnji dan? Čega biste se najeli, kome biste izjavili ljubav i koje biste hrabre stvari napravili kad bi postojala garancija da ne postoji sutra? Na što ne biste uopće gubili vrijeme? Koga bi poljubili, koga bi odjebali, što bi vam odjednom palo u kategoriju “neću se s ovim zamarat jer ne zaslužuje moje vrijeme”? S kim bi ostali dulje, odakle bi otišli ranije? (…) Prekjučer sam pobjegla s jednog spektakularnog partya – taman pola sata prije nego što je Gibonni stao na stol među jude, među hranu – jer mi je bilo teško ostat. Na putu do doma sam se osjećala loše – uvijek se tako osjećam kad odlazim s mjesta na kojem se svi zabavljaju, a ja ne mogu jer mi mozak ne da. Ali ajde, barem sam došla i zamaskirala se u ženu, što je isto napredak. Pisala sam već o svojim anksioznim izletima kojima sam blagoslovljena kao introvertirana osoba, OVDJE imate upute za korištenje introverta za slučaj da ste propustili… piše Andrea Andrassy za Miss7 i/ili 24 sata.
Film “Toma” redatelja Dragana Bjelogrlića do sada je u Srbiji vidjelo više od milijun ljudi, što ga čini najgledanijim srpskim filmom svih vremena. Bjelogrlić je gostujući u emisiji “Oko” otkrio koje su ga se kritike najviše dojmile: Ono što najviše pamtim su tekstovi koje su ljudi napisali, a nisu morali, gospodin Bazdulj, Jergović, Jurica Pavičić, Basara, Dušan Kovačević… I to je meni jako značajno zato što su to ljudi od pera, koji su pogledali i imali potrebu da nešto zapišu… Moglo bi vas zanimati ako ste vidjeli film, a i ako još niste. Na Forumu se također lijepo pisalo o Tomi.
Sakupio i sažeo tjedan Dragan Markovina za Telegram
Davor Špišić stalni je suradnik Telegrama te je pod pokroviteljstvom medija napisao kratku priču kao poklon čitateljima, a vezana je uz božićno vrijeme. Zanimljiv početak možda vas zainteresira za čitanje cijele priče:
Vlasta je bila dvojnica Nede Arnerić.
Bog često ponavlja ideje dok modelira zemljane.
To je Igor pomislio kad ju je onomad ugledao među silnim cipelama.
Na Badnjak 2020.
Davor Špišić za Telegram
https://www.telegram.hr/kultura/telegramov-dar-citateljima-loza-tihe-noci-bozicna-prica-davora-spisica/
Nazvavši božićno razdoblje inscenacijom radosti započeo je svoj odgovor na pitanje zašto ljudi više vole Božić od Uskrsa kolumnist, novinar, profesor koji se bavi odnosom književnosti i vjere. Nakon uvodnog priloga kojim je gost šetao zagrebačkim adventom te komentirao kako je Zagreb patentirao posebnu, balkansku vrstu, za razliku od mirnoga adventa zapadnoeuropskih zemalja. Istaknuo je i mahnitost koja vlada tijekom ovog razdoblja, ali komentirao i pandemiju specifičnim pogledom na situaciju rekavši kako se čovjek tijekom pandemije okrenuo zdravlju tijela umjesto duše, a svećenika je zamijenio liječnik te pojasnio svoju tezu u kolumni da je došlo do revolucije te da ljudi gube i vjeru u medicinu kao što gube u vjeru jer se oboje može promatrati iz istoga rakursa u trenutačnom vremenu. Nedjeljom u dva
Tko o čemu, desničari o transrodnosti. Nakon što su se poigravali rodom Michelle Obame i Jacinte Ardern, u nedostatku pametnijeg posla, desničarski teoretičari zavjere pod pokroviteljstvom pokreta QAnon bave se prvom damom Francuske, majkom troje djece, Brigitte Macron, “optužujući” je da je zapravo rođena kao muškarac. Imaju za to i stvarno ime pa su je prekrstili u Jean-Michale Trogneuxa te šire fotografiju iz Bijele kuće na kojoj se navodno nazire spolovilo. Prva dama odlučila je tomu stati na kraj tužbom, i to protiv medija Faits et Documents koji je prvi počeo širiti te teorije. Lider
Nije to bio istorijski trenutak srpske televizije, štaviše – evo prošle bezmalo dve nedelje, a niko nije ni primetio – pa svejedno, ako bih budućim generacijama za stotinu godina hteo da objasnim zašto je Srbija još uvek ista i zašto se ič nije promenila, niti se ič promeniti nikada neće, ja bih im pustio samo tih nekoliko potpuno neistorijskih minuta iz jutarnjeg programa televizije K1, u kojemu su gosti Jovane Joksimović bili tviter-konsiljere Aleksandra Vučića i takozvani marketinški stručnjak Nebojša Krstić – jeste, onaj iz Idola – i mladi, jedva trideset pet godina star lider inicijative Kreni-promeni Savo Manojlović, organizator nedavnih blokada srpskih gradova koje su dovele do prvog registrovanog uzmaka Aleksandra Vučića. Četrdeset minuta, da skratim, cepao je mladi Savo otužnu praznu ljušturu bivšeg Idola, pocepao ga kao mlado krokodilče muškatlu, sve dok ga ovaj u poslednjem očajničkom pokušaju iznenada nije upitao da li ovo znači njegov ulazak u politiku. Do tada suvereno kontrolišući utakmicu, mladi se Savo prvi put malo pogubio, a ja sam se – kunem se – uhvatio za glavu, tačno znajući šta sledi. Samo jedan razlog, naime, stari gmaz Krle ima da pita mladog Savu hoće li se kandidovati na izborima: da ga natera da se izjasni oko genocida u Srebrenici. Kako znam? Naravno da znam. Gledam to već dvaespet godina. Piše Boris Dežulović za Novosti
Sredinom januara sledeće godine, građani Srbije će, posle dugog niza godina, izaći na referendum. Referendumsko pitanje sa kojim će se suočiti birači u Srbiji glasi: Da li ste za potvrđivanje akta o promeni Ustava Republike Srbije? E, sada bi trebalo zamisliti prosečnog birača u Srbiji koji blage veze nema o čemu se radi kada je promena Ustava u pitanju. Pitanje je, dakle, potpuno nejasno i kao takvo namerno postavljeno da bi se težište sa pravosuđa prebacilo na Ustav. Vlasti u Beogradu pravdaju se hitnošću referendumskog procesa navodno zbog neophodnosti usaglašavanja pravosuđa sa evropskim. To se najviše odnosi na način izbora nosilaca pravosudnih funkcija. Suština je bitno drugačija. Ustav može da se menja dvotrećinskim izglasavanjem u Skupštini Srbije i tu većinu Srpska napredna stranka danas ima. Gotovo je sigurno da je posle izbora 3. aprila neće imati. Ne govorimo o većini, već o dvotrećinskoj većini. Piše Nenad Kulačin za Al Jazeeru
Najkorištenija riječ posljednjih godina sigurno je Stožer, a Tportal donosi tekst o nelogičnostima koje su ga pratile otkad je ustoličen kao glavno tijelo za odlučivanje o mjerama uslijed pandemije. Tako su u početku bolest koja nas već godinama drži u kućama i na distancama proglašavali malo jačom gripom, zatim govorili kako zdravom čovjeku maske ne trebaju, a nemalo zatim pozivali na njihovo nošenje te prozivali ljude bioteroristima zbog nepridržavanja samoizolacije, no nisu bili istoga mišljenja kad je trebalo izaći na izbore. Konfuzija je bilo i s propusnicama te besmislenim zatvaranjima pa smo gledali pune trgovačke centre, ali se sportom u zatvorenom nismo mogli baviti. Nadajmo se da ih dogodine sve zajedno nećemo više gledati i da ćemo sve ovo uskoro zaboraviti. Tportal
Možda će se nekome učiniti da je pretjerivanje opisanu situaciju koristiti kako bismo se poigravali pojmom „diktatura“. No, ja ne tvrdim da živimo u diktaturi. Živimo u vremenu u kojem se unutar demokracije počinju javljati elementi diktature čije se opravdanje pronalazi u brizi za blagostanje građana. Otud koncept diktatura blagostanja. Nova bio-etička i bio-politička pitanja koja se tiču naših fizičkih sloboda, tijela, i suverenosti odnosno prava u odlučivanju o vlastitome tijelu izazov su našim zakonima, ustavnim kategorijama i osjećaju morala. Oni su evoluirali kroz sučeljavanja s izazovima iz nekih drugih vremena, izazovima koji su nastali na temelju nekih drugih problema. U vremenu kada su nastali, ti problemi su isto tako bili golemi, teško sagledivi, nepoznati. No, kako su prolazila desetljeća, nekako smo njima ovladali. Dakle, novi izazovi su teški, jer su novi; malo je čvrstih uporišta i tla pod nogama. Stoga ima smisla plašiti se da je tehnološki napredak toliko brz da ga naše kategorije, teorije, politike, institucije, pravni okviri i spoznaje ne mogu sustići. Piše Velimir Šonje za Ekonomski Lab
Smrt Desmonda Tutua nagnala je mnoge na pisanje nekrologa, no prilika je to i za obrazovanje onih koji se s njegovim radom nisu susreli o ostavštini kojom je zadužio svijet. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir te je bio jedna od vodećih figura u borbi protiv apartheida u JAR-u. Nije se isticao samo po tome, nego je svoj aktivizam širio i na prava LGBTQ+ osoba, asistiranu smrt te izraelsku okupaciju palestinskih teritorija. Iako je bio blizak suradnik Nelsona Mandele u borbi za demokraciju, nije posustao ni u kritikama nove vlasti te se borio protiv korupcije sve do svoje smrti u 90. godini. Jutarnji list
Eskapizam koji pronalazimo u prošlim vremenima Rajko Grlić pretvorio je sjećanjem na stare aparate koji su dolazili u njihovu kuću. Izdvajamo: Prvi aparat čiji dolazak pamtim bio je Blaupunkt radio. Njega je iz Njemačke, iz Ulma, donio muž naše krojačice Klare, prijateljice pokojne bake Katarine. Smeđa drvena kutija s velikim zvučnikom i skalom punom imena meni tada nepoznatih gradova. Mogla je biti 1956. ili ’57. godina. Stavljen je u dnevni boravak i nikome osim tati nije bilo dozvoljeno paliti ga ili na njemu tražiti stanice. Piše Rajko Grlić za Telegram
U redu je Milunka, ispisali ste o njoj stotine stranica, shvatili smo. Nego, gde su Đuka Dinić, Neda Božinović, Srbijanka i Jovanka Bukumirović, Vera Blagojević, Vera Miščević, Rada Miljković, Darinka Radović, Olga Alkalaj, Bosa Cvetić, Cana Babović, Vera Jocić, Milica Pavlović Dara, Jovanka Radivojević, Fani Politeo-Vučković, Olga Vučković, Jelica Jerković, Zora Selaković, Dora Frajdenfeld, Olga Detela, Mileva Starčević, Branislava, Nada i Živana Ilić, Nadežda Simović, Stanislava Terzić Cala, Dragana Todorović, Ružica Mahić, Krinka Tomanić, Ina Kušić, Mira Simić, Leposava Prokić, Milica Milojković, Radmila i Smilja Janjić, Živadinka Divac, Nada Naumović i desetine hiljada drugih borkinja za slobodu? Onih što su prošle golgotu boreći se protiv višestruko nadmoćnog neprijatelja i uspele da ga poraze, i da potom stvore bolji svet za sve ljude, a pogotovo za žene koje su dotle bile potlačene i podjarmljene? Piše Tomislav Marković za Al Jazeeru
U jučerašnjem intervjuu kanadski se premijer oglasio o ulozi Kine u međunarodnim odnosima te iznio stajalište da se Kina poslužila najstarijom poslovicom na svijetu, “zavadi pa vladaj”, te tako okrenula zapadne zemlje jedne protiv drugih zbog pristupa ekonomskim prilikama. Nastavak je to loših odnosa između Kanade i Kine, a ponajviše zbog stanja ljudskih prava u Kini na koje Kanada već dugo upozorava. Trudeau smatra da bi se zapadne zemlje trebale ujediniti i zajednički djelovati. Index
Kad bih, naime, jednim golom trebao objasniti ulogu Marka Livaje u povijesti Hajduka i suvremenog nogometa, bila bi to upravo ona filigranska minijatura u Kranjčevićevoj ulici. Tek jedna od bezbroj njegovih malih remek-djela, minijatura klase Julija Klovića, ali ona koja objašnjava sve. Taj gol, eto, meni je sve objasnio. Tri zavaljane lopte zaredom, dribling koji se nekad u Splitu zvao kurbla, rolanjem baluna po tlu kao kad se u kaiću u lučici vrti kurbla, manica za buđenje stare dvotaktne brodske pente. Livajina kurbla sve objašnjava, o njoj vam — imate li vremena — želim pričati. A priča počinje prije točno stotinu godina. Piše Boris Dežulović za Telesport
Svjetski poznati milijarder Bill Gates na svom je blogu i ove godine izrekao svoje viđenje budućnosti povodom nadolazeće proslave Nove godine. Naveo je mnogo razloga za optimizam, ali zanimljivije je ono zbog čega je zabrinut. Najviše je tako zabrinut zbog nepovjerenja ljudi u vlade, a problem vidi u rastućem utjecaju društvenih mreža koje serviraju lažne vjesti i potiču podjele među građanima. Na kraju svoga članka Gates ovaj put ne nudi rješenje jer ga ni on nema, nego polaže nade u mlade te izjavljuje da će i dalje tražiti rješenja tog problema. Tportal
Željezo treba presvući cinkom, treba ga dakle pocinčati. Pocinčani lim najbolji je materijal za sve što se gradi pokraj mora. Zašto?
Jednostavno zato što korozija većinom nastaje zato što se stvara galvanski članak između dva metala. Pri tome će se jedan od njih, onaj manje plement, oksidirati. U slučaju cinka i željeza oksidirat će se cink, pa sve dok se ne potroši cink korozija neće načeti željezo. Takav tip zaštite izvanredno je djelotvoran. Čitav se brodski trup može zaštititi od korozije s nekoliko kilograma magnezija, koji se za njega pričvrsti. Sve dok se taj komad magnezija ne istroši, brod je siguran od pogubnog djelovanja morske vode… Iz ljubavi bakra i klora možemo naučiti da trebamo biti vrlo oprezni kad uklanjamo kamenac. Najbolje sredstvo za njegovo otapanje je solna kiselina, no nikako je ne smijemo koristiti kada se kamenac stvara na bakrenoj podlozi. Piše Nenad Raos za Bug
Pitanje iz naslova nameće pitanje na koje ćete, kao čitatelji, iskreno odgovoriti sebi u bradu, da jedva znate pravila običnoga šaha. Rijetki ovladaju ovom igrom u potpunosti iako mnogi tvrde da je igraju. Spomen šaha uvijek znači posebnu vještinu, sport u kojem nema previše kretanja, osim kretanja sivih stanica, a kad čovjek tomu doda pridjevak kvantni, stvari se dodatno kompliciraju. Oni koji ga poznaju kao sintagmu vjerojatno su vidjeli partiju odigranu između glumca Petera Rudda i fizičara Stephena Hawkinga, no pitanje je jesu li što razumjeli. Figure u kvantnom šahu mogu biti u superpoziciji, dakle na više polja odjednom (bilo je komplicirano i kad su bile na samo jednoj), a igra se po zakonima kvantne mehanike. Položaj se određuje postotkom vjerojatnosti, a koji se dobiva mjerenjem pojedinog šahovskog polja te igrači mogu birati hoće li odigrati potez običnim ili kvantnim načinom. Olakotna je okolnost da za vas računa matematički sustav u pozadini (čitatelj je odahnuo). Priznaje se samo pravi mat, a ne onaj kvantni, te može doći do remija. Zaigrajte ako se usuđujete. Bug
Kako prenosi portal Vice, nedavna su istraživanja pokazala da čak 38 posto Amerikanaca između 18 i 29 godina smatra da bi parovi koji planiraju proširiti obitelj u obzir trebali uzeti klimatske promjene, a trećina žena između 20 i 45 godina to smatra presudnim čimbenikom zbog kojeg se odlučuju imati manje djece. Također, mnogi odabiru ne donositi djecu na svijet jer će se upravo ona morati nositi s potencijalno katastrofalnim posljedicama ignoriranja klimatskih promjena. Osim što eko-anksiozni žive s kontinuiranim unutarnjim sukobom između ostvarenja svojih snova (npr. širenje obitelji) i onoga što je dobro za budućnost svijeta (npr. smanjenje ugljičnog otiska), brine ih i kontracepcija. Naime, UN Population Fund procijenio je da oko 10 milijardi prezervativa svake godine završi na otpadu, a budući da se ne mogu reciklirati te sadrže kemikalije i aditive, jasan je njihov negativan utjecaj na okoliš. Lider
Bliži se Božić, skoro svi su nešto ukrasili, nešto kuhaju, a ja u svom prljavom ćumezu pijem jeftino vino. Prisjećam se onih davnih Badnjaka kad se dida Bajo vraćao iz šume sa svježim borom po kojem je još bilo inja. Pa smo ga zajedno kitili. Nisam se mogao suzdržat, uzeo sam mobitel, u zapuštenom adresaru, kao grumen zlata u mulju, našao sam Raspudićev broj. Sjetio sam se da sam i prošle godine bio ovako u krizi, nazvao ga, a on me optužio da sam mu u Kroli prenio koronu. Nadao sam se da je to zaboravio. I nazove Svirac Ninu da zajedno proslave Novu godinu. No, on će je slaviti u Mostaru gdje ne trebaju covid potvrde. Nino ga je zato pozvao da se priključi Mostu u prikupljanju glasova za referendum. Nacionalna groupie
Krleža je jedina osoba u nas koja ima vlastitu enciklopediju, Krležijanu, kao bjelodani dokaz da je njegovo djelo, književno i životno, zaista čitava enciklopedija. No možda zato još nije dobio ni film ni TV seriju o sebi, poput recimo Tina Ujevića – Krleža je takav zalogaj da se još nitko, izgleda, nije odvažio na to. Unatoč svim mogućim preispitivanjima i novim čitanjima, Krležino djelo stoji i danas priznato u svojoj iznimnoj veličini. U četiri desetljeća nakon Krležine smrti svijet se uvelike izmijenio i mijenja se brže nego ikad prije. Nakon desetljeća velikih priznanja u doba druge Jugoslavije, ponekad i pretjeranih hvalospjeva ili uzimanja svake Krležine prosudbe (o literaturi i izvan nje) kao konačne, već 1980-ih javljaju se pojedinci koji ga pokušavaju rušiti s pijedestala, a to se nastavilo osobito nakon 1990. Tu se lako odlazi u drugu krajnost. HAK revija
Ideja da nekome tko je pobjegao iz zemlje u kojoj je ostao pepeo, koja nema nikakvog prosperiteta, ekonomske stabilnosti i temelja za društveni napredak, pokušaš podmetnuti PAKET pomoći, dok te on s par tisuća većom plaćom od tvojih domaćih smrtnika gleda iz nekog dublinskog stana, naprosto je genijalna! I dok se sav normalan svijet zgražava nad ovom idiotarijom puštenom u javnost, mislim si ja, pa možda oni i nisu tako glupi. Pazi ti sada ovo. Tisuće i tisuće Hrvata napustilo je zemlju , navodno se ta brojka vrti oko njih 400.000. E sada, iluzorno bi bilo vjerovati da su svi ti ljudi glasači Možemo, IDSa ili potpuno apolitične osobe. Jedan postotak, kakav god on bio, moraju biti simpatizeri, članovi, bliski suradnici, ovi slijepci, podmazanci i guzoidni alpinisti – HDZa. I eto ti genijalne ideje! Sada, kada su svoje peMzije zaradili preko „grane“, a statistički podaci govore da se dobrani postotak iselio kako bi zaradio „njemačke penzije“, sada je prilika da dokažu svoju odanost zločinačkoj organizaciji i imaju jedinstvenu priliku biti dio onog u čemu je HDZ najbolji. Novi Komentar na komentar.
Istraživanja u Hrvatskoj ukazuju na to da ne vjerujemo gotovo nikome, ponajmanje političarima. U društvu u kojem su upravo oni glavne estradne zvijezde i u kojem mediji pomno prate svaki njihov dah, gestu i zarez većina građana ne vjeruje im ni riječ. Da kažu – danas je subota… ljudi bi rekli – lažu, sigurno nije. Razina nepovjerenja prema onima koji donose odluke kojima utječu na naše živote tolika je da u Hrvatskoj, prema rezultatima Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, već u šestom razredu osnovne škole čak 61,6 posto učenika smatra da se političarima uopće ne može vjerovati. Onih koji bi u barem nekoj mjeri povjerovali u ono što im političari imaju poručiti je niti desetina. Nisu političari jedini kojima se ne vjeruje. Tu su i mediji, sportaši, svećenici, znanstvenici… Jedini kojima i dalje donekle vjerujemo su roditelji i prijatelji. Boris Jokić za Tportal.
Unatoč tome što psiholozi, terapeuti i psihijatri govore o paralelnoj pandemiji, tema mentalnog zdravlja mladih rijetko zauzima značajnije mjesto u javnom prostoru, a gotovo nikad u kontekstu javnog zdravstva. Percepcija brige o mentalnom zdravlju zapravo je još uvijek poprilično obilježena određenom stigmom prema kojoj se poremećaji shvaćaju kao karakterne mane pojedinaca. Budući da je kompleksnost odrastanja i sazrijevanja velika, kao što je i društvena nesigurnost koja prati taj period, ona stvara plodno tlo za razvoj raznih psiholoških smetnji. Razdoblje od petnaeste do tridesetpete godine prožeto je nebrojenim nepoznanicama. Kulturpunkt
Pisao je pjesme ispunjene naivističkom kršćanskom inspiracijom, u duhu franjevaštva i zajedništva svih zemaljskih stvorenja. Objavljivao je tad, uglavnom, u Beogradu, te uglavnom po klerikalnim hrvatskim novinama i časopisima. Sve dok ga u jednom trenutku na zub nisu uzeli crkveni konzervativci, zbog načina na koji je, vedro, prostodušno i pomalo narodski, prikazivao Sina Božjeg. Tko zna kako bi izgledao život Nikole Šopa, a onda i kako bi izgledalo cjelokupno njegovo djelo, da nije 6. travnja 1941. Njemačka napala Kraljevinu Jugoslaviju, i da nije onako bezdušno bombardirala Beograd. Bombe je Šop dočekao u Zemunu, pa je u strahu i panici skakao s balkona u bezdan i teško povrijedio kralježnicu. Bilo mu je tek trideset i sedam, živjet će još punih četrdeset godina, ali taj će mu skok i lom sasvim promijeniti sve životne perspektive. Uglavnom će biti polupokretan ili nepokretan i nikad više neće biti zaposlen čovjek niti živjeti normalnim građanskim životom. Miljenko Jergović u misaono-biografskom izdanju za Božić, za 24 sata.
Kako je bilo i najavljeno, na Božić u 13:20 teleskop James Webb lansiran je u svemir. Instrument težak 6350 kg nakon 26-minutne vožnje uspješno je pušten iz rakete u svemir. Teleskopu će sad trebati mjesec dana da se doveze do svog odredišta u solarnoj orbiti otprilike milijun milja od Zemlje, što je oko četiri puta dalje od Mjeseca. Ovaj teleskop, nazvan po čovjeku koji je nadzirao NASA-u tijekom 60-ih, oko sto puta je osjetljiviji od Hubblea i očekuje se da će duboko promijeniti razumijevanje svemira i mjesta čovjeka u njemu. Webb će uglavnom promatrati svemir u infracrvenom spektru, što će mu omogućiti da prodre kroz oblake plina i prašine gdje se rađaju zvijezde, dok je Hubble djelovao prvenstveno na optičkim i ultraljubičastim valnim duljinama. Index
Izbije neka afera s dužnosnikom, sadašnjim ili bivšim, iz redova HDZ-a. Novinari zaskoče Andreja Plenkovića na izlasku s nekog skupa i jedno je od obveznih pitanja: ‘Kako to da niste znali za taj slučaj?’ Premijer ima već mnogo puta izrečen odgovor kako on to nije mogao znati jer se ne miješa u rad policije/DORH-a/USKOK-a. Nema on te ovlasti. Predsjednik Vlade ne smije se miješati u rad nekih državnih institucija. Ali tko brani istom čovjeku, ovaj put u ulozi predsjednika stranke, da unutar stranke ustroji odjel interne kontrole? Ako stranka smije imati odjel računovodstva, zašto ne bi i profesionalce zadužene za ljudske potencijale? Zašto ne imenovati, kako se to korporacijski kaže, CSO-a (chief security officer)? Pa stručnjaci, prema propisanim procedurama, provjere sve kandidate koje stranka upućuje na državne pozicije. Dovoljno je da se eliminira 30-posto najsuspektnijih, onih za koje se iz prijašnjeg života utvrdi da su nesposobni i/ili natprosječno otvoreni za korupcijske hobije, pa da rezultati Vlade budu mnogo bolji, a šteta za porezne obveznike mnogo manja. To bi, među ostalim, značilo bolju poduzetničku klimu, kvalitetnije investitore i na kraju − brži i održiviji rast BDP-a. Miodrag Šajatović za Lider.
Ovrha je postupak prisilne naplate temeljem ovršnih i vjerodostojnih isprava koju provode sudovi i javni bilježnici. Jednostavnije rečeno, tražbina je dug i kroz postupak ovrhe taj se dug prisilno naplaćuje. No, postoje stvari koje ne mogu biti predmet ovrhe, a popis tih predmeta donosi portal Savjeti.hr.
Što ako ste prespori na cesti? Zakon ima predviđene kazne i za to, i to do 500 kuna
Ravno do dna po prvi put sastavio svoju listu Top 50 najboljih domaćih i regionalnih albuma, i to za ovu godinu
Otkriven savršeno očuvani embrij dinosaura
Dočekasmo, eto, da i u Hrvatskoj čak četiri kluba vode borbu za naslov prvaka. Rijetko je u 30 dosadašnjih izdanja bilo više od dva, a nerijetko bi, posebno u zadnjem desetljeću, Dinamo brzo odmaglio pratnji i činio prvenstvo poprilično monotonim. Ali ove sezone, izgleda, bit će sve osim monotono. Nikad dosad u 30 HNL izdanja nije izgledalo ovako izjednačeno. Nikad se nije događalo da je praktično svatko mogao pobijediti svakoga i da je baš svaki od 12 međusobnih okršaja mogao otići na bilo koju stranu. Dinamo je, recimo, izgubio od Hajduka, dvaput spektakularno remizirao s Rijekom, ali je jedini nadigrao i pobijedio Osijek. Osijek je izgubio od Dinama, ali je pobjeđivao i Hajduk i Rijeku. Rijeka je pobijedila Hajduk na Poljudu, ali je izgubila od njega na Rujevici, a u kupu pobijedila Dinamo u Maksimiru. Hajduk je pobijedio u Maksimiru i na Rujevici, ali je izgubio kod kuće i od Osijeka i od Rijeke. Što biste više od prvenstva željeli, pita se Bernard Jurišić za Telesport.
Webbov teleskop osmišljen je kako bi promatrao svemir u bliskom i srednjem infracrvenom spektru, što znači da će “hvatati” svjetlost dugačkih valnih duljina. Samim time imat će mogućnost zabilježiti toplinski otisak svih svemirskih tijela prema kojima ga se usmjeri i to s visokom preciznošću. Iz NASA-e snagu ovog teleskopa uspoređuju s mogućnošću snimanja bumbara na udaljenosti od Zemlje do Mjeseca, ili pak detektiranje strukture veličine grada na Zemlji, s ruba Sunčevog sustava. Tako će on moći snimiti svemirske objekte koje do sada nismo imali prilike vidjeti – prve zvijezde i galaksije koje su nastale u vrlo ranom dobu svemira, kada je on bio star tek oko 100 milijuna godina. Lansiranje kreće danas u 13:20 po našem vremenu. Bug
Goran Litvan za Lider donosi pregled 10 najvećih domaćih medijskih negativaca koji su obilježili ovu godinu:
McDonald‘s Kina u restorane uvela – sobne bicikle: Gosti mogu sjesti na stolac/bicikl, nasloniti jelo na stolić koji je u razini njihovih prsa te odraditi mali trening prije ili nakon što se oslade McMenijem
Dobra vijest za vozače: Nove mogućnosti tehničkog pregleda olakšat će proceduru
Ima mnogo načina, mnogo sredstava za uklanjanje ugljikova dioksida iz zraka i drugih plinova, ali malo ih ima dobrih. Pri tome ne mislim da nisu dobre za ono za što služe, recimo za pročišćavanje plinova u laboratoriju (kalijeva lužina), nego da nisu dobre za širu, dakle industriju upotrebu. Ne samo da takva sredstva mogu biti vrlo skupa, poput litijeva hidroksida, nego – još gore – treba utrošiti mnogo energije da bi se iz njih oslobodio ugljikov dioksid, a ona vratila u početno stanje, da bi se regenerirala. Rješenje za sve te probleme zove se MOF. Što je MOF? To je, jednostavno, kratica za „metal-ogranic framework. Iza tog sredstva za vezivanje ugljikova dioksida krije se polimer miješane soli. U te se pore, zahvaljujući neveznim interakcijama, ulaze molekule ugljikova dioksida. O najefikasnijoj metodi za uklanjanje CO2 piše Nenad Raos za Bug.
Stjepan Radić: Hrvatska škola je takva da potiče učenje napamet, idealna je za biflante, a sve potiče da se pokoravaju autoritetima – izjavio daleke 1904.
Na farmi “Bela reka” pilot projekt je uspješno realiziran, pa je tamo sada postavljena kuća od konoplje, koja je ujedno i prva takva izgrađena u ovom dijelu Europe. Arhitekti koji su radili na projektu su srpsko-švicarski tim Ljubica Arsić i Daniel Fuchs, a početak gradnje bio je 2017. godine. Radi što boljeg iskorištavanja sunčevog kretanja i pogleda koji se pruža prema planinskim lancima u daljini, kuća je izdužene forme i proteže se iznad višeg platoa, praktički lebdeći nad pejzažom. Kako bi kuća imala što više prirodne svjetlosti, prozori su napravljeni od vrha do dna kuće, a kuća ima dva kata i pritom je glavni dio kuće upravo na drugom katu. Green
Ikea izbacuje iz upotrebe plastičnu ambalažu za svoje proizvode
Deset u pola vrlo je duhovit film. Ako vam je do smijeha i do takozvanog bosanskog humora, bujrum, izvolite u kino, lijepo ćete se provesti. Ako vam je do ćevapa, također ćete se lijepo provesti. Danis Tanović je od muke, opterećen tim strašnim viškom stvarnosti, koji je za nekoga tko i sad živi u Sarajevu vjerojatno neizdrživ, snimio divan i paperjast eskapistički film. Njegova neusporediva veličina u ovdašnjim kinematografijama tiče se činjenice da su eskapistički filmovi u vremena opterećena društvenom depresijom, nervozom, histerijom, apsolutni privilegij i monopol vrlo bogatih društava i kultura. Filmska bajka ozbiljan je, premda perverzan, oblik autorefleksije jedne kulture. U njezinu se eskapizmu ogledamo kao u iskrivljenom ogledalu – piše Miljenko Jergović. Express…
Ivica Prtenjača piše o Gibonniju i kritikama na njegov račun jer je na domjenku skočio na stol i ugazio u kuglof: Divne li slike, u tom je času zgazio svo, ali baš svo austrougarsko nasljeđe, novohrvatski korporativni kič, zasjeo je svojom petom ravno na srce općeg ukusa i svakako oskrnavio proklamiranu moralnost u kojoj se hrana ne gazi. Jer, je li, toliko je gladnih ljudi… Naš fini Džibo skače po njemu, pa to je užas. Ali, vjerujte, to je za mene najbolje što je taj čovjek ikada napravio, a mislim da će tako i ostati. Neka si stao u kuglof, neka si zgazio to licemjerno, prešećereno, gadljivo lice naše stvarnosti, neka si skočio na taj stol i po njemu prohodao kao po vodi. Lupiga…
Jurica Pavičić preporučuje film redatelja Alexandrea Moratta koji se može pogledati na Netflixu: Film je komad ljutitog sociopolitičkog agitpropa koji se ubrzo izvrgne u nešto kudikamo kompleksnije. Glavni junak je u moralnoj dilemi: žrtva je traffickinga, ali ga robovlasnik kao pametnijeg od ostalih uvlači u poslovanje i daje limitiranu slobodu. Ostatak zatočenika počne junaka zato prezirati. Jutarnji…
Prošloga tjedna Visoki prekršajni sud u Zagrebu odbacio je žalbu Dragana Umičevića i potvrdio presudu, kojom se aktivist organizacije Are You Syrious proglašava krivim jer je pružio pomoć obitelji Hussiny. Optužen je zbog “pomaganja u ilegalnom prelasku granice” iako su dokazi upućivali da im je pomagao dok su bili na teritoriju Hrvatske. Nekoliko tjedana prije pravomoćne presude Umičeviću, Europski sud za ljudska prava presudio je da je hrvatska država izravno odgovorna za smrt Madine Hussiny, ali je sud tu presudu ignorirao, iako se iz tog obvezujućeg dokumenta iščitava kako je proces protiv njega u službi političkog pritiska na branitelje ljudskih prava. Očito je da svjedočimo fokusiranim naporima svih razina vlasti da se organizacija Are You Syrious zaustavi i slomi – piše Viktor Ivančić. Novosti…
25 najperspektivnijih hrvatskih startupa su, prema podacima Fine, zajednički lani bili veličine jedne srednje velike hrvatske kompanije. Zajedno su premašili prihod od deset milijuna eura, rasli i do deset puta i brojali gotovo 300 zaposlenih. Najbrže rastući hrvatski startup na popisu je blockchain platforma AMPnet, čiji je prihod prema Fini u 2020. godini skočio za 13.566 posto na 2,88 milijuna kuna. Najveći prihod imao je, prema podacima iz 2020., hrvatski fintech Aircash, ukupno 27,5 milijuna kuna. Poslovni prenosi cijelu listu.
U intervjuu za 24 sata Ćiro je govorio o mnogim temama, djeci, Prosinečkom, Charlie Chaplinu, ali i smrti: Danas kad sam u dubokoj ‘jeseni’ ja sam sretan, nikom ništa nažao nisam napravio, kome sam mogao pomoći sam pomogao, a kome nisam mogao i nisam. U svakom slučaju, ja sam spreman na odlazak, i to je dobro. Kad gledam sve trenere velikane, kao što su Ivić, Zebec, Barić, Kuže, nikog nema. E pa ne mogu ni ja ostati.
Plenković kao da živi u nekoj paralelnoj, čarobnoj stvarnosti, što najbolje ilustrira njegov primjer vodoinstalatera koji će se iz Njemačke vratiti u Hrvatsku zbog mjere Biram Hrvatsku. Prema podacima njemačke Savezne agencije za rad (BA), prosječna bruto plaća vodoinstalatera u Njemačkoj je oko 3000 eura, odnosno oko 22.5 tisuća kuna. Teško je zamisliti da bi netko s mjesečnom plaćom od 22.5 tisuća kuna bruto htio ostaviti život koji je u međuvremenu mukotrpnim i poštenim radom izgradio u Njemačkoj da bi od Hrvatske dobio nekih 100-200 tisuća kuna jednokratnog poticaja – piše Gordan Duhaček. Index…
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Biljana Milina već 22 godine s obitelji vodi konobu Mate u Pupnatu na Korčuli. Osim što je u kuhinji, zadužena je za slastice po kojima je konoba glasovita. Za Jutarnji je podijelila nekoliko neobičnih recepata za božićne slastice.
Mladen Blažević odlučuje u potpunosti promijeniti svoj dotadašnji život u kojem nit’ je bio zadovoljan poslovima koje je radio, nit’ je od toga zarađivao koliko smatra da je potrebno. Kad se svemu tome dodala i sve slabija emocionalna veza s Martom, odluka je bila jasna – bježi na Kordun na djedovinu i tamo će uzgajati šljive i baviti se poljoprivredom. Sve to saznajemo iz dnevničkih zapisa koji nemaju klasične nadnevke, već su određeni vremenom od posljednje zapaljene cigarete (primjerice, 39 sati i 43 minute), a kad mu se dogodi pad volje pa ipak zapali, naredni zapis opet ide od istog tog za njega temeljnog mjerila vremena određenog od trenutka kad si kaže – ova je posljednja. Novi list…
Američki časopis Time za “osobu godine” 2021. odabrao je najbogatijeg čovjeka na svijetu – Elona Muska. Izbor je potaknuo brojne negativne komentare. No njegov odabir za osobu godine nije ni neočekivan ni neobičan. On možda jest nezreli multimilijarder s mesijanskim kompleksom i kultnom sljedbom, kao i obilati korisnik državnih subvencija koji koristi vidljivost da zahtjeva manje društvene odgovornosti i pravde – bilo da se radi o plaćanju poreza ili zaštiti od Covida. Ali ima li baš zato ikoga tko bolje utjelovljuje duh vremena? Novosti…
Na potrošnju ove druge pandemijske godine utječu manji broj putovanja, rast cijena te poremećaji u nabavnim lancima. No ipak se trošilo. Podaci Porezne uprave pokazuju da je od početka prosinca samo kroz fiskalne blagajne prošlo gotovo 13 milijardi kuna, što je 10,9 posto više nego u istom mjesecu rekordne 2019., odnosno 22 posto više nego lani. HRT…
Kako je jedna nemoguća emisija, u svom nepristojnom autsajderskom terminu, mogla opstati punu dvadeset i jednu godinu? Vrijeme je obiteljska ručka, minula je nedjeljna misa na televiziji i u životu, očevi preko lonca s juhom dijele pljuske neposlušnoj mladoj čeljadi, malograđanstvo se nada popodnevnoj sijesti, patrijarhat je na svojemu tjednom vrhuncu. Bog je zadrijemao nad stvorenim svijetom. I upravo u tom trenutku, dok čuje se prasak očeve brižne šamarčine, Stanković započinje emisiju. Kako je takvo što moguće? Tako što Stanković ima razvijeno čulo za malograđanske čežnje i potrebe. U svakom trenutku on zna što rulja želi. A ima hrabrosti da joj ne udovolji. Vrlo rano dopustio je da ga antagoniziraju, pretvore u neprijatelja. Ali ih je prethodno učinio ovisnim o svojoj emisiji. Više o pitanju tko je sljedeći gost, nego o samoj emisiji. “Nedjeljom u 2” antologija je malograđanske Hrvatske, a bogme i regije. Svi čeznu da budu pozvani, premda nema nijednog i nijedne da bi to i priznala – piše Miljenko Jergović na blogu.
Blog IMightBeWrong donosi svoj izbor 10 najboljih albuma godine. Na prvom mjestu je Low, na drugom Little Simz – Sometimes I Might Be Introvert, a na trećem The World Is a Beautiful Place & I Am No Longer Afraid to Die – Illusory Walls.
Nakon Orient Expressa, Kenneth Branagh ponovo je Hercule Poirot i redatelj u novom filmu ‘Smrt na Nilu’. Gal Gadot, Armie Hammer, Annette Bening i Russell Brand dio su glumačke postave. Film stiže u kina u veljači. DOP…
Kada je došla na vlast, Kolinda Grabar Kitarović službenu je domenu promijenila u predsjednica.hr. To se promijenilo s dolaskom Zorana Milanovića na mjesto predsjednika. No stranica navodno i dalje postoji, domenu je zakupio novi vlasnik i na stranici objavljuje erotski sadržaj, piše Zimo.
Iskustva onih koji su otišli posljednjih sedam-osam godina različita su: niti je kod nas sve crno niti je drugdje sve bijelo. Dio ljudi posljednjih se mjeseci vratio i bez poticaja, tako da ne treba sumnjati da će ponuda mnoge potaknuti na razmišljanje, pa i na akciju. No svim bi mladim poduzetnicima, uz novac koji pritječe i iz europskih fondova, država trebala ponuditi i kvalitetnu stručnu pomoć, ali i stabilno okruženje za poslovanje. Svi koji posluju tvrde da im je kapital manji problem od česte promjene propisa, komplicirane administracije, sporog i kontradiktornog pravosuđa, korupcije – piše Ljubica Gatarić. Večernji…
U veoma slojevitom filmu Pedra Almodovara paralele su majka povezanosti. Paralele između majki, roditelja i djece, prošlosti i sadašnjosti, rođenja, života i smrti. Slobodna…
Izbor Borica zanimljiv je u svjetlu činjenice da se hrvatsku dijasporu uglavnom percipira kao desno orijentiranu, iako se u ovdašnjim medijima Boricevom porijeklu daje pretjerana važnost. 35-godišnji bivši vođa studentskih protesta za besplatno obrazovanje obećavao je jednom za svagda raskrstiti s neoliberalizmom, čiji je pokusni kunić Čile postao nakon svrgavanja socijalističkog premijera Salvadora Allendea 1973. i dolaska Pinochetove vojne hunte na vlast. Boriceva pobjeda vrhunac je procesa koji su započeli 2019. nizom dugotrajnih protesta protiv mjera štednje i ekonomske nejednakosti. Pobjednička koalicija Apruebo Dignidad sastoji se od devet stranaka prilično širokog spektra – od zelenih i kršćanskih socijalista do komunista. Sam Boric, međutim, sa svojom strankom Društvena konvergencija manje je radikalan nego neke druge članice koalicije, te ga se smješta na socijaldemokratski dio lijevog spektra, mekšu, skandinavsku verziju. Novosti…
Ne bi se trebali bojati naroda, grmio je jutros Grmoja, s narodom bi trebali razgovarati, narod bi trebali pitati, ne samo svake četiri godine kad su izbori. Nažalost, Grmoja i Most nisu tako govorili dok su, bez “razgovora s narodom”, odnosno posve suprotno od onoga što su tom narodu obećavali u predizbornoj kampanji, dva puta doveli HDZ na vlast. Redovni izbori, kabinetski dogovori, neobjašnjeni preokreti daleko od očiju “naroda”, Mostu nisu predstavljali prepreku u ostvarivanju ciljeva. Kao što se sada pozivaju na narod i skrivaju iza naroda kad trebaju ostvariti svoje nove ciljeve. Ovaj referendum nikoga ne spašava. Osim Mostovaca. A možda sutra i Andreja Plenkovića – piše Tomislav Klauški. 24sata…
Obavezna članarina je funkcionirala kao namjenski porez, a svaki namjenski porez postoji zbog točno određene svrhe i u zamjenu za njega javni sektor mora obaviti nekakvu korisnu funkciju. HGK nema nikakvih korisnih funkcija, osim deklarativnih, a sam Vidošević je dokaz toga. Da su obvezne članarine potrošene namjenski, onda bi HGK zadnjih 30 godina obavljala svoju funkciju i pospješivala gospodarstvo Hrvatske, bila bi servis poduzetnika kojem se oni mogu obratiti za pomoć, a ne servis političara koji u nju smještaju svoje kadrove. Vidošević je tih 35.5 milijuna kuna ukrao HGK, ali ona ih je prvo otela hrvatskim poduzetnicima, moralno bi bilo da HGK te novce vrati onima kojima su ih oduzeli – piše Branimir Perković. Index…
Obje referendumske inicijative stekle su dovoljan broj potpisa za održavanje referenduma, skupili smo 400.000 potpisa. Pravovaljane potpise donijet ćemo 24. 1. u Sabor – objavio je Most. N1…
Tzv. second hand Rafalei F3R te ‘hrvatska’ bogomolja u Betlehemu, ali i ini rasipnički ‘prioriteti’ državne blagajne s unaprijed programiranim deficitom što će se rebalansima još povećati, Plenkoviću su neusporedivo važniji od zdravlja kopnećih cca četiri milijuna sugrađana koje sve više ovisi o mazohističkom odricanju, strpljenju i požrtvovnosti armije potplaćenih u bijelim kutama te milostinji tzv. običnih/malih ljudi u ad hoc ili kojekakvima stalnim humanitarnim akcijama. U organizaciji nevladinih udruga te uz svesrdnu pomoć medija i dijela javnih osoba. Državna odgovornost je farsa – piše Marijan Vogrinec za H-alter.
Kako se jednostavno možemo dovesti u dobro raspoloženje
Za Badnjak i Silvestrovo radno vrijeme ugostiteljskih objekata, bilo na otvorenom ili zatvorenom, produljuje se na dva sata poslije ponoći. Stožer je odlučio da to neće znatno utjecati na epidemiološku sliku. Tako za ovogodišnje blagdane imamo bitno relaksiranije mjere nego što su bile lani. Trenutno su na snazi mjere koje uključuju ograničen broj osoba na događajima, odnosno nije dozvoljeno okupljanje više od 50 osoba bez covid-potvrde, a i za takva okupljanja, uz potvrdu, potrebna je dozvola. Također, restorani i kafići, u koje mogu ulaziti svi, neovisno o covid-statusu, imaju pravila o razmaku stolova, dezinfekciji i nošenju maski osim dok su gosti za stolom. Ipak, bit će zanimljivo vidjeti kako će se odvijati novogodišnje proslave dok posjetitelji ne smiju bez maske ustati od stola, zadržavati se na šanku ni plesati. Jutarnji…
Na softverskom web shopu Keysfan.com možete naći izuzetne cijene softvera ovih blagdanskih dana. Idealno za poklon, akcija ima ograničeno trajanje, količine su također ograničene:
Superpovoljna kupnja u paketu uz kupon: BKS62 kojim dobivate 62% popusta!
Opširnije na Keysfan.com
22 ideje za božićne poklone koji nisu stvari nego iskustva
Mikro i mali poduzetnici nakon Nove godine moći će birati žele li plaćati članarinu HGK ili ne. Ukoliko se odluče biti u komori, više neće plaćati 42 kune članarine, već 150 kuna. Oni koji ostvaruju prihode više od 7,5 milijuna kuna, plaćat će članarinu od 300 kuna. Poslovni…
Nepraktičnosti slavljenja Božića u svemiru
Udruga Glas poduzetnika kritizirala je novu Vladinu mjeru kojom planira novčano poticati samozapošljavanje i povratak u Hrvatsku onih koji su iselili: Novim mjerama koje premijer predlaže i načinom na koji ih je predstavio Andrej Plenković i njegova Vlada jasno poručuju svima onima koji su unatoč odnosu države prema njima odlučili ostati u Hrvatskoj i ovdje pokrenuti svoj posao, koji su uredno plaćali sve doprinose i nosili se s kompliciranom birokracijom sve ovo vrijeme – da su to radili uzalud i da njihovo dostojanstvo očito nije jednako vrijedno. Osim što je Vlada trošila naše novce na birokraciju i uhljebe i brojne besmislene i propale projekte, sada će dodatno novcem poreznih obveznika financirati pokretanje poslovanja onih koji godinama nisu niti kunu uplatili u proračun. N1…
Uh, ovo je smeće, ne znam zašto obrađuju klasike. Nisu nikad dobri kao originali, kaže jedan lik u komediji “Home Sweet Home Alone” gledajući neku modernu SF-ovsku verziju fiktivnog gangsterskog klasika “Angels With Filthy Souls”, filma unutar filma u “Sam u kući” i “Sam u kući 2”. To je prva od nekoliko “meta” šala u šestom dijelu serijala “Home Alone”, četvrtim bez nezamjenjivog Macualayja Culkina, koji nastoji funkcionirati kao nastavak (manje) i remake (više), kako to danas obično biva s novim filmovima starih franšiza. No teško da će ovaj film postati božićni klasik. Slobodna…
Lakše je baciti 200 tisuća kuna na jednog povratnika, nego promijeniti stranku, državu, administraciju, mentalni sklop čitavog društva. Lakše je dati nekome 200 tisuća kuna i poslati ga u Liku, misleći da si tako riješio problem, nego potencijalno izgubiti milijune kuna od korupcijskih dealova, od zapošljavanja rodbine, prijatelja i stranačkih drugova, od kriminala i pljačke hrvatskog i europskog novca ili odricanja od povlastica i skupe države – piše Tomislav Klauški. 24sata…
Istraživanje je pokazalo da je dosad nestalo čak 40 posto površine himalajskih ledenjaka, od čega dobar dio nakon 70-ih godina prošlog stoljeća. Stanovnici planina i dolina rijeka Ganges, Ind i Brahmaputra, kao i mnogi drugi, vodom se opskrbljuju upravo iz ovih ledenjaka. Čak dvjema milijardama ljudi prijeti nestašica vode zbog topljenja ledenjaka. Novi list…
Neprijatno je svjedočiti svim tim ljudskim hijenama, političkim populistima, nadriznanstvenicima i navodnim medicinskim stručnjacima, medijskim muljatorima s raznoraznih “provjerenih izvora pouzdanih informacija”, kako interesdžijski kruže oko te neupućene i isprepadane mase ljudi. Oko ljudi koji sebe – očito bez ikakvog srama, a vođeni iracionalnim otporom prema jednom od najvećih znanstveno-civilizacijskih otkrića ikad i ljutiti zbog cijene koju moraju platiti društvu zbog takvih stavova – nedopustivo poistovjećuju sa žrtvama nacifašističkog holokausta. Zato je i moguće da osobe s druge strane vrijednosnog spektra, koje im pokušavaju argumentima i razumnom logikom dokazati da griješe i da su u teškoj zabludi, vide i etiketiraju kao satrape i zločince – piše Hajrudin Hromadžić. Novosti…
Beč nije prolazna stvar. Starost. Koja je, makar ona zemaljska, uvijek bila nekako odsutno bečka. Grad kao njezina čvrsta metafora: kombinacija predrasude, činjenice i prakse. Dekadencija. Ludilo. Strah od brzog i novog. Mirovanje umjesto trčanja za nečim što će svejedno samo doći. Smrt kao šetalište – piše Marko Pogačar. Lupiga…
Nadan Vidošević, bivši čelik Hrvatske gospodarske komore (HGK), proglašen je krivim za izvlačenje 35 milijuna kuna u aferi Remorker na Županijskom sudu u Zagrebu. Vidošević je proglašen krivim po pet točaka optužnice, a nepravomoćno je osuđen na osam godina zatvora. Zdenka Peternel, njegova dugogodišnja najbliža suradnica također je proglašena krivom koja osuđena na dvije godine zatvora. Bivša voditeljica računovodstva HGK-a Josipa Miladinov i njezina zamjenica Jasna Mikić oslobođene su. Vidošević je dužan je platiti Hrvatskoj gospodarskoj komori 35,5 milijuna kuna i ide odmah u istražni zatvor. T-portal…
Došli oni, ja cila ponosna iznila dvi vrste sarma, mali navalija, cura ublidila. A još ih nije bila ni takla. Kad ih je takla, dodatno je ublidila. Sve se ono iz sarmi razvalilo, giba se ono zdravo punjenje po pjatu a ona se smješka i opet ih hvali. Šta će bidna, sad već postoji mogućnost da ću joj možda bit i svekrva, ko smi išta prigovorit. Ako iko može poštenog vegetarijanca natirat da se vrati mesu, to sam ja sa mojim vegetarijanskim sarmama – piše Boba Đuderija. RTL…
Turistička zajednica Grada Zagreba izdala je brošuru s adventskim programima u gradu, ponudivši posjetiteljima – odmah ispod “Božićne čarolije Adventa” – i jedinstvenu turističku turu “Walk with Tito”. Kao da je s Marxa pao, kao da nekoliko trenutaka ranije nije i sam oglasio opću uzbunu zbog državnog udara i komunističke okupacije Zagreba, tupo se odjednom Peternel čudi i iščuđava zašto nema adventskog klizanja na Tomislavovom trgu i zašto se ugostiteljima i taksistima oduzima zarada. Ne znam što je očekivao od komunista? Božićnu ledenu bajku i adventski poduzetnički inkubator na Zrinjevcu?! – piše Boris Dežulović. N1…
Vlada bi na sjednici u četvrtak trebala otkriti nove demografske mjere koje se navodno zovu “Biram Hrvatsku”. Iako još nije jasno puno toga vezano uz njih, Jutarnji list doznaje kako će vlada davati novac povratnicima iz EU u okviru potpora za samozapošljavanje plus dodatnih 50 tisuća kuna za povratak ili preseljenje. Također, vlada će davati novac i onima koji žele preseliti svoje poslovanje iz urbanih razvijenih krajeva u manje urbane. Oni bi, prema prijedlogu, trebali dobivati također 150.000 kuna za samozapošljavanje te dodatnih 25 tisuća kuna za preseljenje, npr. iz Zagreba u Liku.
Što Hrvat radi da se zaštiti od inflacije ili, općenito, želeći investirati – piše i u vjestici uz ovaj tekst – tuče lovu u ciglu, u kvadrate. Ali tu je potres stvarno napravio ozbiljan kaos. Onemoćala aristokracija se toliko svježe sjeća da je u centru Zagreba, ako je uopće prodavala, mogla prodati praktično po koliko je htjela, i sad stanove od kojih neke osiguravatelji uopće ne žele osigurati nevoljko prodaje po dva soma za kvadrat ili nešto manje. A kvalitetno građene kupuju Dalmoši, vlasnici apartmana, općenito ljudi čiji posao dobro ide, potom digitalni nomadi, te na kraju turisti koji slete u Zagrebu, kao ništa plate Uber do Zadra ili Šibenika, pa im na godišnjem sine da je super zarađivati američku ili britansku plaću, a jesti hrvatsku hranu i piti hrvatsku kavu – piše Tomislav Birtić za Express.
Jeniseja Fištrek, predsjednica Saveza nezaposlenih u intervjuu za H-alter: Ovo je država poslodavaca, to odgovorno tvrdim. O radnicima brine samo deklarativno. Naši političari nikad nisu bili u cipeli radnika. HZZ lakira podatke o nezaposlenosti zbog Vlade i vlasti. Mnogi od onih koji rade na HZZ-u politički su imenovani. U interesu im je da Vlada barata podacima o manjem broju nezaposlenih… Zavod za zapošljavanje je izgubio funkciju da nezaposlenim radnicima pronalazi posao, ono čime se bavi svelo se na čistu papirologiju. Nezaposleni se radnici zato u velikom broju niti ne prijavljuju na Zavod, pa je brojka od 125 tisuća nezaposlenih izuzetno nerealna.
Prirodni plin i nuklearna energija bit će dio liste prihvatljivih energenata Europske unije poznatom i kao ‘zelena taksonomija’ koja bi trebala konačno biti objavljena sredinom siječnja. Plin nije idealan izvor energije, ali bolji je od ugljena, rekao je komentirajući da čak i ako neki ne žele nuklearnu energiju, da se okane ideološke rigidnosti i budu pragmatični jer će nam i nuklearna energija i plin pomoći u dostizanju klimatskih ciljeva. Iako taksonomija još nije službeno objavljena, takva je tvrdnja snažan signal tržištu da bi plin i nuklearna energija mogli biti okarakterizirani kao održiva ulaganja. Skupina Zelenih u Europskom parlamentu već je ususret UN-ovom klimatskom summitu COP26 izrazila veliko nezadovoljstvo nazvavši takav rasplet slomom europske energetske tranzicije. Lider
Glasoviti svjetski lanac restorana Hard Rock Cafe otvara konačno vrata u Hrvatskoj. Vijest o tome objavljena je na već otvorenim službenim stranicama hrvatskog restorana ovog poznatog lanca. Na društvenim mrežama naveli su: A mislili ste da je nemoguće? Da su glasine? Za Hard Rock Cafe sve je moguće. I da, istina je – prvi rockshop dolazi u Dubrovnik. Hard Rock Cafe lanac je tematskih restorana koji su 1971. osnovali Isaac Tigret i Peter Morton u Londonu. Cafe je 1979. godine na svoje zidove počeo postavljati razne uspomene vezane uz rock and roll, a ta tradicija se proširila i na druge u lancu. SoundGuardian
View this post on Instagram
Prije nekoliko tjedana glazbenica Dunja Ercegović objavila je pod imenom Bad Daughter album “Let Me Panic”, zanimljivu, vrhunski produciranu kolekciju pjesama u žanru indie-popa, s elektro predznakom. U intervjuu za Novosti govorila je o nizu tema. Novi album, pristup stvaranju, situacija u glazbenoj industriji… Mogu možda reći da s godinama samo postajem sve realnija i manje sklona romantiziranju, ali generalna ideja ostaje ista. Sve što sam dosad radila je gradilo nekakvu sliku o meni koja je manje-više nosila naslov “Djevojka s gitarom” i znala sam da će možda ova odluka da nakon svih ovih godina izbacim prvi album pod drugim imenom izgledati u krajnju ruku kao nekakva kriza identiteta. Nitko meni ne puše za vratom koliko ja sama sebi i ne doživljavam da sam bila nešto blizu značajnijeg europskog uspjeha. Isto tako ne obraćam veliku pozornost na prognoze kritičara, koliko god one laskale i koliko god sam zahvalna da netko vjeruje uopće da postoji potencijal.
Napetosti su sada na najvišoj razini od 2014. godine, kada je Rusija ilegalno anektirala Krim i poslala “male zelene čovječuljke” u ukrajinsku regiju Donbas. Potpuna kopnena invazija Ukrajine sada je realna mogućnost. No, Putin ne mari za prijetnje Zapada, jer je u zavidnoj poziciji i može vući sljedeće poteze, piše CNN. Europa je u energetskoj krizi i posjeduje male rezerve. A s obzirom na to da 40 posto uvoza plina u Europsku uniju dolazi iz Rusije, Kremlj je već pokazao svoju sposobnost da matira najoštrije sankcije Zapada ograničavanjem proizvodnje i potencijalnim zamračenjima diljem kontinenta. Bez ispaljenog metka, Putin je uspio poslati Zapad u kolektivnu paniku ili barem u poziciju u kojoj osjećaju potrebu umiriti ostarjelog autokrata. Index
Caleb Brackney je student i pravi predstavnik generacije Z koji je aktivan na društvenim mrežama. Posjeduje akustičnu gitaru i neironično voli drvene obloge. Svira klavir i ima veliki TV, laptop i puno vremena za objavljivanje na društvenim mrežama. On je također inspiracija za one koji žele živjeti ekološki prihvatljiviji način života koji je pun putovanja, avantura i koji žele činiti dobro za svijet. Kada je imao 25 godina, Caleb Brackney je završio gradnju svoje nevjerojatne male kuće…unutar starog školskog autobusa. Naoružan znanjem iz arhitekture i krajobraznog dizajna, Brackney je napustio Sveučilište Tennessee s jednim ciljem u glavi: kupiti školski autobus. Pronašao je jedan napravljen 1995. godine, blizu godine kada je rođen, koristeći Facebook Marketplace. Za 7000 dolara pretvorio ga je u mali ekološki dom zahvaljujući recikliranim materijalima, rabljenom namještaju i snažnoj motivaciji da postane samoodrživi i živi ispod radara. Green
Predstavljen inovativni projekt koji e-otpad pretvara u zidne pločice
Pravo drvce, za razliku od umjetnog, vrlo povoljno utječe na mentalno zdravlje. Naime, istraživanja pokazuju da smanjuje osjećaj tjeskobe i da smo suosjećajniji kada ga imamo u kući. Koristi su još veće ako jelku biramo s voljenim osobama. To, osim što nas izlaže boravku na otvorenom prostoru, potiče povezivanje. Kako bi pomirili potrebu za očuvanjem prirode s onom da u domu osjetimo miris živog zimzelenog stabla, možemo se obratiti iznajmljivaču jelki. Čini se jednostavnim – posjetimo najbližeg dobavljača, stablo uzgojeno u loncu odnosimo kući, u vrijeme blagdana u njemu uživamo, a zatim ga vraćamo tamo gdje može rasti tijekom godine. No, funkcioniraju li stvari doista tako? Stabalca koja iznajmljujemo rastu u boroviku te ih moramo iskopati s korjenom da bi ih stavili u tegle. Ako je primjerak veći, korijen mu se ošteti. Tek oko polovica presađenih stabalaca uspije preživjeti. Agroklub
U Hrvatskoj postoje dva „mužjaka“ o kojima se stalno govori. Jedan je predsjednik države koji daje izjave na temu genocida i slučaja Zec kojih se ne bi posramio ni pijani Hitler na domjenku u Auschwitzu. Ovlasti su mu nikakve, ego velik poput bivoljih jaja. Drugi je premijer Plenković. I taj gospodin je siguran da mu se među nogama klati kita velika. Ne podnose se zato jer su slični. U životu nisu učinili ništa po čemu ćemo ih pamtiti. Zaboravit ćemo ih jednako brzo kako smo zaboravili njihove prethodnike i prethodnice. Među njima ipak postoji i razlika. Drastična. Nemoćni Milanović baljezga na sve teme i ponaša se poput luđaka koji uporno ne guta tablete. Plenković je tromi gospodin koji malo govori, ali kad progovori svaka njegova riječ snažno ne odjekne. Do danas nisam mogla zamisliti da u Hrvatskoj postoji treći „mužjak“, jedini kome će ovaj dvojac bez pogovora doći na noge. On je – guverner HNB-a, Boris Vujčić. Piše Vedrana Rudan o našim vrlim mužjacima.
Nacional je uspio rekonstruirati što je tijekom ponedjeljka moglo potaknuti predsjednika Zorana Milanovića da žestoko napadne HDZ, izjavivši da ta stranka planira pokrasti Most kada je u pitanju referendum za koji su mostovci prikupljali potpise. Komentirajući njihovu tvrdnju da su prikupili dovoljno potpisa za održavanje referenduma o ukidanju covid-potvrda, Milanović je na svečanom obilježavanju 30. obljetnice Hrvatskog vojnog učilišta “Dr. Franjo Tuđman” izjavio da je Most očito uspio skupiti potpise, ali da će ih „vjerojatno probati pokrasti“. Upitan tko bi ih mogao pokrasti, Milanović je odgovorio da je to HDZ. Ta žestoka eskalacija napetosti imala je i svoj uvod, koji bi se lako mogao okarakterizirati kao preventivni udar ili, u najmanju ruku, spin HDZ-a. Sada se na desnoj političkoj sceni neformalno dogovaraju hoće li za ovu referendumsku inicijativu pokušati iskoristiti potpise prikupljene za neuspjeli referendum protiv uvođenja eura…
Elon Musk je na Twitteru objavio video u kojem Bill Gates objašnjava kako će internet promijeniti svijet. Riječ je o snimci iz intervjua s Davidom Lettermanom u kojem Gates opisuje internet kao ‘sljedeću veliku stvar’, premda mu njegov domaćin baš i ne vjeruje. Tportal
Given the almost unimaginable nature of the present, what will the future be? pic.twitter.com/b2Yw0AXGVA
— Elon Musk (@elonmusk) December 20, 2021
Iako je preminula još 3. prosinca, za njezinu smrt se doznalo tek sad. Navečer je zaspala i više se nije probudila… Užasno mi je teško, trenutno se nalazim kod prijateljice jer ne mogu biti sama. Navečer smo se poljubile i zagrlile, svaka je otišla u svoj stan i sutra je više nije bilo, rekla je njezina majka za Zagreb.info Kasandra je početkom devedesetih bila ikona dance scene. Nema osobe koja nije zapazila 183 cm visoku ljepoticu s rasponom glasa od četiri oktave, kako je u jednom intervjuu rekla njena majka. Pozornost su privlačile i njene zavodljive usne pune silikona, koje je kasnije izvadila. Davorka Ručević uvijek je bila obavijena velom misterija. Godina rođenja pogrešno je napisana na stranici Wikipedije, pa su mnogi bili uvjereni da nije riječ o njoj kada je njeno ime osvanulo na popisu umrlih na stranicama Mirogoja. Rođena je 1967. u Zagrebu, gdje je provela cijeli svoj život, koji nije bio ni malo lagan. Večernji
Stari pokvarenjak Charles Bukowski, trubadur iz prljavoga jarka i glasnogovornik podzemnog polusvijeta koji čine pijanci, kockari, kurve i književnici, danas je naširoko prihvaćen kao jedan od najistaknutijih američkih pjesnika druge polovice dvadesetog stoljeća, a može se pohvaliti i armijom fanatičnih obožavatelja kakva rijetko prati ljude od pera. Taj talent kod Bukowskog je uvijek bolje izbijao u poeziji nego u proznim djelima, a dokaze koji lako brane ovu tezu možemo pronaći primjerice u antologijskoj zbirci “Užici prokletih” koju je u prijevodu Damira Šodana prije deset godina objavio Profil. Ono što najviše upada u oči kad danas čitamo njegove stihove jest koliko se naglo svijet promijenio u četvrt stoljeća nakon njegovih posljednjih radova i smrti. Vremena su danas svakako pretjerano sanitizirana političkom korektnošću koja ne podnosi lako izravnost njegovog izričaja, pa su njegove misli ponekad suviše nelagodne za najnovije generacije čitatelja. Ravno do dna
Uz presudnu potporu SAD-a Hrvatska je ostvarila baš sve svoje strateške ciljeve na međunarodnom planu od 1995. do današnjih dana kojima se odlijepila od svojega balkanskog susjedstva. I već je danas sigurno da bez potpore Washingtona Hrvatska neće ući u Schengen, ma koliko to izgledalo kao tehnička i čista ‘europska stvar’. Nakon što je Plenkovićeva vlada odlučila kupiti francuske borbene zrakoplove Rafale, američko veleposlanstvo kurtoazno je, ali rezervirano, čestitalo, podsjetivši da je dosad SAD darovao Hrvatskoj vojne opreme u vrijednosti oko šest milijardi kuna. Dakle, samo malo manje nego što je prema prvim objavama Hrvatska trebala platiti za avione Rafale Francuskoj, od koje nije dobila ništa. No kap koja je očito prelila čašu američkog strpljenja bilo je hrvatsko odugovlačenje ili izbjegavanje kupnje američkih borbenih vozila Bradley. Višnja Starešina za Lider.
Hyundaijev je robot dug 67 centimetara i širok 60 centimetara te ima četiri 12-inčne gume koje se zasebno mogu kontrolirati pomoću tri motora koji se nalaze na kraju svake osovine. Zahvaljujući složenom ovjesu, središnja se platforma može nagnuti u bilo kojem smjeru, što omogućava MobED-u da vješto podešava kut svog tereta kada je to potrebno. Iz tvrtke navode da MobED može postići najveću brzinu od 30 kilometara na sat i da može voziti četiri sata s jednim punjenjem. Bug
Blajburška komemoracija u dosadašnjem obliku trebala bi biti zabranjena zato što se na njoj promoviraju ustaštvo i fašizam. Izostanak zabrane značio bi kršenje austrijskih zakona. To je sažeti opis mišljenja od 110 stranica koje je na zahtjev Ministarstva unutarnjih poslova Republike Austrije nedavno sastavio tim stručnjaka iz područja prava, politologije i povijesti, uz predstavnike nadležnih austrijskih crkvenih i političkih vlasti. Pored prijedloga definitivne zabrane postojeće komemoracije, koja je u ovakvom izdanju održavana zadnjih nekoliko desetljeća, austrijskim se zakonodavcima nudi pravno tumačenje temeljem kojeg se otvara prostor i za potencijalnu zabranu Počasnog bleiburškog voda, organizatora koji je kao udruga registriran u toj zemlji. Autograf
U Njemačkoj covid-potvrde izdaju i ljekarne, a upravo u njima najlakše je doći do nje krivotvorenom iskaznicom o cijepljenju. Iako azneni zakon predviđa zatvorsku kaznu do pet godina za cijeli proces, od izrade do korištenja krivotvorenih covid-potvrda, svaki tjedan imaju nove slučajeve, a krivotvoritelji su sve bolji pa je sve teže prepoznati falsifikate. Dosad su se krivotvorile markice na iskaznicama cijepljenja, no sad počinju izravno krivotvoriti QR kodove koji se unose u korona-aplikaciju, što je gotovo nemoguće prepoznati kao krivotvorinu. Deutsche Welle
For those wondering, I will pay over $11 billion in taxes this year
— Elon Musk (@elonmusk) December 20, 2021
Najava: Što se desilo da je predsednik Srbije od “Nema te sile i ulice koja će ga naterati da povuče zakone i da mogu samo da ga ubiju” do toga da se doseti da možda ima i drugo rešenje i da je bolje da on pobedi, a da on ubije vladu i parlament. Gosti u emisiji Predrag Voštinić, Miroslav Aleksić i Aleksandar Jovanović Ćuta. Prijedlozi počinju ovdje.
Evo nekih:
O svakoj od tih vijesti postoji link na opširniji članak različitih izvora. Wired
Govoreći o ubojstvima voćinskih Hrvata, Pupovac je rekao da su ”ljudi koji su ovo počinili, prestali biti ljudi, a time i naši sunarodnjaci”. To bi trebalo biti opće shvaćanje, opća mudrost, a nije. No zašto onda nikad nisu nađene i procesuirane barem osobe iz našeg sokaka koje su poslije oslobođenja Voćina osvetnički smaknule 35 civila srpske nacionalnosti? Je li ikad uopće pokrenuta istraga? Ako nije, zašto nije? Barem su ti bili ovdje i dostupni ako već oni drugi nisu. Ili se mislilo da na te zločince treba zažmiriti jer su naši? U svakom slučaju, posljedica je to da ubojice slobodno hodaju Srbijom, Bosnom i Hercegovinom, ali hodaju i Hrvatskom. I onda je sasvim besmisleno osnivati komisije za ”suočavanje s prošlošću” – piše Sanja Modrić za Telegram.
Donedavno je pojam antivaxer označavao teoretičare zavjera koji su dogmatski odbijali svaku pomisao o cijepljenju, uglavnom na temelju konstrukcija s onu stranu razuma. Pandemija je to promijenila. Poremetila je pojmove i odnose među ljudima, kao i bitna politička određenja. U ovom ću tekstu objasniti kako se promijenio pojam antivax i zašto je došlo do velikog skoka udjela antivaxera u ukupnoj populaciji. Bavit ćemo se i temom o tome kako ovi procesi iz temelja mijenjaju politička određenja i opredijeljenja koja će obilježiti 21. stoljeće… – kaže u uvodu članak o terminu “antivakser” Velimir Šonje, dobitnik nagrade za edukaciju o tržištu kapitala.
U biografijama kontroverznog i ekscentričnog umjetnika Salvadora Dalija i čuvenog američkog poslovnog čovjeka i inovatora (i ‘posuđivača’ tuđih inovacija) Thomasa Edisona opisano je kako su obojica pokušavali „boostati“ svoju kreativnost korištenjem sličnog postupka kojim su kontrolirali ritam svojeg spavanja i buđenja. Kako im se u njihovim životima i karijerama štošta može predbacivati, ali nikako ne i nedostatak vizije i kreativnosti, čini se da je to njihov creativity-booster zaista i bio učinkovit… Bug
– Levanda je odjednom počela propadati. U kratkome roku od 3 tisuće komada dobili smo tisuću, tisuću i pol komada. To je tužno, zbilja tužno, priča Igor Deanović, proizvođač levande iz Jelse. Biljka se počne, dodaje, sušiti s jedne strane ili sredine. Siva fleka se širi i u roku od godine dana, nekad i kraće grm se pretvori u suhu masu. HRT
U euforičnom pobjedničkom govoru pred vatrenim pristašama, novi predsjednik obećava u klasno podijeljenoj zemlji veća socijalna i radnička prava. – Proširit ćemo socijalna prava uz fiskalnu odgovornost i brigu o makroekonomiji, što će nam omogućiti da poboljšamo mirovine i zdravstvenu zaštitu, rekao je Gabriel Boric, izabrani predsjednik Čilea. Kao kandidat udružene ljevice, Boric je osvojio 10 posto više glasova od protukandidata, ultradesničara Josea Antonija Kasta, simpatizera vojne diktature Augusta Pinocheta koju je obilježila tortura i koja je utrla put golemoj ekonomskoj nejednakosti. HRT. Veli Klauški: Ajde, makar je Čile dobio Hrvata ljevičara za predsjednika.
Sva ona tlapnja da je kod nas možda lakše, ako ne i bolje, praktično se dokazala mogućom, a domaće mjere protiv pandemije kojima se antivakseri žustro opiru i u usporedbi s državama s kojima se inače volimo uspoređivati pokazale su se prilično liberalnima i na njihovu štetu, ako imate namjeru aktivno živjeti, a ne samo aktivno prigovarati… Koliko smo zapravo normalni i pametni što to želimo, uvjerio sam se prošli tjedan i u gotovo punoj zagrebačkoj Tvornici kulture u kojoj je svirao beogradski Električni orgazam (Igra rnr cela Yu). Nisam 11 mjeseci bio na koncertu u tom najboljem gradskom prostoru, kao ni mnogi drugi, pa je euforiju kojom je publika popratila sjajan koncert obilježio i dojam povratka u normalu. Nema to veze ni s nostalgijom za novim valom uz koji se u ovo jubilarno vrijeme veže Električni orgazam, nego s izvrsnim, jakim i modernim bendom koji je za 40 godina nadživio taj val, ali ima veze s naelektriziranom svirkom i rock-rafinmanom nalik onome Jacka Whitea. Naravoučenje? Vjerujte struci, znanstvenicima, kritičarima i dobrim bendovima, jer ovi ostali zamjenom teza spriječit će vas da uživate i u ovo malo normalnoga što nam je omogućeno. Hrvoje Horvat za Večernji.
Katalog pjesama koje je Springsteen prodao Sonyju uključuje preko 300 pjesama sa 20 studijskih albuma plus još neka druga izdanja. To je značajno veći iznos nego je Bob Dylan dobio od Universala za svoj opus (300 milijuna dolara) ili Neil Young za 50% udjela u svom katalogu (150 milijuna). Među izvođačima koji su prodali sve svoje pjesme su i Fleetwood Mac, Paul Simon, Tina Turner, Shakira i Red Hot Chili Peppers. Prodaja glazbe Davida Bowieja je u pripremi navodno po cijeni od 200 milijuna dolara. Guardian
Uvedena 2020. godine, ‘Untact’ je politika južnokorejske vlade kojoj je cilj potaknuti ekonomski rast uklanjanjem slojeva ljudske interakcije u društvu. Ubrzanje je dobila tijekom pandemije i trenutno se nezaustavljivo širi zdravstvom, gospodarstvom i industrijom zabave. ‘Kompanije koje primjenjuju ovu politiku rastu brže od onih čije se poslovanje odvija licem u lice i uspješnije su u privlačenju investicija te otvaranju novih radnih mjesta’, kaže južnokorejski ministar za male tvrtke i startupe. Tportal / Guardian
Serijal je, osim što je edukativan i zabavan, i pomalo interaktivan. U svaku sam epizodu pokušao ugraditi i nekoliko savjeta koji nam mogu pomoći. Kako održati dug i sretan brak, kako se kvalitetno posvađati i ostati ok, koje su faze u prevladavanju tuge, kako izbaciti ljutnju, a nikoga ne povrijediti, kako oprostiti nekome koga mrziš ili tko te povrijedio i tako dalje… – predstavlja Robert Knjaz za Novi list svoj novi serijal u šest epizoda – o ljubavi, mržnji, sreći, tuzi, strahu i ljutnji.
Nemojte očekivati da postupim kao ostareli hipik i manježa, da vas huškam da razbijete kompjuter i mobilni telefon i da odete da živite u prirodi gde ćete uzgajati zdravu hranu. Ideja nije loša. Ali dockan. Rogonja je došao po svoje. Mi stariji, analogna generacija, koji smo se na internet nakačili u zrelim godinama, nekako uspevamo – mada i mi sve teže – da ostanemo s „ove“ strane mreže, generaciji milenijalaca, takoreći rođenih onlajn, sve je teže da „izađu“ iz mreže, da se orijentišu i snađu u realnom svetu. Pre nekoliko dana, pod pritiskom dvogodišnjeg masovnog onlajn maltretiranja, vređanja i ponižavanja, samoubistvo je izvršila jutjuberka Kristina Ðukić. Imala je samo dvadeset i jednu godinu. Stvar sama po sebi tragična, fakat, ali istovremeno i sjajna prilika za prakticiranje starih srpskih zanata – moralnog paničenja, psihologiziranja i potrage za krivcima… komentira Svetislav Basara.
Odabrao najbitnije Dragan Markovina za Telegram
Jedan od načina štednje i ulaganja koji je zadnjih dana populariziran u javnosti su kolekcionarski predmeti, točnije Lego kocke. Kolekcionarsko tržište je jako široko i svaki segment je priča za sebe. Netko tko je kolekcionar antiknog namještaja ne može transferirati svoje znanje (osim elementarnog) na stare novčiće. Potrebno je puno jako specifičnog znanja da bi se moglo odrediti koji kolekcionarski predmet vrijedi, a koji ne. Ali izgleda da je tržište Lego kockica sve popularnije za investicije. Internet stranica BrickEconomy vrlo studiozno prati kretanja cijena različitih tipova Lego kockica, statistiku i analize. To ne znači da vaše stare Lego kockice, pomiješane i pogubljene, automatski vrijede određene novce. Postoje pravila. Može se trgovati samo potpunim setovima ili pojedinačnim minifigurama. Ako nedostaje kockica iz određenog kompleta, on je bezvrijedan. Znači vaše stare Lego kockice su vjerojatno bezvrijedne, osim ako nemate savršen komplet. Index
Hrvoje Zekanović, protiv kojega je Predsjedništvo Hrvatskih suverenista pokrenulo stegovni postupak isključenja iz stranke, izjavio je u HTV-ovoj emisiji “Nedjeljom u dva” da nije planirao održati tako snažan govor u Hrvatskom saboru o cijepljenju protiv COVID-a. To je bila tema koja me je dugo tištila i mučila pa sam možda ono izgovorio na jedan logičan način kako sam se i osjećao. Na pitanje je li istina da je jedini cijepljeni od onih koji su desniji od HDZ-a, kazao je kako mu se čini da je još jedan kolega cijepljen, a jedna kolegica se u međuvremenu cijepila. Kaže da se smatra političarem “desnog kalupa”. Smatra i da je HDZ desniji od MOST-a na političkoj sceni i da je MOST zauzeo prostor Živog zida i Kolakušića. Na idućim izborima im ne prognozira dobar prolaz. Za razliku od Raspudića ja jesam desničar. Ja sam za zaštitu života, protiv Istanbulske konvencije sam bio, išao sam u Marrakesh da kažem da sam protiv migracija, a on i njegova supruga po tim pitanjima ili nemaju stav ili ga imaju različit. HRT
Korporacije u globalnom tržišnom okruženju više ne mogu biti usmjerene samo na sebe, svoje kupce, dobit i djelatnike… Kako bi polučile rezultate i preživjele na tržištu, one moraju pokazati i odgovornost prema zajednici i društvu u kojima djeluju. Međutim, činjenica je da taj pojam na našim prostorima više služi kao zgodna poštapalica u ustima menadžera, koja pridonosi imidžu tvrtke, nego istinska namjera tvrtke. Bilo kako bilo, kreiranje društvene odgovornosti tvrtke nezamislivo je bez potpore odnosa s javnošću. Pojam društvene odgovornosti korporacija uvezli smo iz SAD-a, gdje su tvrtke krajem osamdesetih godina postale svjesne da ne mogu apsolutno sve podrediti tržišnom uspjehu. To je razdoblje kada se tvrtke počinju ponašati ekološki svjesno, kada se temeljitije počinju pridržavati državnih propisa i regulacija te kada dio sredstava počinju ulagati u programe i projekte od kojih korist neće imati samo vlasnici i djelatnici korporacija već i šira društvena zajednica. Je li društveno odgovorno ponašanje tvrtki rezultat jačanja njihove svijesti ili povijesna nužnost? Po svemu sudeći čini se da je u pitanju ipak ovo drugo. Božo Skoko za Epohu.
Novi portal Zagrebi.hr predstavljen je nedavno tijekom vožnje u specijalnom vlaku pod imenom ”Remetinec express – vlak slobode” na liniji Zagreb Glavni kolodvor – Remetinec. Glavni urednik portala Zagrebi.hr je Saša Paparella, koji je kroz Hrvatski centar za istraživačko novinarstvo i slobodu medija (HRCIN) zajedno s Darijom Juričanom radio na dugometražnim dokumentarcima i knjigama o Ivici Todoriću (‘Gazda’), Miroslavu Kutli (‘Gazda-početak’) i Milanu Bandiću (‘Kumek’). Portal počinje s radom 28. prosinca, a promocija je održana nešto više od dva tjedna ranije kako “ne bi građanima RH upropastili Božić podsjećanjem na to u kakvoj zemlji žive”. Telegram
Neumorno igranje s prijateljima, turniri u „kanteru“, prostorije pune dima i vike, ostali su u sjećanju mnogima kojima su računalne igraonice barem na neki način obilježili djetinjstva i mlade tinejdžerske dane. Situacija je danas nešto drugačija. Međutim, iako ih je malo, računalne igraonice i dalje postoje te skupljaju nove (i stare) članove. Bug ih je posjetio nekoliko: Friendly Fire u Dubravi – ima svoj sustav plaćanja u coinsima (nije klasično plaćanje po satu). Dobro je opremljena, izbor igara velik. Game Time – Nešto manja kvartovska igraonica, sat igranja 20 kuna, malo “nezgrapnije” konzole, neudobnije stolice, F2p i Call of Duty igre. Hall of Game – Špansko, mobilni gejming, 5G mreža, Playstation 5, ali gotovo prazna (veća cijena ili novi centar?)… Rezime: Ponude ima, trude se privući igrače, nude članstva s pogodnostima, oprema je kvalitetna, no interes je osjetno slabiji (nego kad smo bili mali).
U priopćenju koje je Juran poslao medijima piše da će Malkovich glumiti u njegovom novom filmu naziva “Pred zidom: priča o Maxu Vanki“. Juran je ranije već radio s poznatim svjetskim imenima kao što su australska diva Melita Jurišić i češki oskarovac Jiri Menzel. Radi se o filmu o stvaranju “najvećih fresaka Sjeverne Amerike” osebujnog hrvatskog slikara Maxa Vanke u Pittsburghu (Sven Medvešek) i njegovog životnog pobratima – karizmatskog američkog publiciste slovenskog podrijetla Louisa Adamiča (John Malkovich). Admič je bio kontroverzna američka ikona socijalnog romantizma, intimus predsjednika Roosevelta, književnika Dreisera, Sinclaira, Dos Passosa. Radi se o složenom kozmopolitskom autoru popularnih američkih romana koji i danas uvelike intrigiraju američke medije. Inače, Malkovich je nedavno bio u Hrvatskoj te je u Lisinskom izveo komad ‘Glazbeni kritičar’ u kojem citira kritike Mozarta, Brahmsa, Chopina. Jutarnji
Nacionalnu groupie je u novom tekstu posjetila mama koja ga jet uhvatila kako masturbira na časopis Erotika. U neugodnom razgovoru počeli su pričati zašto se jednom već ne oženi i napravi unuke: Jedino sam u vrijeme Bandićeve vladavine ponekad znao pomislit da bih mogao imat djecu… Recimo da nađem neku žensku koja zbog karijere, sebičnosti nije dobila dijete, pa je na pragu četrdesete pukne kriza, panika da će ostat sama bez muža i potomstva. I onda uletim ja i odmah joj na brzinu naštancam troje djece. Ona nastavlja radit, a ja od Grada uzimam plaću kao roditelj odgojitelj. I sve te unuke kojih si toliko željna uvalim tebi u Đakovo, a ja po čitave dane hladim jaja, cugam i primam plaću. Ubrzo je zatim čuo glas glumca Ožegovića koji mu je predložio da nazove don Stojića. On mu je preporučio knjigu ‘Blago čistima srcem – Opasnost pornografije’. Nakon tog razgovora Svirac odlučuje prestati s praksom samozadovoljavanja, a časopise odluči spaliti. To će mi bit najljepši božićni poklon od tebe, sine moj dragi!
Dokumentarno eksperimentalnog pristupa, izložba nastaje terenskim istraživanjem, koristeći metodu prakse-kao-istraživanja, te se nominalno i suštinski formulira u ‘šumu-za-ponijeti’ referirajući se kako na instant-kulturu, tako i konkretno na deforestaciju šuma i degradaciju prirodnih staništa u našem lokalnom okruženju. Izložba “Šuma to go” je koncipirana kao site-specific instalacija koja posjetitelje MSU-a vodi kroz niz asembliranih objekata/skulptura, fotografija, video radova te konceptualnih instalacija koje se poigravaju s hrvatskim i međunarodnim zakonima o šumama i zaštiti okoliša. Radovi oblikuju izložbu kao ambijentalno djelo, osmišljeno za izlagački prostor MSU-a – čime prostor galerije postaje prostor djela. Razgledati se može do 9. siječnja 2022. Kulturpunkt
Iako je u planu bio biografski film kojeg bi režirao Martin Scorsese, to se nije realiziralo zbog prigovora Sinatrine obitelji, no Netflix je (pre)uzeo stvari u svoje ruke i došao do dogovora da naprave seriju o životu koji je vodio Frank Sinatra, a koju će potpisati Oskarovcac Bill Condon dok će produkciju voditi Frankova kćer i producentica Tina Sinatra. Condon, dobitnik Oskara za pisanje scenarija za “Gods and Monsters”, napisao je i tri mjuzikla – “Dreamgirls”, “The Greatest Showman” i Oskarom nagređeni “Chicago”. Nedavno je objavljena i vijest kako će Condon režirati i filmsku adaptaciju mjuzikla “Guys and Dolls” iz 1955. u kojem su glumili Sinatra i Marlon Brando. Muzika
Propali pokušaj Europske komisije da internim dokumentom, zbog navodne inkluzivnosti, zabrani, ili liši prava javnosti, upotrebu pojmova koji pripadaju kršćanskoj tradiciji, nije primjer inkluzivnosti nego upravo suprotno, to je primjer negiranja inkluzivnosti. Inkluzivnost je, kada prevedemo na hrvatski jezik, uključivost, a preporuka da se više ne upotrebljavaju pojmovi kao što su Božić ili da se božićni blagdani nazivaju samo praznikom, bez religijskog određenja, isključiva je preporuka. Ne mislim ništa dobro o političkoj afirmaciji religijskih sadržaja, riječ je uvijek o politizaciji religije i njezinom dokidanju, a isto tako, ne mislim ništa dobro niti o političkoj negaciji religijskih sadržaja. Politika i religija su odvojive stvarnosti. Smisao religije nije da ostvari političku moć, nego da, na temelju vjere ili osobnog pristanka, ljudima posreduje nekakav, egzistencijalno relevantan smisao koji će ih egzistencijalno stabilizirati. Marko Vučetić za Autograf.
Jučer je umro Čedo Komljenović, poduzetnik, menadžer i fotograf svjetskog glasa. Svoj životni put Komljenović je započeo u Karlovcu, a završio u luksuznom dvorcu u Milanu, a detalji iz njegove biografije su ostvarenje sna svakog prosječnog čovjeka na svijetu. O smrti Čede Komljenovića oglasila se i Formula 1 na svom Twitter profilu. Fotografije, rad, savjeti, osobnost, snalažljivost i estetika Čede Komljenovića ostat će povijest i brojnih drugih velikih kompanija – od Mercedesa preko Cartiera do Ralpha Laurena. Jedan je od utemeljitelja sportske nagrade Laureus i osnivač Art Mastersa, festivala glazbe, fotografije i umjetnosti. Kao gimnazijalac u Karlovcu već sam počeo fotografirati. Pero Zlatar me uvukao u Karlovački tjednik. Potom sam otišao na studij komparativne književnosti i filozofije u Zagreb. U Švedsku i Englesku sam počeo odlaziti od sedamnaeste godine, da zaradim nešto preko ljeta. Drugi su išli na more, a ja brati jagode u Englesku. U Švedskoj sam bio nekoliko puta. Danju sam radio s fiksirima koji su smrdjeli, a po noći sam u restoranu gulio krumpire i lovio Skandinavke, hvalio se u jednom intervjuu Čedo. Biografiju donosi Index, ali i Telegram.
View this post on Instagram
U ponoć je istekao rok za prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma kojim bi se zahtijevalo ukidanje COVID potvrda i dokidanje Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, odnosno prebacivanje njegovih dosadašnjih ovlasti u domenu Sabora gdje bi se o budućim mjerama odlučivalo dvotrećinskom većinom. Sudeći prema ranijim reakcijama MOST-ovaca, jasno je kako dan prije isteka roka za prikupljanje potpisa nisu imali dovoljan broj „autograma“. Govorilo se o nekih 300.000 prikupljenih potpisa uz napomenu kako se u petak, pretposljednji dan prije isteka roka, skupio veliki broj potpisa, pa se potencijalnim potpisnicima poručivalo da bi se moglo dosegnuti nužni broj potpisa ukoliko se i subota pokaže plodonosnom jednako kao i petak. A potreban broj potpisa je 368.446. Međutim, MOST-u će zapravo biti potreban daleko veći broj potpisa, jer će neki od prikupljenih svakako biti nevažeći – dvostruki ili s pogrešnim OIB-om ili od osoba koje nisu hrvatski državljani. Lupiga
Voda je izvor života, a slatka voda je rijetkost jer iako je 70 posto Zemljine površine prekriveno vodom, od toga je 97 posto vode slano. Od preostalih tri posto pitke vode tek je jedan posto lako dostupno za upotrebu. Razvoj industrije i poljoprivrede koji prate onečišćenja dovodi do nestašice vode. Tržište vode u boci raste u svijetu, npr. u SAD-u se prema Investopediji od 2010. do 2020. potrošnja vode u boci po stanovniku povećala za 61 posto jer prosječni Amerikanac popije otprilike 170 litara vode u boci na godinu. S obzirom na to da je voda i sve povezano s njom očito iznimno važno, isplativo je i ulaganje u nju. Zarada je naravno moguća preko pojedinačnih dionica, dioničkih fondova te burzovno utrživih fondova. Važno je napomenuti da svako ulaganje nosi sa sobom rizik te da ništa što se dogodilo u prošlosti ne može odrediti kakva bi mogla biti buduća zarada. Razlozi za ulaganje leže u činjenici da se putem ulaganja u vrhunsku tehnologiju vode ulazi u djelatnost upravljanja okolišem te dionički portfelj postaje raznovrsniji. Loša strana je da je riječ o rizičnom ulaganju podložnom kretanjima na tržištu, odnosno političkim i gospodarskim promjenama. Lider
Nakon četiri godine priprema, iRonCub, humanoidni robot opremljen s četiri mlazna motora, spreman je ispuniti svoj zadatak: poletjeti u visine. Iza ovog projekta stoje stručnjaci Talijanskog instituta za tehnologiju (IIT), a najnovije vijesti objavit će IEEE Robotics and Automation Letters u svom u siječanjskom izdanju. Na stranicama Instituta objavljen je i popratni video na kojem robot riga vatru iz svojih raketa. Bug
Novo istraživanje pokazalo kako pjesma može spasiti živote
Odnos javnog dobra i privatnog poduzetništva za stranke je, od ljevice do desnice, četvrt stoljeća jedna od tabu-tema. Većina stranaka koja je sudjelovala ili sudjeluje u vlasti, bilo na državnoj bilo na nižim razinama, ne bi o toj temi jer se vodstva boje da ne isplivaju mutni poslovi nekih njihovih igrača. Bivših, a možda i sadašnjih. I onda se svi prave ‘grbavi’. A sasvim je normalno da gradonačelnici kao kupci i poduzetnici kao prodavači komuniciraju. Srećom, sve je više onih gradonačelnika koji su za transparentnost i nenamještene natječaje. Pa im nije problem javno, a ne u zakucima opskurnih restorana, komunicirati s etički korektnim privatnim poduzetnicima. Ispostavilo se da je skup o odnosu javnog dobra i privatnog poduzetništva tek prvi u nizu nasrtaja na 30-godišnju praksu da stranke u Hrvatskoj zapravo ne pišu ekonomske programe. Običaj je tek da se tri mjeseca prije izbora smandrlja nekakav izborni ekonomski program. Koji, ako i ima neke dubine, PR ekipe pacificiraju i učine plitko pitkim za glasače. Miodrag Šajatović Puljkov Centar ironično naziva strankom opasnih namjera, i to dobrodošlom, za Lider.
Zašto Google ne žuri prema webu 3.0? Naime, “web3 evanđelisti” novu tehnologiju vide kao “decentraliziranu”, koju kontroliraju brojni sudionici, što je u potpunoj suprotnosti s poslovnim modelima Googlea, Facebook ili Amazona
Lyon je prvi grad koji je zabranio grijalice na terasama. Evo i zašto
Moj novi rad pod nazivom Intimitet povezujem s događajima iz osobnog života koji korespondira sa snažnom figurom oca i njegove bivše užarske radionice kroz koju sam ostvarila niz samostalnih projekata i kroz koje sam gradila ne samo svoju umjetnost već i sebe kao osobu. Naime, Vlasta Delimar od oca je naslijedila imanje u Štaglincu, na kojem je pokrenula festival performansa Moja zemlja, u sklopu kojeg su gostovali mnogi suvremeni umjetnici. Danas više nema užarske radionice. Ona je srušena, zakopana i nalazi se pod zemljom na istom imanju na kojem je nekada fizički postojala. Mjesto na kojem je postojala užarska radionica pretvoreno je u zelenu površinu kao novi resurs za novo umjetničko djelovanje. “Intimitet” je bio izbor od četrdeset fotografija radova nastalih kroz četrdeset godina njezina djelovanja a koje su javnosti bile pokazane prošle godine u Hrvatskom društvu likovnih umjetnika. Sve je ove fotografije ova umjetnica također zakopala na vlastitom imanju. Jutarnji
Blagdani znaju biti dosta stresni, a kako bi barem djelomično opustio svoje putnike, berlinski javni prijevoznik BVG nudi jestive karte s uljem konoplje. “Na ovaj način možete bez muke putovati Berlinom cijeli dan, a zatim jednostavno progutati svoj božićni stres zajedno sa svojom kartom”, rekli su iz BVG-a.
Dostupne u korisničkim centrima diljem Berlina, ulaznice su napravljene od jestivog papira koji je natopljen s “ne više od tri kapi” ulja konoplje – za koje BVG kaže da “ima smirujući učinak.” Karte koštaju 8,80 eura i dopuštaju neograničeno putovanje javnim prijevozom u Berlinu 24 sata. BVG je također dodao da su potpuno legalne jer je riječ o kanabisu koji se uzgaja za medicinske potrebe. Green
Đikić je jedan od stručnjaka koji su u posljednjih gotovo dvije godine brojnim nastupima u medijima informirali o koronavirusu, upozoravali na potencijalne opasnosti, kritizirali krizni menadžment u Hrvatskoj, BiH ili Srbiji – a ponekad je i hvalio usvojene mjere. Rekao je da vjeruje kako se bliži kraj pandemije zbog omikrona, koji, iako se brže širi, slabije djeluje. Dodaje da je njegova kritika tijekom pandemije bila kritika „dobrog, konstruktivnog, stručnog mišljenja“ koje može pomoći onima koji donose odluke. A te kritike su posljednjih mjeseci očigledno pogodile i neke političke lidere. Duboko unutra sve zemlje Balkana imaju jednu potrebu da imaju vođu koji je nedodirljiv. I ta nedodirljivost je greška našeg sustava. I mi trebamo puno generacija da bismo se prebacili na skandinavski način razmišljanja, gdje u biti normalno da mene kritiziraju moja djeca, da ja kritiziram mog direktora, a da direktor kritizira premijera. To su normalne stvari. Kad se to dogodi u zemljama regije, tada će i mladi tamo ostajati. Ivan Đikić u intervjuu za Deutsche Welle.
Iako je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja relativno nedavno najavilo izradu Plana razvoja geotermalnog potencijala RH koji bi, između ostalog, odredio prostor na kojem će se taj potencijal eksploatirati, i unatoč tome što se razvoj geotermalnih projekata odvija sporo, istraživanja geotermalnih voda koja se provode u Hrvatskoj zapravo su u punom mahu. Na području Međimurja, Podravine, Pokuplja i Slavonije bušotine se nalaze na sedam eksploatacijskih polja, a istovremeno se na 14 lokacija provode istražni radovi u svrhu ispitivanja korištenja geotermalnih voda za proizvodnju električne energije i u toplinarske svrhe. Ako su prethodno desetljeće obilježila ulaganja u vjetroelektrane i solarne panele, ono nadolazeće svakako će obilježiti eksploatacija geotermalnih izvora. Ne samo u Hrvatskoj, nego na globalnoj razini. Primjer jedine geotermalne elektrane u Hrvatskoj, “Velika I”, koja operativno radi na eksploatacijskom polju Velika Ciglena kraj Bjelovara, pokazuje kako je riječ o unosnom poslu. Faktograf
Što se tiče ovog vremena, ima li suptilnije kritike od toga kad bend koji nas je naviknuo na nokturno ugođaje i masne premaze melankolije već s naslovom novog izdanja i njegove naslovne pjesme, koja ga i otvara, poručuje: „Skroz (sam) OK“? To je nešto što graniči s groteskom; katastrofa je velika, ali neki tupavi smiješak zaigra na rubu usana. I samo o sklopu emotivnosti i racionalnosti ponaosob ovisi hoće li se taj smiješak brzo povući i vratiti kameni zabrinuti izraz lica ili će biti samo početak nezadrživog nadirućeg grohota kroz suze. U cijeloj ovoj situaciji u kojoj smo ‘jebeno daleko od OK’, što bi Marsellus Wallace rekao Butchu Coolidgeu u legendarnom Tarantinovom „Paklenom šundu“, Nežni Dalibor kao da pumpa novu snagu i energiju, upravo unatoč svemu. Zoran Stajčić za Ravno do dna.
Stojim pred izlogom gramofonskih ploča, kao što sam prije četrdeset godina stajao, i tako ugledam reizdanje live albuma Bijelog dugmeta, snimljenog u Kulušiću 5. aprila ‘81. Danas bi se, u Croatiji records, pretpostavljam, insistiralo na riječi travanj, ali u Jugotonu je prije četrdeset godina mogao i april. Novu ploču neću kupiti, nisam je imao ni dok je bila stara, i mislim da nikada nisam otpočetka do kraja preslušao. Bijelo dugme nikad nije bilo moja muzika. Ali svejedno, tuga mi tuga najdublja srcem i trbuhom prođe, dok gledam ploču u izlogu. Djevojčica na skurilnoj Stefanovićevoj omotnici, ogrnuta ogromnom odjećom za odrasle, i stopala uvučenih u dvije džinovske štikle, u trenutku izlaska albuma nema ni tri godine. Pred fotografskim objektivom pozira s navršene dvije. Njoj je zabavno, igra se i smije. I onda se skoro rasplačem, shvativši zašto se dizajn Dragana S. Stefanovića raspada. Zato što je cenzuriran. Nedostaje slika na kojoj se toj maloj slobodnoj djevojčici vidi pipica. Miljenko Jergović o, s današnje perspektive, spornom omotu albuma Bijelog Dugmeta za 24 sata.
Zgrade su odgovorne za oko 40% potrošnje energije u EU i 36% emisija stakleničkih plinova. Kako bi se uhvatila u koštac s njima, Europska unija je poduzela velike napore obnove kako bi postigla svoj pravno obvezujući cilj smanjenja emisija na nulu do 2050. godine. Cilj je uvesti minimalne standarde energetske učinkovitosti za sve zgrade do 2035. Međutim, postignut je mali napredak u smanjenju utjecaja građevinskih materijala koji se koriste u građevinskom sektoru na okoliš. Globalno, 11% emisija dolazi od utjelovljenog ugljika u građevinarstvu – emisija stvorenih izgradnjom, rušenjem i samim postojanjem građevine, grijanjem i sl. Procjenjuje se da utjelovljeni ugljik iznosi 10-20% ukupnih emisija povezanih sa zgradama u Europskoj uniji. Nacrt EPBD-a koji je procurio nalaže izračun potencijala globalnog zatopljenja (GWP) u životnom ciklusu novih zgrada putem certifikata energetske učinkovitosti (EPC). To bi se trebalo dogoditi od 1. siječnja 2027. “za sve nove zgrade s korisnom površinom većom od 2000 četvornih metara” i za sve nove zgrade počevši od 1. siječnja 2030. Green
Cijela ta priča s potvrdama izgleda kao da vas prometni policajac zaustavi zbog nekog prekršaja, ali ne traži da mu pokažete ni vozačku niti prometnu dozvolu. Besmisleno, nije li? Da, besmisleno, ali ne i bezazleno. Izlijevanje bijesa na ulicu već je započelo, među predvodnicima ima i već službeno registriranih psihijatrijskih slučajeva, a zacijelo ne manjka ni onih koji tek nekom igrom sudbine u svojem zdravstvenom kartonu još nemaju dokumentaciju takve naravi. Među njihovim sljedbenicima značajan broj čine i oni koji su do prije dvije godine bili sasvim razumni i odgovorni ljudi svih generacija, ali im je dugotrajna pandemija, iz ovog ili onog razloga, nagrizla sposobnost razboritog zaključivanja i odlučivanja. U tako heterogenoj masi, sposobnoj zasad tek za vrijeđanje i urlikavački verbalni linč, leži popriličan politički potencijal, kojemu nedostaje samo netko sposoban za to da njenu neartikuliranost pretoči u donekle koncizan akcijski plan i povede ih u boj za narod svoj. Renato Baretić za Tportal.
Jesmo li mi stvarno dobri samo zbog zadovoljavanja kriterija? Fakulteti su institucije u kojima istraživači pišu članke, ali hoće li gospodarstvenici čitati te članke i iskoristiti nova saznanja? Jesmo li mi procjene zapravo prilagodili tome kako se radi vani jer smo mala zemlja koja nema toliko tradicije u nekim elementima obrazovanja? Dalje ističe kako nas još nešto jako muči: Bi li se ljudi koji su nekada mijenjali svijet uklopili u obrazovni sustav? Bi li mi njih ozbiljno shvatili? Mi se nekada sami cenzuriramo jer unositi promjene znači rizik. Taj rizik treba podnijeti i odlučiti da se te promjene uvedu. Čak kad je i te promjene moguće uvesti, lakše je biti u sigurnosti Platonove špilje i biti u poznatom okružju. Danas bi, recimo, Leonarda Da Vincija zvali “lijeni Pero” jer ne zna čime bi se bavio. Svaka bi obrazovna institucija trebala biti u stanju privući nekog takvog tko ima cijeli niz interesa. Treba ga prihvatiti i pružiti nešto dobro. Netokracija
Huškanjem i homogeniziranjem nezadovoljnih masa protiv zamišljenih neprijatelja skreće se pažnja s osnovnog uzroka ovoga stanja, a to je neoliberalni kapitalistički sustav koji guši svaku mogućnost poboljšanja životnih uvjeta, govori specijalist neurologije, psihoanalitičar i član Radničke fronte. S obzirom na to da je medicinska profesija postala rizično zanimanje i to ne samo sada, smatram da je važno za sve medicinsko osoblje uvesti institut službene osobe. Službena osoba drugačije se tretira pred zakonom pa bi ovakve prijetnje, a pogotovo fizičko nasilje, bili kažnjavani drakonski, slično napadu na policajca. Ipak, s obzirom na nekonzistentno ponašanje Stožera do sada, ne vjerujem da bi se takva mjera dosljedno provodila, ali bismo barem imali zalog za budućnost ako na vlast dođe kakva progresivnija opcija. Anton Glasnović u intervjuu za Novosti.
Zamislite da Hrvatska ima osam kompanija poput HEP grupe, koja je za prošlu godinu iskazala 1,8 milijardi kuna bruto dobiti, što je i najveći profit u 2020. Tih osam HEP-ova trebalo bi raditi cijelu godinu da se od njihove ukupne dobiti alimentira ‘samo osam posto proračuna’. Toliko je, prema Vilimu Ribiću, teška 13. plaća od 7000 kuna, koliko traže sindikati državnih i javnih službi. Na našu sreću, a na Ribićevu žalost, Hrvatska ipak ne troši cijeli proračun na plaće zaposlenih u državnom i javnom sektoru. Trošak 13. plaće bio bi, dakle, znatno manji nego što to pokazuju Ribićevi nezajažljivi apetiti. Pravi izračun troška 13. plaće za državni i javni sektor bio bi bliži iznosu od oko 3,6 milijardi kuna (bruto), što je oko dva posto proračuna. Dakle, za Ribićevu 13. plaću trebale bi sljedeće godine raditi – samo dvije HEP grupe. Goran Litvan za Lider.
Prije svega, valja napomenuti da Zlatni globus danas više ne predstavlja ono što je nekad bio. Štoviše, lanjski skandal koji je uključivao optužbe na račun organizacije Udruge stranih novinara koja dodjeljuje ovu nagradu po pitanju rasizma, klasizma i seksizma, kao i biračko tijelo koje je nepopularno sačinjeno od suviše bijelih muškaraca doveli su čak i u pitanje održavanje budućih dodjela. Filmski svijet sve ozbiljnije traži drugu nagradu koja će preuzeti ulogu Globusa kao rane smjernice za oskarovsku trku, a sve upućuje na to da bi ta čast mogla pripasti sve popularnijoj nagradi Critics’ Choice koja u posljednje vrijeme prilično točno prognozira izbor Akademije. Dva naslova koja dominiraju na oba popisa nominiranih su crno-bijela drama o odrastanju na ulicama naslovnog grada u Sjevernoj Irskoj u doba početka političkog nasilja 1969., „Belfast“ u režiji Kennetha Branagha, te gay vestern redateljice Jane Campion „The Power of the Dog“. Ivan Laić za Ravno do dna.
Zar i drvo nije materijal, dakle tvar koja se kao i sve druge tvari može kemijski modificirati, pretvoriti u nešto drugo? To se pitanje sve više postavlja u doba globalnog zatopljenja, kada bismo željeli posve odbaciti fosilna goriva i fosilne sirovine te se okrenuti obnovljivim izvorima, kako energije tako i materijala. Među tim, obnovljivim materijalima drvo prednjači. Jeftino je, lako se uzgaja, obrađuje i prerađuje, a osim izravne koristi u materijalu, šume čuvaju i obogaćuju tlo, ublažavaju klimu i, možda najvažnije, povećavaju biološku raznolikost pružajući zaklon biljkama i životinjama. Jedna od tih novih tehnologija prerade drva osvanula je nedavno na stranicama časopisa Science: tehnologija za pretvaranje drva u materijal po mehaničkim svojstvima ravan aluminiju. O primjeni novog materijala ne treba trošiti riječi: od ambalaže i građevinskih materijala do automobilskih karoserija. Nenad Raos za Bug.
Iako Stojedinica u posljednjim godinama postojanja nije bila radijska sila kakvu poznajemo iz perioda kada je na Trg izvukla 120 tisuća nezadovoljnijih građana, koji su u studenom 1996. prosvjedovali protiv potencijalnog gubitka koncesije, činjenica jest da je ekipa Stojedinice tijekom godina stvorila temelje onoga što se počelo smatrati sadržajem kakav Zagreb zaslužuje i treba. Nakon gubitka koncesije, tu u priču ulazi Radio Tvornica, nova radio stanica iza koje stoje jake bivše snage Stojedinice. Tu su Ifka, Šaman i Renata Belc Krog, dok je direktor radija Daniel Berdais. Radi se o potpuno novoj priči u domaćem eteru i premda ćemo ih u početku slušati samo na streamu, radi se o ljudima koji itekako dobro znaju svoj posao, a sada, uz godine iskustva i želju da stvore nešto novo na temeljima onoga što je bilo kvalitetno, ponovo kreću u borbu za slušatelje. Index
Sve je manje onih kojima kupnja božićnih poklona predstavlja zadovoljstvo
Banka od siječnja snizila kamate: rata kredita manja za ‘čak’ 2 kune
Bruce Springsteen prodao prava na svoje pjesme Sonyju za 500 milijuna dolara
Projekcije inflacije: Bliži se kraj ere jeftinog novca
Europski lanci trgovina prestaju prodavati nelegalno tretiranu govedinu
Plastika u poljoprivredi sve više zagađuje zemlju – nema alternative?
Nakon prošlotjedne odluke britanskog Visokog suda kojom se dozvoljava izručenje osnivača WikiLeaksa Juliana Assangea SAD-u, reagirale su brojne organizacije za zaštitu ljudskih prava i medijskih sloboda, u pokušaju da izvrše pritisak na američku vladu da odbaci optužnicu. Apel američkom predsjedniku Joeu Bidenu uputio je i vodeći britanski dnevnik Guardian, citiravši pritom glavnu tajnicu Amnesty Internationala Agnès Callamard, koja je napomenula da “praktički nitko odgovoran za navodne ratne zločine počinjene u Iraku i Afganistanu nije odgovarao, a kamoli bio optužen, dok izdavaču koji je te zločine razotkrio prijeti doživotni zatvor”. Novosti…
Iako je korona dominirala naslovnicama protekle godine, ostale bolesti i nezgode nastavile su mučiti čovječanstvo. Gizmodo je pobrojao 10 najčudnijih, od vertikalno slomljenog penisa, gljiva koje rastu u venama do zuba koji raste u nosu.
Istaknuti hrvatski dirigent i skladatelj, akademik Pavle Dešpalj umro je u četvrtak, 16. prosinca, u Zagrebu u 88. godini. Bio je gost dirigent u prestižnim inozemnim simfonijskim orkestrima u Luksemburgu, Toulouseu, Milanu, Frankfurtu, Bratislavi, Salzburgu, Budimpešti, Bukureštu, Japanu i Moskvi. Također je ravnao Londonskom kraljevskom filharmonijom. Jutarnji…
Spielberg traži bajkovitu magiju u kadru filma koji je na pola puta između filmičnog i realističnog. Jer, imigrantski podtekst je čak i izraženiji u novoj verziji. Moderna “Priča sa zapadne strane” pjeva i pleše na pozornici stvarnog svijeta protiv rasnih tenzija i nasilja današnjice – piše Marko Njegić. Slobodna…
Dokumentarni serijal ‘Jedna jedina’ kroz tri epizode donosi intrigantnu povijest jugoslavenskog nuklearnog programa koji je na svojim počecima, neposredno nakon Drugog svjetskog rata, za glavni cilj imao izradu atomske bombe, a tek onda mirnodopsko korištenje nuklearne energije. Bivša Jugoslavija do svog raspada nije odustala od atomske bombe, o čemu će u serijalu uz povjesničare govoriti sudionici i svjedoci tih napora. Serijal će se prikazivati na HRT1 od 3. siječnja u terminu od 20:10 sati. DOP…
Ovog su tjedna objavljene nominacije za Zlatne globuse, a film ‘tick, tick…BOOM!’ izborio je dvije, za najbolji film i najbolju glavnu mušku ulogu (Andrew Garfield). Snimljen je po uspješnom kazališnom mjuziklu Jonathana Larsona, djelomično autobiografskom, no film se puno više oslanja na autorov životopis. Redateljski debi Lin-Manuela Mirande može se pogledati na Neflixu – piše Nenad Polimac. …
Mars ima vlastitu verziju Grand Canyona, a znanstvenici su otkrili da taj enormni klanac krije “značajne količine vode”. Za otkriće je zaslužan Mars Express, orbiter koji kruži oko Marsa. Ono što je zanimljivo je da se većina vode na Marsu nalazi u formi leda u polarnim regijama. Index…
Zakonodavne promjene u najavi, osim poboljšanja učinkovitosti rada sudova uz provedbu akcijskih planova i reformu parničnog postupka, odnose se na reformu stečajnog postupka i postupka stečaja potrošača te reformu izvanparničnog postupka. Reforma parničnog postupka obuhvatit će propisivanje rokova okončanja postupka na pojedinoj instanci suđenja, uređenje sporova male vrijednosti kao pisanih postupaka, održavanje ročišta na daljinu i uvođenje obveznog tonskog snimanja sudskih rasprava, navodi se uz objašnjenje kako je svrha tih izmjena smanjenje broja neriješenih predmeta te ubrzanje postupka. Rokovi za okončanje postupaka propisat će se kako za prvostupanjske tako i drugostupanjske sudove, ali i Vrhovni sud. Time bi se trebala napustiti praksa dugotrajnog sudovanja u kojima se neki predmeti vode desetak pa i više godina. Faktograf…
Zasad su izjave eksperata da bi prodavatelji u centru trebali biti realniji – ne očekivati, zbog novogradnji trženih po tri ili četiri, ili, najboljih, po osam tisuća eura, da se njihovi stanovi u koje još treba ulupati i sedamsto po kvadratu za renoviranje mogu prodati za dvije i pol – samo izjave. Mislim da ćemo u Zagrebu gledati što sam vidio u Londonu i drugim europskim gradovima. Onemoćala aristokracija na kraju će napustiti najbolje lokacije u centru, a treba vidjeti hoće li interpolacije postati standard, to jest hoće li se dobar dio stare gradnje srušiti ili će bogati (morati) platiti očuvanje lica grada – piše Tomislav Birtić. Express…
Kada je kao glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek obustavila istragu djela i zlodjela Gabrijele Žalac i njezinih jataka (ili kada je tu istragu u njezino ime obustavio netko drugi), ona je učinila nešto što je u savršenom skladu s cjelokupnom njezinom karijerom. Ružno je, neljudski i nimalo empatično optuživati je zbog toga. Gospođa Zlata svo vrijeme govori istinu, ali stvarnost ponekad s istinom nije u skladu. Ako vam je, međutim, do istine koja bi bila u skladu sa stvarnošću, za sve što kanite staviti na dušu gospođe Zlate, možete optužiti one koji su je postavili, primili na posao ili izabrali, u savršenom kontinuitetu, od 1980. do danas – piše Miljenko Jergović na blogu.
Sredinom listopada Porezna uprava krenula je u akciju nadzora oko 50.000 obrtnika paušalaca zbog mogućih poreznih zloporaba i otkrivanja prikrivenog nesamostalnog rada. Porezna tvrdi da institut paušala mnogi zloporabe prikazujući se kao samostalni obrtnici dok zapravo većinu ili sav prihod ostvaruju u dogovoru s jednim jedinim naručiteljem, čime se izbjegava zapošljavanje i plaćanje puno viših doprinosa i poreza. Pod najvećom su sumnjom obrtnici u IT sektoru, u kojem je zabilježen najveći rast broja paušalaca, zbog čega su svima poslani upitnici koje moraju ispuniti kako bi otklonili sumnje u prikriveno zapošljavanje. Paušalcima su poslani upitnici, a dosad ih je 83% odgovorilo. T-portal…
Nakon svake promjene cjepnog statusa potrebno je zatražiti novu EU digitalnu COVID potvrdu. Ako osobe nakon boostera ne mogu dobiti COVID potvrdu, treba provjeriti na lokaciji na kojoj su se cijepile ili kod svog liječnika jesu li podaci ispravno uneseni. Osobama koje su preboljele COVID-19 nakon cijepljenja neće se nužno produljiti trajanje EU COVID potvrde. Primjerice, ako osoba nakon cijepljenja ima COVID potvrdu koja vrijedi do lipnja 2022., a u studenom je preboljela COVID-19, potvrda na temelju preboljenja trajala bi do svibnja 2022. Međutim, sustav automatski izdaje potvrdu koja je povoljnija u trenutku podnošenja zahtjeva, onu koja dulje traje. Večernji…
U emisiji Puls HTV-a znanstvenici su govorili zašto Hrvati vole teorije zavjere. Ja vjerujem da ljudi koji vole teorije zavjere zapravo ih vole na sličan način kao što znanstvenici vole znanost. Otkrivamo nešto što je prije bilo skriveno. Ono gdje je ključna razlika između teorija zavjere i znanosti je u provjeri. Znanstvenik nakon što ima tu neku ludu ideju on traži način kako da obori tu svoju teoriju a teoretičar zavjere će tražiti dodatne dokaze koji potvrđuju tu teoriju – kaže Saša Ceci, znanstvenik s Instituta Ruđer Bošković.
Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović i saborski zastupnik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja krajem siječnja iduće godine prezentirat će javnosti novi model obiteljskih mirovina koji će vrijediti od 2023. Korisnici obiteljskih mirovina, a u 93 posto slučajeva riječ je o udovicama, imat će pravo odabira: ili primati obiteljsku mirovinu koja bi se trebala podići na 77 do najviše 80 posto mirovine preminulog supružnika, ili će moći primati svoju mirovinu i do 50 posto mirovine preminulog supružnika. Jutarnji…
Hrvatska je ove godine nešto popravila plasman na ljestvici Reportera bez granica pa se popela za tri mjesta i sada je 56. Kao poseban problem izdvojena je Hrvatska televizija koja, kako piše, “već godinama pati zbog masivnog političkog miješanja u kadrovsku politiku i redakcijske odluke”. Kritizira se i stanje u privatnim televizijskim kućama zbog “nepreglednih vlasničkih odnosa” koji “često skrivaju povezanost s gospodarstvom i politikom”. Spominju se i kampanje zastrašivanja novinarki i novinara koji izvještavaju o organiziranom kriminalu i ratnim zločinima te masa tužbi podignutih protiv medija i novinara. DW…
“The Hand of God” je najosobniji film talijanskog redatelja dosad, i jedan od najboljih. Film je nostalgična autobiografska posveta njegovu dječaštvu i mladosti u Napulju 80-ih, obilježenom filmovima, erotskim fantazijama i Maradonom, koji je za Napolitance bio Bog čak i kad je dao gol rukom. Film je nastao pod izrazitim utjecajem Federica Fellinija, Sorrentinova najvećeg formativnog uzora. Ako je “Velika ljepota” bila Sorrentinov “Slatki život”, “The Hand Of God” je njegov “Amarcord” – piše Marko Njegić. Slobodna…
Zapitajmo se ipak koji su to ljudi koji se nisu javili vlastima da su bili branitelji ni 1996., ni 1997., ni 2003., ni 2005. godine. Gdje su bili dosad da bi se probudili tri desetljeća poslije svega i zavapili da su oštećeni? I kako bi ikome osim Tomi Medvedu mogli objasniti odakle taj procjep u samospoznaji za vrijeme kojega su im i djeca već napunila barem 30 godina? Ako ćemo se igrati sa stvarima koje inače ne bi smjele biti za igranje, možemo samo nagađati da su ti novi branitelji valjda odmah poslije rata skinuli uniformu i odselili se na vrh Dinare ili su emigrirali u Maine da love jastoge da bi se tek sada vratili u Hrvatsku i saznali za Zakon o braniteljima – piše Sanja Modrić. Telegram…
Ne osjetiti se ugroženim te uspostaviti primjeren odnos i kvalitetno se stopiti sa zatečenom arhitekturom velikana mogu samo isti takvi velikani. Poput Bernardija. U prilog tomu najkonkretnije govori i njegovo nevjerojatno rješenje interijera i cjelovite opreme zgrade negdašnjeg Radničkog sveučilišta, danas Pučkog otvorenog učilišta u Zagrebu, unutar jednako sjajne arhitektonske ovojnice arhitekata Radovana Nikšića i Ninoslava Kučana. S Bernardijevim amfiteatralnim kamenim memorijalnim sklopom u srcu grada iz 1981. godine Korčulani su vjerojatno ipak u najčešćoj – svakodnevnoj vezi te ga, premda služi i okupljanju i uzimanju predaha s čarobnim pogledom na more, ali i malonogometnim okršajima, nazivaju jednostavno – Spomenikom – piše Zrinka Paladino. Telegram…
Mostova zastupnica za riječ se javila 712 puta, u prosjeku javljala šest puta dnevno. Drugo i treće mjesto najaktivnijih u Saboru pripali su Anki Mrak Taritaš (GLAS) i Miru Bulju (Most) koji su se u godini dana za riječ javili 661, odnosno 512 puta. Trojica zastupnika nisu se za riječ javili ni jednom, to su HDZ-ov Vinko Zulim, SDP-ov Stjepan Kovač i nezavisni Vinko Grgić. N1…
U pitanju je njihov daleko najtiši materijal, glazbeni ekvivalent tablete za smirenje ili bliskog prijatelja koga zovete u pomoć kada je najteže. Pritom vrijedi napomenuti kako se manchesterska četvorka nije odrekla drugih svojih obilježja poput povremeno čudnih, iščašenih ritmova i sklonosti da naizgled direktne, obične balade obogate hip-hop/trip-hop beatom, slojevitim prog aranžmanima ili solo dionicom kakvu bismo prije očekivali čuti u eksperimentalnom rocku. Sve to i dalje je tu premda u dosta sediranom obliku, gotovo kao da slušate nekakav specijalan minimalistički koncert. Ravnododna…
Simpatično je bilo sinoć vidjeti Hrvoja Zekanovića kako je vrtio globus dok je u Otvorenom polemizirao s kolegom zastupnikom Stipom Bartulicom, inače nekadašnjim savjetnikom ljevičarskog predsjednika Republike Ive Josipovića. Tako je slatko sprdati se s ravnozemljašima. Naročito kad to radi netko njima tako politički blizak. No to ne znači da je Zekanović neki veliki prosvjetitelj. Dapače, njegovi politički stavovi, njegov svjetonazor i ideologija često se ne miču dalje od mračnog Srednjeg vijeka. To što sada vodi kampanju za cijepljenje protiv Covida, vjerojatno samo zato što ga je prebolio, pa se u Hrvatskom saboru dere na antivaksere i desničare, ne znači da je jednako napredan i moderan u odnosu prema ženama, prema obitelji, prema seksualnim ili nacionalnim manjinama – piše Tomislav Klauški. 24sata…
Zašto Ljiljana Nikolovska nikada više neće, niti treba nastupiti u svom Splitu? Odgovor na to pitanje potražite na društvenim mrežama ovih dana. Sva količina mržnje od novih generacija, ma koliko bila snažna, nikada neće biti snažnija od količine šutnje njene generacije. Onih koji su, kao i ja, u mraku dvorane na Gripama bili tako zaljubljeni u nju. I ta generacija, upravo ta generacija koja je znala devedesetih što se događa ikoni te generacije, šutjela je kao što bi šutjela i danas da Ljiljana Nikolovska dođe u Split i održi taj povijesni koncert koji Splitu ne treba niti ga nikada ne bi trebalo biti. Moj grad. Moj Split, iako to emotivna Ljilja koja priča o njemu možda i ne zna, nažalost je grad potpunih i trajno sjebanih beskičmenjaka i ljudi koji su zauvijek svojim nepoduzimanjem devedesetih ostali kao ustrašene ovce – piše Ivo Anić za Lupiga.
Danas se individualna sloboda shvaća u svojoj suprotnosti totalitarizmu. Ali uvjerenje da se individualna sloboda i totalitarna država međusobno isključuju rezultat je naše totalne impregnacije liberalnom propagandom kojoj smo izloženi već gotovo pola stoljeća. Tako smo na primjer zaboravili da Mussolini u vrijeme svog uspona na vlast poručuje da izvan individuuma ne postoji nikakva ljudska stvarnost. To što će kasnije ustvrditi da ne postoji nikakva stvarnost izvan totaliteta države nije za njega bila nikakva kontradikcija… Od psihoanalize smo naučili da je ljudska psiha izuzetno otporna na proturječja, da suprotstavljeni stavovi u njoj žive u harmoniji, na jednoj spontanoj razini koja je opasna upravo zato što je autentična. Ljudi koji podržavaju svaku vrstu državnog nasilja prema migrantima istovremeno su spremni čak nasilno braniti svoje pravo na apsolutnu slobodu kretanja, na primjer bez Covid-potvrda i u tome ne vide nikakvo proturječje – kaže filozof i publicist Boris Buden u intervjuu za Novosti.
Vozači i medicinske sestre iz saniteta planiraju ustavnu tužbu protiv Ministarstva zdravstva, tvrde da krše ustav i da su vozači u sanitetu diskriminirani. Dio ljudi u sanitetu 2011. maknut je s koeficijenta i oštećen za primanja u iznosu od 1000 do 1500 kuna mjesečno. Naš obujam posla je svakodnevno sve veći i veći, mi na godišnjom bazi primjerice u KZŽ napravimo tisuću prijevoza više, a uslijed korone se sve odrađivalo bez pitanja – poručuju. Index…
Softver je odličan božićni poklon, pogotovo ako ga možete nabaviti po dobroj cijeni, a možete u Keysworlds Merry Christmas Sale. Evo izbora iz atraktivne ponude:
Ponuda broj 1: Popust od 90% MS Office 2021 i Windows 11
Ponuda broj 2: Alati za rad od kuće – Office 2019 i Windows 10
58% popusta na ostale proizvode uz kupon BBF58
Izvješća s kojih je skinuta oznaka tajnosti pokazuju da se istraga vodila u više smjerova, od sovjetske obavještajne službe preko talijanske mafije pa do komunističkih skupina u Africi kako bi se utvrdilo je li Oswald imao pomagače u tom ubojstvu koje je počinjeno 22. studenog 1963. u Dallasu, u Teksasu i koje je potreslo svijet. Dokumenti pokazuju da su Sjedinjene Države pojačale svoje aktivnosti špijunaže i utjecaja na kubanski režim Fidela Castra s kojim je Oswald bio u kontaktu i koji je Kennedyjeva vlada htjela srušiti. No mnogi su nezadovoljni jer je još 10 tisuća dokumenata ostalo tajno. T-portal…
Marija Selak Raspudić objasnila je događaj u Saboru kada su ostali upaljeni mikrofoni, pa se čulo kako joj Grmoja govori da “nisu to dobro napravili, da su se svi okrenuli protiv njih”. Arsen Bauk je rekao kako ispružena ruka Sabine Glasovac njemu ne izgleda kao prijetnja. Dok je Stjepo Bartulica govorio, kamera je u pozadini prikazivala Hrvoja Zekanovića koji se cijelo vrijeme smije i vrti globus. HRT…
U fotelju predsjednika Uprave ZET-a zasjesti će Marko Bogdanović i na toj poziciji zamijeniti Ljubu Romčević Žgelu, dugogodišnju direktoricu ZET-a i jednu od ključnih operativki Milana Bandića. Bogdanović je bio predsjednik Uprave u Đuri Đakoviću, radio za Deloitte, bio izvršni direktor prodaje u tvrtki OMV Indolli te bio član Uprave tvrtke ZM –Vikom iz Zagreb Montaža Grupe. T-portal…
U 2020. najviši je standard, iskazan stvarnom individualnom potrošnjom po stanovniku, zabilježen u Luksemburgu, za 45 posto veći od prosjeka EU-a, prema najnovijoj procjeni Eurostata. Slijede Njemačka i Danska, gdje je bio za 24 odnosno 22 posto veći od prosjeka, a blizu su i Nizozemska i Austrija, gdje se kretao na 17 odnosno 16 posto iznad europskog prosjeka. Hrvatska je uz Bugarsku bilježila najnižu stvarnu individualnu potrošnju po stanovniku, za 32 posto nižu od prosjeka EU-a. Telegram…
Priča o Damiru Vanđeliću storija je o tome što se dogodi kad se Plenkoviću jednom stane na žulj. Martina Dalić pomirila se s Plenkovićem i odustala od svoje osvete premijeru zbog smjene iz Vlade, pa je za nagradu instalirana na čelo Podravke. Vanđelić nije pristao na Plenkovićeve uvjete za gradonačelničku kandidaturu, pa je polako upućen prema izlaznim vratima. Prvo iz Fonda za obnovu, onda iz Nadzornog odbora Ine. U ovoj državi više se isplati biti Filipović, nego Vanđelić – piše Tomislav Klauški. 24sata…
Niti jedna prijašnja medijska tehnologija nije bila u tolikoj mjeri osobna, personalizirana i intimistička, ali i toliko stopljena s ljudskim tijelom, kao što je to mobilni telefonski aparat. Evo jedna naizgled benigna, banalna stvar, recimo izbor zvuka melodije, zvonjave na našim mobilnim aparatima. Ima već neko vrijeme kako u javnom prostoru, na primjer u tramvaju ili na nekom gradskom trgu, testiram ovaj fenomen iz puke znatiželje. “Eksperiment” otprilike izgleda ovako. Zazvoni neki telefon iza mojih leđa, izvan vidnog mi polja, pa na osnovu zvuka koji čujem mentalno skiciram kroki, vizuru lika osobe koja je vlasnik/ica tog aparata – piše Hajrudin Hromadžić. Novosti…
“Neoprostivo” (Unforgiven) kreće obećavajuće kao post-zatvorska, iskupnička drama na temu rehabilitacije kažnjenika, oprosta i (po)kajanja s Bullockicom u deglamuriziranoj ulozi, režirana na pola puta između oskarovskog i nezavisnog/festivalskog ostvarenja. No film je dramski prenatrpan. Slobodna…
Vlada je dala suglasnost za sklapanje Sporazuma o prijateljskom rješenju spora između Republike Hrvatske i američke kompanije Colgate/McCallum, na temelju kojega se toj tvrtci isplaćuje 297 milijuna kuna iz državnog proračuna. Nagodbom bi se, kažu u Vladi, konačno riješio spor proizašao iz postupanja Hrvatskog fonda za privatizaciju, koji nakon promjene vlasti 2000. godine nije u potpunosti izvršio ugovore o nadoknadi dionica u programu kuponske privatizacije. T-portal…
Bruno je vraški talentiran, a kad ne čini kompromise kapacitiran je proizvesti zavodljivu, putenu i seksi mješavinu soul, funk i R&B glazbe koja na albumu “An Evening With Silk Sonic” podsjeća na odlike spomenutih stilova iz 70-ih. Zanimljivo, dok se u rock glazbi ovakav retro kurs smatra zastarjelim i passe, R&B, soul i funk u stilu 70-ih već su neko vrijeme cool meka za hipstere – piše Aleksandar Dragaš. Jutarnji…
Ljudski faktor prvi je koji će zakazati. Bilo da korisnik odabere lošu lozinku, bilo da je zapiše na svima dostupnom mjestu, ili da je koristi za prijavu na više mjesta – sve ove prakse iznimno su riskantne, pa se često kao lijek za slične probleme navodi korištenje raznih aplikacija za upravljanje lozinkama (password managera). Međutim, i njih se može hakirati, a šteta od takvog događaja bila bi značajna. Stručnjaci stoga savjetuju tvrtkama da se prebace na passwordless pristup. Bug…
U protekle tri godine kompanija Peloton je udeseterostručila prihode od prodaje (trenutno oko dvije milijarde dolara godišnje), što se itekako odrazilo na tržišnu vrijednost, koja je početkom siječnja ove godine dosegla vrtoglavih 46 milijardi dolara. No kad se njihov sobni bicikl pojavio u novoj sezoni serije ‘Seks i grad’ tvrtka je u samo jednom danu ostala bez 1.5 milijardi dolara tržišne kapitalizacije. Index…
U akciji policije i Uskoka jutros je uhićen gradonačelnik Kutine Zlatko Babić zbog sumnje u trgovanje utjecajem i podmićivanje zastupnika. Uz Babića uhićeni su donedavni predsjednik Gradskog vijeća Davor Kljakić, nezavisni vijećnik Dražen Kinderman te vijećnik Darko Kousek. Akcija uhićenja pokrenuta je nakon istupa zviždačice Adrijane Cvrtile, direktorice kutinske komunalne tvrtke Eko Moslavina. Ona je optužila gradonačelnika Babića i predsjednika kutinskog HSLS-a Kljakića da su radili pritisak kako bi se u njenoj tvrtki zaposlili pojedini članovi stranke i rodbina vijećnika ili im se povaćale plaće, a sve kako bi se osiguralo glasovanje tih vijećnika za proračun i rebalans proračuna. Jutarnji…
Damir Vanđelić i Luka Burilović uskoro više neće biti članovi Nadzornog odbora Ine. Prema izvorima N1 televizije, Vlada bi danas trebala usvojiti prijedlog odluke da državu u tom tijelu umjesto njih dvojice predstavljaju Davor Filipović, nekadašnji kandidat HDZ-a za gradonačelnika Zagreba, te odvjetnik Branimir Škurla. Treći hrvatski član NO-a, Damir Mikuljan, trebao bi zadržati svoju poziciju. Ovu prilično iznenađujuću odluku Vlada donosi doslovno u posljednji trenutak uoči održavanja izvanredne skupštine društva, zakazane za petak, 17. prosinca.
Ako se netko pita što to uopće danas radi Zoran Milanović kada, naizgled bez povoda, stara ratna zvjerstva opskrbljuje parolom “Država nema ništa s tim”, evo mu odmah nedvosmislena odgovora: predsjednik dovršava zločin. Kao nekadašnji ratni apstinent, trideset godina kasnije, gospodin je odlučio skinuti rukavice i malo okrvaviti ruke, mada to nitko od njega nije tražio, niti je, realno govoreći, itko očekivao išta slično. Jedan od ključnih udjela države u ratnome zločinu, naime, ostvaruje se ponajprije kroz proizvodnju utiska da ona “nema ništa s tim” – piše Viktor Ivančić. Peščanik…
Tijekom pandemije ionako već podijeljeno hrvatsko društvo se polariziralo, a jedan od glavnih okidača takve pojave su dezinformacije, odnosno lažne vijesti. One su sve veći uteg demokraciji, no da bi im se društvo oduprijelo nužno je detektirati suštinu problematike. Otkud dolaze informacije, zašto ljudi ne vjeruju znanstvenim autoritetima, koja je uloga mainstream medija i kako prevenirati utjecaj lažnih vijest samo su neka od pitanja na koja su odgovor pokušale dati sudinice i sudionici na Gongovoj raspravi „Ekspanzija dezinformacija u vrijeme COVID-19 pandemije“. Pandemija je produbila osjećaj nesigurnosti i straha, građanstvo gubi ionako poljuljano povjerenje u institucije, medije i demokraciju. Imamo prosvjede u kojima sudjeluju javne ličnosti, političari oportuno jačaju svoje pozicije na panici i strahu, novinari su napadnuti, a rijetko je tko preuzeo odgovornost. Online dezinformacije imaju snažan ‘oflajn’ utjecaj na društvo. Lupiga
Austrijanci, za koje ćemo složiti da nisu gluplji od nas, jer da su gluplji ne bi valjda nekoliko stoljeća vladali nama, donijeli su propis da nitko nigdje ne može bez covid potvrda, a očekuje se da početkom veljače donesu i drugi, još oštriji, da se svi moraju cijepiti.Jednako kao što im je dosadilo natezanje s ustaškim simpatizerima, analiziranje je li koji od Hrvata podigao ruku da fašistički pozdravi ili se samo išao počešati po glavi, nego će im svima odreda zabraniti okupljanje kod Bleiburga, austrijske vlasti više ne žele ni gubiti vrijeme na teorije urote o izmišljenoj bolesti i pohlepnim farmaceutskim kompanijama, na priče o 5G mrežama, mikročipovima u cjepivima i nadnaravnim svojstvima Ivermektina. Svim čudacima koji šire takve fantastične ludosti kratko i izravno su kazali odjebite i ne možete im se dovoljno nadiviti na njihovoj odlučnosti. Piše Ante Tomić za Slobodnu Dalmaciju
U operaciji Shield II, u kojoj su ove godine “pala” i tri hrvatska državaljana zbog sumnje na počinjenje kaznenih djela, Europol je uhitio 544 osobe. Ciljali su na krivotvoritelje i krijumčare lijekovima te medicinskom opremom, a proveli su operaciju nad 33 organizacije. Među krijumčarenom robom nalazila su se sredstva za doping te razne lijekove poput onih protiv raka, analgetike, anksiolitike i lijek protiv erektilne disfunkcije, ali i medicinsku opremu potrebnu za suzbijanje pandemije te krivotvorene lijekoveprotiv covida-19 pa se tako i na koroni zarađivalo. Tportal
Cijepljenje djece protiv COVID-19 bolesti već je proizvela mnoge polemike, a Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” danas je objavio da od ovog tjedna kreće u Zagrebu, na dobrovoljnoj bazi, i to za djecu iznad 5 godina. Preporučuju ga djeci iz ugroženih skupina, onoj koja provode vrijeme oblicima kolektivnog smještaja sa spavanjem, djeci koja imaju kronična oboljenja zbog kojih su u rizičnoj skupini od težih oblika bolesti te onima koji žive u kućanstvu s kroničnim bolesnicima. Roditelji djecu do 12 godina trebaju prijaviti putem aplikacije Terminko te će biti raspoređeni u ambulante školske medicine po području kojem pripadaju, a adolescenti u adolescentske ambulante. Tportal
Država, kako bi promovirala da ipak nešto radi po pitanju obnove, namjerava potrošiti preko dva milijuna kuna za nabavu promotivnih materijala, poput letaka, kišobrana, kemijskih olovki, blokova, kišnih kabanica, pa čak i platnenih maski na kojima će biti istaknute oznake projekata obnove. Osim toga, namjeravaju plaćati i reklame na radiju, televiziji, društvenim mrežama, portalima itd. Nejasno je, zapravo, koga bi te njihove reklamne kampanje trebale informirati i o čemu, s obzirom na to da se radi o obnovi državnih nekretnina. Znači obiteljskih kuća koje su u vlasništvu države i kojima upravlja Središnji ured za stambeno zbrinjavanje, a ne o privatnim nekretninama. Znači, država će potrošiti preko dva milijuna kuna kako bi nas informirala da radi ono što im je i tako obveza. Piše Marko Repecki za Telegram
Do sada se nije obraćalo previše pozornosti na mogućnost uzajamne povezanosti COVID-19 i sindroma nemirnih nogu (i anusa), pa su takva stanja bila vjerojatno manje i rjeđe dijagnosticirana nego što se zaista pojavljuju. Stoga bismo trebali obratiti veću pozornost na slične slučajeve kako bismo detaljnije razjasnili uzajamni odnos između COVID-19 i nemira u anusu”, zaključuju autori ovog znanstvenog teksta. Dakle, ukoliko ste preboljeli COVID-19, a sada osjećate stalni neugodni nemir… kako da kažem… tamo dolje, jel’te…, možete volontirati za znanost: javite se na adresu Tokyo Medical University Hospital, Department of Infection Prevention and Control, 671 Nishishinjuku, Tokyo, 160-0023, Japan. Tamo će vam dr. Itaru Nakamura rado napraviti kolonoskopiju i u cilju napretka znanosti detaljno proučavati vaš nemirni anus. Piše Igor Berecki za Bug
Šef hrvatske diplomacije ostaje još sutra u Bruxellesu zbog međuvladine konferencije na kojoj EU sa Srbijom otvara novi klaster četiriju pregovaračkih poglavlja, na temu zelene agende i održive konektivnosti. Grlić Radman planira na toj konferenciji izraziti zabrinutost zbog toga što Srbija još ne pokazuje konkretne rezultate u procesuiranju ratnih zločina, suradnji u pronalasku nestalih osoba, te u području prava manjina. Ipak, unatoč takvoj zabrinutosti, Hrvatska nije imala primjedbi kad se davalo zeleno svjetlo svih 27 država članica za otvaranje novih pregovaračkih poglavlja sa Srbijom. Piše Tomislav Krasnec za Večernji list
Aktualni pravilnik iz, za ove prilike neprispodobivo daleke 1991., nedorečen je i ne prati brojne kurikularne promjene koje su se od tada dogodile. Daroviti učenici trebali bi imati i mogućnost rada s mentorom jedan na jedan u školi. Međutim, nikako nije regulirano kako se to uklapa u satnicu učitelja i nastavnika i kako im se to plaća. Da su svjesni da aktualni propisi ne pružaju optimalna rješenja za darovite učenike, priznaju u Ministarstvu obrazovanja. Za Telegram kažu da im je u narednom razdoblju jedan od ključnih ciljeva posvetiti se pružanju sustavne podrške darovitima. “U sklopu novog zakona o odgoju i obrazovanju, čija je izrada u tijeku i čije se donošenje planira u 2022. godini, ponudit će se jasniji okvir za rad s darovitim učenicima. Uskoro bi, paralelno s tim, trebao uslijediti i rad na novom pravilniku za darovite učenike”, poručuju. Piše Dora Kršul za Telegram
Prije dva tjedna zabilježen je prvi slućaj omikrona u Britaniji te se procjenjuje da je tim sojem trenutačno zaraženo 20 posto svih slučajeva, a to u brojkama iznosi dnevno otprilike dvjesto tisuća ljudi. Britanci su stoga dignuli stupanj upozorenja na četvrtu razinu radi zaštite od prijenosa virusa, a na čeka se i potvrda novih mjera od parlamenta. Ministar Javid tvrdi da se nijedna varijanta nije širila ovako brzo, dok je premijer Johnson najavio B plan ograničenja te pozvao građane da, ako ikako mogu, rade od kuće, a odlučivat će se i o prihvaćanju negativnoga kućnog testa za ulazak u noćne klubove i na velike događaje osim za one koji su primili dvije doze cjepiva. Telegram
Sumanuto je da DORH, institucija, čiji je ključni zadatak otkrivanje i procesuiranje grabežnog kriminala povezanog s novcem, a koja u svom sastavu ima i USKOK, poseban Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, panično brani sudski već odbačeni stav HBOR-a da o silnim proračunskim milijardama smije odlučivati bez ikakvog javnog nadzora? Takve ideje teško je već obraniti i u mnogim zemljama Trećeg svijeta jer su totalitarne i bolesne. Pa zar ne bi dobro sjela jedna saborska raspravica, samo da se vlasti podsjete temelja ustavnog poretka, koje njihove najveće face vrte i prevrću kao šarene pikule? Piše Sanja Modrić za Telegram
Istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji pokazalo je da 22 % ispitanih smatra kako bi moglo prijeći s automobila na električni romobil za kraće udaljenosti, a s obzirom na to da svaki automobil pređe 47 kilometara godišnje na takvim udaljenostima, prelaskom bi se uštedjelo 44 000 tona emisija ugljikova dioksida u atmosferu. Brojke pokazuju da je riječ o emisiji 29 000 automobila. U toj zemlji vožnja električnih romobila na javnim cestama i dalje je ilegalna, a ograničeni su na privatne površine i pokusna područja, dok se u Hrvatskoj raspravlja o novom zakonu te pitanju ograničenja snage. Bug
Poduzetnik Nenad Bakić obrušio se na portal Faktograf te je na svom Facebook profilu pozvao pratitelje na javni linč tog medijskog portala, a u temelju svega Faktografovo je označavanje objava na društvenoj mreži kao lažnih ili istinitih. Poduzetnik smatra da protiv medija treba dignuti tužbu zbog povrede prava po članku 127. Kaznenog zakona te apelira na osnivanje fonda za takve tužbe. Medijski radnici, s druge strane, smatraju kako je riječ o vršenju pritiska i cenzuri, a uz Faktograf su stale i krovne udruge HND te SNH radi zaštite medijskih djelatnik od prijetnji koje nakon objave pristižu u redakciju. Telegram
Ključni problem ustavne definicije razmjernosti mjera neće moći biti riješen prebacivanjem tereta dokaza odnosno rješenja na medicinsku struku prije nego što se uvjerljivo razriješi stručno medicinsko pitanje može li opće cijepljenje suzbiti virus uz minimalne rizike za ljude za koje SARS-Cov-2 ne predstavlja značajnu zdravstvenu ugrozu (ništa nije „kao vodu piti“, ali postoji statistički standard minimalnog rizika koji se uklapa u jednu od temeljnih vrednota medicinske struke „ne činiti štetu“). Apsurd u kojem živimo je u tome što to razriješenje nećemo tako skoro dočekati jer medicinska zajednica se još prije pandemije oštro podijelila u dva kampa. Jedni su bezrezervno za opće cijepljenje, pa i ono obvezno, a drugi, koji nisu antivakseri (a takvih među ozbiljnim liječnicima nema) smatraju da pristup cijepljenju treba biti odmjeren i zasnovan na informiranju, edukaciji i diskretnom odnosu liječnik-pacijent, jer snažni pritisci samo jačaju antivakserski pokret. Piše Velimir Šonje za Ekonomski Lab
Ne bude li NATO radio na smirivanju tenzija s Rusijom, ta zemlja ima u planu postaviti diljem Europe nukleatne rakete srednjeg dometa. Iste su zabranjene od 1987. sporazumom između Gorbačova i Reagana, a Amerikanci su ga napustili 2019. utvrdivši da ga Rusija ionako neprestano krši. Međusobno prepucavanje između dviju sila tako se samo nastavlja. HRT
Advent na Džamki. pic.twitter.com/LUkiVkIMze
— Maja Sever (@SeverMaja) December 12, 2021
Jesu li to u Srbiji samo ekološki protesti? Tko je taj koji je izveo desetine hiljada ljudi na ulice? Može li se ista ideja iskoristiti za izvlačenje na skore izbore? Gosti: Savo Manojlović (Pokret kreni promeni), Srđan Dragojević (redatelj) i Nebojša Zelenović (Otvorena građanska platforma)
Andrej Plenković predstavlja se kao faktor stabilnosti. Danas je otišao u Sarajevo smirivati strasti nakon prekomjernog granatiranja Zorana Milanovića, pohvalivši se da on “vodi čvrstu, odgovornu, razumnu i racionalnu politiku”. Optužio je Mostovce da se iza njihova pandemijskog referenduma kriju “čiste zlonamjerne političke namjere”. U vezi istraga i optužnica protiv njegovih ministara poručio je da mu se “pale lampice kad netko spomene nabavu softvera”. Uglavnom, u moru političke histerije premijer glumi čvrstu stijenu… hvali Tomislav Klauški premijera, ali to nije kraj kolumne već početak. Klauški zanemaruje astrološku činjenicu da je premijer Ovan i da se Ovnovi odlično snalaze u kaosu, zapravo ga vole.
Elon Musk (@elonmusk) is TIME's 2021 Person of the Year #TIMEPOY https://t.co/8Y5BhIldNs pic.twitter.com/B6h6rndjIh
— TIME (@TIME) December 13, 2021
Na 70. svjetskom izboru ljepote u Izraelu odabrana je nova Miss Universe. Harnaaz Sandhu (21), Miss Indije, proglašena je pobjednicom čime je postala Miss Universe za 2021. godinu. – Izbor Miss Universe nije više samo izbor najljepše djevojke na svijetu. Missice moraju biti društveno odgovorne, pratiti aktualna zbivanja u svojoj zemlji i u svijetu te imati mogućnost pokretanja pozitivnih promjena – rekla je direktorica odnosa s javnošću direkcije Miss Universe Hrvatske Ivana Delač. Na izboru za Miss Universe Hrvatsku je predstavljala Dubrovčanka Ora Ivanišević (20) koja je stigla sve do polufinala. Harnaaz Sandhu iz Indije se na natjecanju predstavila kao snažni zagovornik jačanja položaja žena u svijetu. Inače radi kao glumica, a najveća inspiracija joj je poznata Pryanka Chopra i majka koja je ginekloginja, a uz koju još odmalena volontira u kampovima za djevojčice educirajuci ih o higijeni. U slobodno vrijeme bavi se jogom, plesom, kuhanjem, jahanjem konja i igranjem šaha. O delfinima ni riječi. 24 sata
Deutsche Welle malo više problematizira izbor.
Ja kao obožavatelj Beatlesa koji je pročitao i biografije, i kojeg je upravo ta glazba odredila od djetinjstva, i koji sam, eto, naivno mislio da tu više za mene nema iznenađenja i nepoznanica, moram priznati da trenutno proživljavam kulturološke šokove i da se privikavam na 2021. godinu nakon višednevnog ‘druženja’ s Beatlesima koje mi je priredio Peter Jackson… piše o trodjelnom filmu o Beatlesima koji traje od 7 sati i 48 minuta Zoran Stajčić, a rezime glasi – Ocjena: Ne(pr)ocjenjivo. Official trailer
U 108. izdanju magazina pop kulture Drive urednika i voditelja SMS Deutscha, kako glasi alter-ego glazbenog fanatika i jednog od najuspješnijih hrvatskih poduzetnika Emila Tedeschija, na radiju Yammat FM emitiran je ekskluzivni razgovor s ‘poglavicom rokenrola ovih prostora’, skladateljem i gitaristom Goranom Bregovićem. Poslovni i glazbeni gigant regije pretresli su bogatu karijeru jednog od najuspješnijih glazbenika na ovim prostorima, od njegovih početaka u Jutru i Bijelom dugmetu pa do uspjeha na međunarodnoj sceni, ali dotakli su se i nešto osobnijih tema… Cijeli podcast traje 2 i pol sata. Tportal
Ljubav nije pravedna. Na svijetu gotovo nema osobe koja to nije upoznala, koja se barem jednom nije našla u prilici da je netko privlači, a toga nekoga, ili tu neku, ona uopće nije zanimala. To da ljubavno čuvstvo nije ravnomjerno raspoređeno na obje strane najstrašnija je istina s kojom smo se ikad suočili, najneugodnija od svih neugodnih činjenica s kojima smo se morali nekako naučiti živjeti…
Ako vas djevojka, supruga ili ljubavnica ostavi, nemate razloga biti ni uvrijeđeni ni bijesni. Vaše je ranjeno srce samo vaš problem. Ako vam je ona kazala da odjebete, vi zaista možete napraviti samo jednu stvar. Odjebati. – poručuje Ante Tomić, Slobodna Dalmacija
Ljetopisi bilježe kako je protiv uvođenja kuga-potvrda ustala neka Marija Selak Raspudić, švelja iz Zagreba, banuvši na sjednicu i zatraživši od bana Ivana II Draškovića hitno sazivanje svehrvatskog, sveslavonskog i svedalmatinskog narodnog sabora na Duvanjskom polju… Nije, istina, prvi put da je nekome pala na pamet budalasta ideja da građani preuzmu stvari u svoje ruke u upravljanju nekom situacijom: jedna takva, najzad, izrodila je ono što danas općenito smatramo demokracijom. Pa ipak – uz dužno poštovanje – jedna stvar je upravljanje nekom ubogom i nezahtjevnom parlamentarnom republičicom, a sasvim druga upravljanje najtežom globalnom pandemijom u cjelokupnoj povijesti čovječanstva. Konačno, ni zamisao da bi građani upravljali pandemijom nije posve nova – iznosili su je već kojekakvi marginalni ekscentrici, čudaci, šamani, proroci i epidemiolozi sa zidića pred kvartovskom samoposlugom – ali ovo je, što se zna, prvi put da je takvu zamisao iznijela osoba s uspješno završenom srednjom školom: štoviše, Marija Selak Raspudić završila je i studij filozofije… piše Boris Dežulović za Novosti.
Sedmoro ljudi su ubili morski psi u 2014. godini. A ljudi su ubili najmanje 63 milijuna morskih pasa, a moguće čak i 273 milijuna. Brilliantmaps.com
Ruski predsjednik Vladimir Putin sa sjetom i nostalgijom je govorio o raspadu Sovjetskog Saveza prije tri desetljeća, nazvavši ga propašću “povijesne Rusije” i dodao da ga je teška ekonomska kriza koja je nakon toga uslijedila primorala da počne raditi kao taksist. “Neugodno mi je o tomu govoriti, no nažalost i to se zbilo.” U ranijim je izjavama o raspadu Sovjetskog Saveza, kojim se upravljalo iz Moskve, govorio kao o “najvećoj geopolitičkoj katastrofi” 20. stoljeća. Jedna od 15 sovjetskih republika bila je i Ukrajina. Putin je ove godine na internetskoj stranici Kremlja objavio članak od više od 5000 riječi u kojemu je pojasnio zašto smatra da su južni susjedi Rusije sastavni dio ruske povijesti i kulture. Kremlj tvrdi da Rusija ne planira napad na Ukrajinu. Index
“Quo vadis, aida?” dosad je najskuplji, najambiciozniji redateljičin film, a i film s najvećim ulogom. Postojala je ozbiljna prijetnja da se taj film pretvori u još jedan od državotvorno-viktimomanskih filmova koje u Jugoslaviji snimaju sve tri strane, od hrvatskih primjera 90-ih, do bošnjačkog “Go Westa” i srpske “Dare iz Jasenovca”. Žbanić je inteligentno i promišljeno izbjegla tipične mane takvih filmova… piše Jurica Pavičić za Jutarnji.
Najviši dužnosnici OESS-a (Organizacije za europsku sigurnost i suradnju) u nedjelju su upozorili vlasti Republike Srpske kako svojim koracima opasno ugrožavaju mir u BiH i cijeloj regiji dok je iz krugova grupacije Zelenih u Europskom parlamentu objavljeno kako je Unija u slučaju potrebe spremna vojno reagirati i odmah poslati u BiH šest tisuća vojnika. Jutarnji
Vučić i SNS su na vlasti – i tu će, kako stvari stoje, zadugo ostati – iz prostog razloga što nemaju konkurenciju, što jedini imaju neku politiku i što su jedini koji uspevaju da se organizuju, po mom ukusu i previše, ali to je već unutarstranačka stvar. Pa, naravno, graknuće krugovi dvojke i demokratska javnost, kad je „zarobio državu“ i „uništio“ ostale stranke. Lep primer tupoumnosti. U višepartijskim sistemima cilj svake stranke (bez obzira na boju) i jeste, a i treba da bude, uništenje konkurentskih stranaka – naravno ne fizičko, a i toga je bivalo u Srbiji – mislim na „uništenje“ u smislu smanjivanja konkurentskog političkog uticaja, sve do potiskivanja ispod cenzusa. Politika je po definiciji permanentni građanski rat nenasilnim sredstvima. Bude tu katkad i nasilnih, ali bože moj, svijet je ovaj tirjan tirjaninu i bla, bla, bla… Tako je to bilo od postanja i tako će ostati do kraja sveta, koji možda i nije tako daleko, a koji će – ako se drugačije ne naredi – verovatno započeti u Srbiji… piše Svetislav Basara u 3. nastavku gore naslovljene kolumne, ovdje je prvi i drugi dio.
Događaje popisao Dragan Markovina za Telegram
Herzlich willkommen politika koju je 2015. dijelu EU nametnula kancelarka Merkel pokazala se kao jedna od njezinih najvećih političkih pogrešaka, duboko destabilizirajuća za Njemačku i staru Europu, ali i visoko motivirajuća za sve one koji žele bespravno ući u EU ili je ciljano destabilizirati nekontroliranim masovnim migracijama. EU se danas postupno zatvara u tvrđavu, šengensku tvrđavu. Za Hrvatsku, koja je na njezinom vanjskom rubu, strateški je važno – ne ostati s druge strane europskog bedema. No jednostavnije je bilo ući u šengensku zonu dok su europske granice bile šupljikave kao ementaler nego u vrijeme kad postaju bedem. I zato ne bi trebalo hrvatski ulazak u šengensku zonu uzimati zdravo za gotovo unatoč ispunjavanju tehničkih uvjeta i nekim ohrabrujućim političkim obećanjima (Macron u Zagrebu). Jednostavne trgovine, npr. Rafalei za Schengen, često ostanu samo formule. Višnja Starešina za Lider.
A samo sam te pitao što da radim i kako da se postavim prema ovima iz Vinkovaca što mi otkazuju koncert na koga su me bili pozvali. I lijepo si mi kratko i jasno rekao što da radim i ja sam otprilike tako i napisao u svojoj kratkoj izjavi, u kojoj sam rekao da mi se čini da je to jedna obična politička manipulacija i da ja ne želim napisati da zbog svojih drugih obaveza ne mogu održati taj koncert.Treba li i takvim ljudima objašnjavati da Borisov krik ”Jebo vas Vukovar” nije psovka nego vapaj u nebo? I žalosno je da mnogi ljudi ne mogu prepoznati tu njegovu literarnu montažu u kojoj prividna psovka postaje preklinjanje da se od Vukovara, grada heroja i grada mučenika, prestane graditi mramorna grobnica, pretrpana obiljem grobljanskoga cvijeća i mirisa smrti, već da se taj lijepi grad na Dunavu okrene životu i da se njegovi stanovnici počnu osjećati u svome gradu kao oslobođeni i sretni ljudi, uživajući blagodati svakodnevnoga života i dijeleći svoje radosti, tuge i brige, koje sam život, već sam po sebi, donosi ljudima. Rade Šerbedžija napisao je pismo Borisu Dežuloviću koje se može pročitati na Autografu.
Gost kod Stankovića bio je jedan od najpoznatijih srpskih novinara i autor kultne TV emisije “24 minuta” Zoran Kesić. Govorio je o tome je li uzdrmana vlast srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića te što se to posljednjih tjedana događa u Srbiji vezano uz masovne prosvjede. Samom činjenicom da gostujem tu ja sam izdajnik jer koji bi pravi Srbin, patriot, gostovao u emisiji Nedjeljom u 2 ikad. O svojoj TV emisiji Kesić je rekao kako mu je uzor Jon Stewart i Stephen Colbert. Stanković mu je rekao kako im je predsjednik Vučić podignuo popularnost jer mu je nepresušna tema za satiru, na što je Kesić odgovorio kako je to vjerojatno nešto najljepše što se za Vučića ikad reklo. Nije nas dignuo Vučić nego okolnost da smo se oformili u razdoblju nastanku povoja Srpske napredne stranke na vlasti. Mi smo počeli emisiju 2013. godine kada su oni slavili 5 godina osnivanja, a na vlast su došli 2012. To je bila mlada vlast, mnogo je bila benignija situacija tada. Nisam bio toliko oštar i gorak, no sa zaoštravanjem situacije u društvu, s gadostima koje su se događale u Srbiji i naša je emisija postajala ogledalo te situacije. HRT
Nizozemac Max Verstappen u Red Bullu novi je svjetski prvak u formuli 1 nakon što je u zadnjoj utrci sezone, Velikoj nagradi Abu Dhabija završio ispred Britanca Lewisa Hamiltona u Mercedesu. Do pobjede je stigao pretekavši Hamiltona u posljednjem krugu utrke. Ključno je bilo izlijetanje Latifija u 53. krugu, kad se činilo da je sve gotovo. Mercedes je odlučio ne mijenjati gume i prednost od 11 sekundi djelovala je nedostižnom – osim u slučaju pojavljivanja sigurnosnog automobila. Uoči posljednje utrke sezone Hamilton i Nizozemac Max Verstappen u Red Bullu su bili u vodstvu sa po 369,5 bodova i odlučivala je zadnja utrka sezone. Verstappen je postao 34. vozač u povijesti koji je osvojio naslov svjetskog prvaka. Večernji
Premda film ni izbliza nije umjetnički važan kao neka druga ostvarenja velikog redatelja, Bijeg u pobjedu je bio nevjerojatno popularan u osamdesetim godinama prošlog stoljeća. Posebice u Europi. Jasno je i zašto. Huston je kao nitko prije njega na filmskom platnu isprepleo Drugi svjetski rat, nacizam i nogomet. Priča je jednostavna. U nacističkom logoru u okupiranom Parizu britanski časnik, a inače bivši nogometaš Colby (Michael Caine), dogovorio je nogometnu utakmicu između logoraša i nacista s njemačkim časnikom Karlom Von Steinerom (Max Von Sydow), također bivšim nogometašem, kojeg je puno više zanimao nogomet od bolesne ideje Adolfa Hitlera. Početna ideja je bila da se nogometna utakmica iskoristi kao platforma za bijeg iz logora kroz iskopani tunel ispod stadiona tijekom poluvremena, no kako je u sportu, baš kao i u životu, važno pobijediti i pri tome dati vlastiti maksimum, igrači su na svoju ruku odlučili završiti susret i pokazati da su bolji od protivnika. U filmu je nacist aplaudirao protivničkom strijelcu, no u stvarnosti je bilo drugačije… Index filmska (i povijesna) retrospektiva.
8000Kicks se prvi put pojavio na tržištu 2019., ali priča o tome kako je počeo datira još iz 2018. – kada se Carreira vratio kući iz London, gdje je vodio malu komunikacijsku tvrtku. Kako se vratio u svoju četvrt u rodnom gradu i skromnoj zajednici u Santarému u Portugalu, odlučio je pokrenuti posao sa svojom bakom. Imala je više od 50 godina iskustva u stvaranju materijala za tekstilnu industriju i danas je od velike pomoći tijekom kreativnog procesa. Otília je objeručke prihvatila sudjelovati u iznenađujućem planu svog unuka da naprave cipele od konoplje. Za uzgoj konoplje potrebno je pet puta manje vode od pamuka, na usjevima se ne koriste kemikalije koje štete ekosustavu, biljke apsorbiraju CO2, biljka ima minimalan utjecaj na tlo i konoplja je općenito jedan od najtrajnijih materijala na planetu. Green
View this post on Instagram
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) na kraju 2020. godine imao je nepunih 657,13 milijuna kuna dospjelih obaveza. Unatoč činjenici da je Vlada i tijekom te godine, ali i tijekom ove, uložila značajna sredstva u sanaciju zdravstva, odnosno pokriće nepodmirenih dugovanja bolnica i ljekarni prema veledrogerijama, dospjela nepodmirena dugovanja HZZO-a nastavila su rasti. U devet mjeseci 2021. godine nepodmirena dugovanja su u odnosu na kraj prošle godine porasla za gotovo 916 milijuna kuna te su na kraju rujna iznosila nešto više od 1,57 milijarda kuna. Ti podaci pokazuju koliko se ovogodišnjim sanacijskim injekcijama u zdravstveni sustav uspjelo postići. Nepodmirena dugovanja i dalje su prisutna, a unatoč izdašnim intervencijama države, što u prošloj, a što u ovoj godini, računi nisu niti blizu sravnjivanja. Faktograf
Prve tekstove piše apostol Pavao u svojim poslanicama, s kojima je započeo oko 48./49. godine. Sam za sebe kaže da Isusa nije nikada vidio, osim u nekoj viziji, pa nam o njemu prenosi samo ono što je čuo od drugih. Ali dok nam Pavao jedva što kaže o Isusovim riječima i djelima, kanonska Evanđelja – nastala nekih 40 do 60 godina nakon Isusove smrti i iz kojih vam popovi i propovijedaju – donose već hrpu raznih izjava i događaja. Problem sa svim legendama o Isusu jest da njih nisu pisali neposredni svjedoci. Još su ranokršćanski oci znali da je o Isusu napisano stotinjak Evanđelja, iako ih je Crkva prihvatila samo četiri. Ne znamo tko su autori Evanđelja. Od židovskih izvora o Isusu imamo Josipa Flavija i Talmud. Prevladavajući konsenzus, napravljen neovisno o popovima, najočitijim rješenjem zagonetke o povijesnom Isusu smatra stav da je on doista postojao i da su se na stvarne događaje tijekom vremena nakalemili mitovi i legende. Željko Porobija, teolog i adventist za Index.
U Berlinu su dodijeljene Europske filmske nagrade. Europski film godine je “Quo vadis, Aida?” Jasmile Žbanić, bosanskohercegovačke redateljice. Žbanić je dobila nagradu i u kategoriji europske režije, a glavna glumica Jasna Đuričić najbolja je europska glumica 2021. Među ostalima, Anthony Hopkins najbolji je glumac (“Otac”). Nagradu za scenarij dobili su Florian Zeller i Christopher Hampton za isti film. Najbolji kratki film je “Moj ujak Tudor” Olge Lucovnicove. O Europskim filmskim nagradama odlučuje Europska filmska akademija sa sjedištem u Berlinu koja danas broji više od 4.000 članova, uključujući 40 iz RH. HRT
Do velikog otkrića u mikrorazmjerima došao je tim istraživača sa Sveučilišta Princeton i Sveučilišta Washington razvivši kameru veličine zrna soli. Istraživači u svom radu objavljenom u časopisu Nature Communications objasnili su da su već dostupni različiti ultramali snimači, ali ne uspijevaju snimiti kvalitetne slike. Da bi problem riješili, razvili su jedinstvenu vrstu metapovršine, odnosno umjetni limeni materijal s podvalnom debljinom. Metapovršina istraživača sastojala se od 1,6 milijuna fotoosjetljivih ‘stupića’, velikih poput virusa HIV-a, na površini filma širokoj 0,5 milimetara. Istraživači su izjavili da je to prvi sustav koji upotrebljava površinsku optičku tehnologiju u prednjem dijelu i neuralnu obradu u stražnjem dijelu. Lider
Klinci će i dalje ići na nastavu i u kafiće bez obzira što nam je procijepljenost starijih katastrofalna. Pa ćemo velike skupove – navijačke, vjerske i sve druge – i dalje tolerirati premda nam je zdravstvo prenapregnuto, a medicinsko osoblje pada s nogu. Da se razumijemo, nipošto ne zazivam lockdown, niti online školu jer znam što su moji školarci prolazili dok nisu išli na nastavu. To im sigurno ne bih opet poželio. Ne zazivam ni zatvaranje kafića jer mi je žao vlasnika, osoblja, a i mene samog. Ja, srećom, o tome ne odlučujem. No, razdire me ta moralna dvojba i ne mogu si pomoći – je li smrt zraženih staraca zalog školskoj nastavi za moje klince i mojem svakodevnom ritualu ispijanja kave. Može li se uopće – kad je riječ o ljudskom životu – raspravljati na takav način? Na jednu stranu tezulje stavljati nečiji život, a na drugu prihode od pdv-a i nastavu uživo za djecu ili bilo što treće. Robert Mihaljević za Danicu.
Odraslom čovjeku ne treba više od 90 mg vitamina C dnevno, dakle ni desetinku grama. Tu ćemo količinu lako nadoknaditi ako jedemo, kao što se preporučuje, svaki dan pola kilograma voća ili povrća. No nećemo se moći vitaminom namiriti ako jedemo samo krumpir ili mrkvu. Negdje krajem 20. stoljeća počele su se širiti teorije kako je vitamin C lijek za sve bolesti, posebice protiv raka, pa ga treba uzimati u megadozama, i po desetak grama dnevno. Ni Paulingu ni njegovim vjernim sljedbenicima nije došlo do mozga ono što se uči već na prvim godinama studija medicine i farmacije: svaka tvar, ma koliko u malim dozama bila korisna, u velikima postaje štetna i opasna. Ni vitamin C nije u tome iznimka. Prevelike doze vitamina C povećavaju potrebu za kalcijem pa stoga mogu izazvati njegov nedostatak. Usto potiču nastajanje bubrežnih kamenaca. Sve u svemu: dobro je nastojati jesti što više vitamina C, ali ipak ne toliko da on postane otrov. Nenad Raos o kemiji u prehrani za Bug.hr.
Među 50 najbrže rastućih tehnoloških tvrtki Srednje Europe šest ih je iz Hrvatske
Prodaje se samoodrživa farma na poljoprivrednom zemljištu u samom Parku prirode Papuk
Ovo je najbolja tvrtka: svim radnicima u prosincu nagrada od 10.700 kuna!
Grenland je već 20-ak dana u ‘akciji’ značajnog dobitka ledene mase, mnogo iznad prosječne brzine akumulacije. U jednom danu dobiveno je čak 9 gigatona novog leda, poručuje tako autor objave na Facebook stranici MeteoAdriatica, koji smatra da bi mediji trebali pisati i o iznimnim događajima velikog nakupljanja leda na Grenlandu, a ne samo o velikim gubicima kakvi su, primjerice, zabilježeni tijekom velikih vrućina ovoga ljeta. Tu je problem u činjenici da autor očito miješa kruške i jabuke. Naime, u istraživanju klimatskih promjena ključni su dugoročni trendovi, a ne pojedinačni događaji. Ovi potonji interesantni su samo u posebnim okolnostima. Pri tome je važno razumjeti fizikalne procese koji su zaslužni za pojedine ekstremne događaje. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.
Mali nuklearni reaktori – Mladi, ljepši i manje radioaktivni zamjenjuju stare nuklearke
Razmotao sam adventske lampice poput zmije omotane oko debla na Zrinjevcu i razvukao ih sve do klupe na koju sam poslagao razne vrste vibratora, sado-mazo bičeva, jestivih gaćica, navlaživača u crvenim kutijicama. Na samom rubu klupe kao na straži stajala je figurica Djeda Mraza. Kad joj stisneš gumb na leđima, Djedici ispod trbušine iskoči penis uz zvuk: ohohoo-hoho! Ne bih li se i ja uklopio u adventsku atmosferu, na glavu sam nabio plastične jelenje rogove, a za šlic zakvačio svjetleću gumenu palicu koja je kupcima sugerirala moju obdarenost. Da privučem pažnju svako malo zapjevao bih neku pjesmu s Kićina albuma “Krismas vit Kićo”. U ritmu sam pocupkivao na hladnoći. Pored mog štanda zastale su dvije sredovječne ženske, jedna u dugačkom, smeđem kaputu, druga u crvenoj skijaškoj jakni. Vidjelo se da su još u formi i da redovno posjećuju salone za peglanje bora na faci. Zainteresirano su razgledavale izložene artikle. I dok su one razgledavale vibratore i druge igračke, Nacionalna groupie im je pokušao prodati ivermektin…
U društvima u kojima su građani izgubili povjerenje u one koji donose odluke i vode ih jedna od zadnjih linija otpora veže se uz prirodne resurse i uvjete života. Ako ljudima ugrozite dostupnost donekle čistog zraka, pitke vode i zdrave hrane, vrlo je vjerojatno da ćete naići na otpor. Ukoliko u tome pogodujete tvrtkama čija je globalna reputacija takva da iza sebe ostavljaju ekološki pomor, a ponekad i smrt, onda ste vrlo blizu toga da otpor takvim odlukama nadiđe uže krugove vaših političkih protivnika. Navikao na velike pobjede u utakmicama na domaćem terenu i remije u gostima, Aleksandar Vučić pomislio je da će se pobuna ljudi vezana uz iskorištavanje litija i povlaštene ugovore s tvrtkom Rio Tinto jednostavno ugasiti. Olako je shvatio tu prijetnju i iznenada se našao u izrazito obrambenoj poziciji. Što naravno ne znači da je izgubio. Boris Jokić za Tportal.
Podsjetimo, meteorit je pao u kiši komada meteora koja se dogodila u noći s 4. na 5. veljače 2011. kraj Križevaca. Procjenjuje se da je meteorit pri ulasku u atmosferu težio oko 90 kilograma. Nebesko tijelo doletjelo je pod prilično velikim kutom od oko 60 stupnjeva. Uskoro je pronađen jedan jedini komad, i to u odlično očuvanom stanju. Kasnije analize pokazale su kako se zaista radi o meteoritu, starijim od Zemlje, koji je bio dio asteroida na putanji između Jupitera i Marsa. Danas se čuva u posebnom spremniku za svemirske tvari u sklopu zvjezdarnice Višnjan. Istraživački tim koji ga je i pronašao bio je pod vodstvom poznatog astronoma Korada Korlevića. Podravski
Dogodi li se, doista, novi Šator, a iz zadovoljstva kojim je tu vijest najavio predsjednik zagrebačkog HDZ-a Mislav Herman, da se zaključiti kako su izgledi za to vrlo visoki, bit će to najbolja moguća politička vijest za Tomislava Tomaševića. Gradonačelnika koji se u prvih pola godine opako muči s upravljanjem i spašavanjem jednog opasno zaduženog grada. Demografska mjera zbog koje se “narod” opet diže na noge rijedak je, čak i za hrvatske kriterije, primjer sulude neracionalnosti. Za početak, ako postoji iti jedan dio Hrvatske koji nema problema s demografijom onda je to Grad Zagreb. Glavni hrvatski grad je u posljednjih deset godina po procjenama Državnog zavoda za statistiku, dobio oko 19 tisuća stanovnika i sad ih ima skoro 810 tisuća. Cijela Hrvatska je, pak, u više od 12 puta većem – minusu. Naime, u deset godina se stanovništvo u Hrvatskoj smanjilo za 237 tisuća ljudi. Jasmin Klarić za Telegram.
Izgledno je da će Scholzova vlada biti politički slabija od svih dosadašnjih vlada kancelarke Merkel, iza kojih je u prva dva mandata stajao snažan CDU, a u druga dva snažna Angela. Kancelaru Scholzu neće biti lako ući u cipele bivše kancelarke, velemajstorice političkih kompromisa, ni u Njemačkoj, a još će teže biti zadržati njezinu moć u EU. Dijelom zato što je Merkel svojom osobnošću uistinu obilježila njemačku i europsku politiku u posljednjem desetljeću. Uz to, Scholz nije kancelar veliki pobjednik, već je kancelar iz nužde, jer Merkelin kandidat CDU-a A. Lachet nije mogao baš nikako ponijeti njezine cipele; a iza sebe ima SPD, stranku u (ras)padu. Takav unutarnji politički kontekst odredio je da najvidljivija ministarstva u Vladi preuzmu zapravo manji partneri – Zeleni i liberali. Višnja Starešina za Lider.
Televizijski animirani film “South Park: Post COVID: The Return Of COVID” izravni je nastavak prethodnog specijala koji je skočio 40 godina u budućnost kako bi prikazao odrasle verzije Stana, Kylea, Cartmana i Kennyja. Vrhunac prvog specijala bio je kad su Stan i Kyle obećali da će otputovati u prošlost kako bi spriječili da se pandemija ikada dogodi. Specijal će biti objavljen 16. prosinca na Paramount+ u SAD-u. Datum izlaska u Europi još nije objavljen. Ovo je drugi od 14 predviđenih “South Park” jednosatnih filmova koji će biti prikazivani u ritmu dva filma svake godine. Ravno do dna
Teška kriza u kojoj se kulturni sektor našao tijekom pandemije osvijestila je diljem regije potrebu da se intenzivira, a često uopće i započne sustavno praćenje stanja u kulturi kao preduvjet smislenog koncipiranja kulturne politike. Među brojnim istraživanjima koje su na različitim razinama provodili raznovrsni akteri posebno se izdvaja ono pod vrlo pogođenim nazivom Sada je samo vidljivije: život i rad kulturnih radnika u vremenu korona pandemije, koje je niški Centar za empirijske studije kulture jugoistočne Europe provodio zajedno s partnerima u razdoblju od svibnja do srpnja 2020. godine. Istraživanje je to koje je osobito važno jer donosi jedini pregled stanja u čitavoj jugoslavenskoj regiji. Osim što otkrivaju dramatične asimetrije između ionako loših radnih uvjeta u kulturi u regiji, komparativno prikazani podaci ukazuju na gotovo jednaku mjeru ranjivosti sektora u svim državama. Oni napominju da je u travnju 2020. godine 28 ispitanika u potpunosti ostalo bez prihoda, dok je njih čak 168 – gotovo trećina – ostvarilo prihode manje od 100 eura. Kulturpunkt
O nogometu možemo razmišljati na dva načina. Onako kako o njemu razmišljaju glupani i političari, te ona ograničena čeljad među nogometnim novinarima: kao o profesionalnoj aktivnosti jedanaestorice muškaraca na igralištu, koji imaju svoje cijene u samoposluzi, koja nije ni Konzum ni Spar, nego se zove Transfermarkt. A možemo nogomet gledati i kao dobro plaćen sport, koji je, međutim, i dalje samo jedna lijepa igra. Mnogima, najljepša od svih igara. A ono što igru razlikuje od ne-igre upravo je to što u igri može sudjelovati samo slobodan čovjek. Za razliku od vojnika u ratu, koji su sputani i obvezani prisegom, vjernošću caru, nacijom ili državom, igrači su uvijek i samo slobodni ljudi, koji su slobodno pristali na pravila igre. Odrastao čovjek, pored ostalog, i igra zato da bi bio slobodan. U tom je smislu svaka igra dječja igra. Miljenko Jergović o dječaku kojeg su kaznili glupani i političari.
Plastika se proizvodi pomoću nafte. Da plastika nikada nije izumljena, nafta bi bila manje poželjna nego sada. To bi smanjilo njezin doprinos klimatskim promjenama i snizilo njezine cijene. Nafta bi se i dalje koristila, ali je mogla biti korištena za automobilsko gorivo, a ne za plastiku. Također, bilo bi spriječeno oko 100 milijuna smrtnih slučajeva kod morskih životinja. Naravno, ribe i druge vodene životinje također mogu umrijeti od drugih uzroka, ali oko 100 milijuna smrti je zbog plastike. Tvornice koje se danas koriste za proizvodnju plastike ne bi postojale i stoga ne bi mogle izlučivati svoje kemikalije u mora i rijeke niti pridonijeti onečišćenju zraka. Manje CO2 bi se ispuštalo u zrak jer stvaranje, sagorijevanje i recikliranje plastike stvara puno CO2. Bez plastike ne bismo imali toliki ekološki problem kao sada. Iako plastika ima puno negativnih strana, ona nam je također znatno olakšala život tijekom proteklih godina. Možda i više nego što shvaćamo. Green važe industriju poliestera.
Priopćenje, u kojem navode kako su u itekako iskusili posljedice organizirano vođene negativne medijske kampanje protiv Grupe (od strane Možemo) kao i posla kojega, kako kažu, ‘savjesno, stručno i zakonito’ obavljaju više od trideset godina, zaključuju tvrdnjom da je istina o problemu gospodarenja otpadom u Zagrebu ‘sasvim drugačija od pustih obećanja Tomislava Tomaševića te da se kaotično stanje očituje kroz probleme na području zbrinjavanja svih vrsta otpada u Zagrebu. Dodaju na kraju kako ‘ uz izostanak gradonačelnikovog inovativnog rješenja kojim bi riješio problem glomaznog otpada (sa dvije drobilice), kao i zakonitog rješavanja problema zbrinjavanja svih ostalih vrsta otpada – upućuje na zaključak da, unatoč naglašenoj i nebrojeno puta isticanoj orijentaciji, čelnici Gradske uprave nisu ispunili predizborna obećanja da će građani Zagreba imati najkvalitetniju uslugu uz najpovoljniju cijenu, a sve u skladu sa zakonom. Lider
Glicerol je zaboravljeni, zapušteni i neljubljeni sin Kemije: svagdje ga ima, ali za njega nitko ne mari. Kada se spominju masti i ulja govori se o ovakvim i onakvim masnim kiselinama, a zaboravlja se reći da su one baš za njega, za glicerol vezane. U vinu ga ima više nego alkohola, etanola, i njega, baš kao i etanol, proizvode kvaščeve gljivice, pa opet malo tko pijući vino ima pojma da i njega pije. Uvijek je nekako u drugom planu, uvijek je nečija molekula važnija od njegove, premda je – pokazuju najnovija istraživanja – upravo on, glicerol, ključni kemijski spoj od kojeg je počeo život na Zemlji. Glicerol nije nastao, poput aminokiselina, u pradavnoj Zemljinoj atmosferi dok su kroz nju sijevale munje. Nije ni nastao ni u vrućim izvorima na kopnu ili na dnu oceana. Mogao je nastati samo pri vrlo niskim temperaturama i to djelovanjem ionizirajućeg zračenja. Drugim riječima, glicerol je mogao nastati od drugih organskih spojeva (prije svega metanola) ozračivanjem leda. O mogućoj teoriji nastanka života piše Nenad Raos za Bug.
U tijeku je anketa za aktualni forumski foto natječaj na temu Strah. Fotografije su postavila tri autora, a onaj čija će odnijeti najviše glasova moći će odabrati iduću temu.
Malešević nas je maestralno prevario nazivajući Milanovićevu crtu bahate površnosti – karakterom. U tom kontekstu ispravniji mi se učinio slogan Predsjednik s fleksibilnim karakterom! Ovo ‘fleksibilno’ znači naravno prevrtljivo i ovisno je o interesima koji su utvrđivani u vrijeme dogovora o financiranju kampanje. Milanović je političar kojeg je iznjedrila lijeva opcija. Za očekivati je bilo da će se boriti za prava radnika, za jednakost građana, za bolje uvjete rada i časniju poziciju svih koji pune hrvatski budžet. Nije morao prihvatiti klasnu podjelu društva da bi uvidio da se nekadašnje društveno vlasništvo neravnopravno ‘tranzicijom’ dijeli, te da imamo s jedne strane sve bogatije, a s druge sve siromašnije. Umjesto inzistiranja na barem malim pomacima prema pravednijem društvu, Milanović se spušta na razinu procjena zločina učinjenih prema narodima u svrhu dnevno-političkih interesa. Sead Alić za Epohu.
Šeks je zanijekao tvrdnje da se zbog njegove intervencije tužiteljstvo nije žalilo na oslobađajuću presudu ubojicama te pokazao omot nekakva spisa i ustvrdio da je na njemu Rubešinom rukom i potpisom napisana napomena “ne žaliti se” (Index). U razgovoru za Index Tihomir Rubeša uvjerljivo dokazuje da Šeks laže. Na fotografiji papira koji je pokazao Šeks zaista je bilješka koju je Rubeša napisao i potpisao s karakterističnim T na početku. No, ona je iznad bilješke na koju je Šeks pokazao i pripisao Rubeši. To je košuljica, omot spisa, na kojoj je jedna bilješka mojom rukom pisana iz srpnja 1992. i bilješka koju je pisala druga osoba, druga ruka, drugim rukopisom iz mjeseca studenog iste godine. Nevjerojatno je da to Šeksu nije vidljivo iz rukopisa, a i laiku je vidljivo. Vidi se da je različit rukopis i potpis. Ne znam šta je Šeksu bilo, kao da ima pomračenje uma trenutno ili neki vrag. Ili možda treba promijeniti optičara, možda mu naočale ne odgovaraju, ne znam. Index
Predsjednikovi službeni posjeti isukanim mikrofonima lokalnih medijskih kuća – kao jedina djelatnost kojom se ovaj uistinu bavi – poprimaju formu kontinuirane tirade invalida, jer je teško oteti se utisku da prisustvujemo bizarnome prizoru u kojem čovjek bez obje ruke neprestano udara šakom o stol. Nije mi ni na kraj pameti ulaziti u sadržaj intimne psihološke drame, no sasvim je moguće da histerični suživot nabujala ega s ingerencijama koje ga svode na format političkog mikroba rezultira takvim poremećajem ponašanja da će i konzumacija ničega – konzumacija zraka – biti demonstrirana kao žvakanje sirovoga mesa. Unatoč sve krupnijem izgledu, imamo posla s predsjednikom u gladovanju – piše Viktor Ivančić. Novosti…
Sve do 1990-ih, jakuze su bile potpuno legalni oblik “bratske organizacije”, a onda su japanske vlasti pokrenule kampanju protiv organiziranog kriminala. Na vrhuncu jakuze su imale oko 200.000 članova – do 2021. broj je pao na samo tridesetak tisuća. Jakuze više nisu mogle skupljati novac, unajmiti hotelsku sobu i stan ili imati telefonsku liniju, zabranili su im otvaranje bankovnih računa, a kako ne mogu ni do kreditne kartice ni do nekretnine, mnogi postaju beskućnici i preživljavaju u automobilima. Oni koji su odbijali trgovati drogom i pozivali se na tradicije pradjedova, više nisu mogli birati. Kodeks časti sveden je na – čisto preživljavanje. U svijetu koji danas živi još samo u starim filmovima, takva bi sudbina bila spriječena časnim harakirijem, ali nove generacije ipak preferiraju iPhone u ruci od čelika u vlastitoj utrobi, makar mobitel bili primorani puniti na akumulator – piše Velimir Grgić. Express…
Plutajući Oceanix bit će smješten na južnokorejskoj obali, rasprostirat će se na 75 hektara i moći će udomiti i do 10 tisuća stanovnika, a dizajniran je tako da može izdržati prirodne katastrofe poput tsunamija i uragana. Sve strukture bit će ispod sedam katova visine kako bi se stvorilo nisko težište, a platforme su izgrađene od materijala lokalnog porijekla poput brzorastućeg bambusa koji ima šest puta veću vlačnu čvrstoću od čelika, negativan ugljični otisak i može se uzgajati u samim četvrtima. Zanimljivost projekta je i sustav podvodne poljoprivrede i staklenika. Jutarnji…
Analiza funkcioniranja zdravstva tijekom pandemije u devet europskih zemalja (Italiji, Hrvatskoj, Češkoj, Francuskoj, Grčkoj, Poljskoj, Portugalu, Slovačkoj i Španjolskoj) pokazala je da su službe hitne pomoći u Hrvatskoj i Francuskoj uglavnom normalno funkcionirale. Analizu je provela bankarska grupacija BFF. Ipak, istaknuto je kako je u RH, kao i u većini zemalja, pandemija ozbiljno utjecala na korištenje zdravstvenih usluga koje nisu povezane s koronavirusom. Večernji…
Vladimir Šeks u ožujku ove godine komentirao je ponašanje Zorana Milanovića ovim riječima: Mislim da su simptomi neke psihičke bolesti već visoko uznapredovali, nisam stručnjak, ali se radi o određenom koktelu određenih poremećaja, paranoje, šizofrenije. Jučer je, pak, Vladimir Šeks javno zahvaljivao Zoranu Milanoviću na njegovoj interpretaciji slučaja Aleksandre Zec, pri čemu je predsjednik amnestirao “nesretnog Šeksa” i zanemario podatak da je on svojedobno stavio opasku “Ne žaliti se” na dokumente o slučaju Zec. Kako sada Vladimir Šeks vjeruje riječima i tumačenju “poremećenog, psihički bolesnog šizofreničara”? Zar riječi takve osobe sada imaju težinu? Riječi osobe koju je Šeks prije samo devet mjeseci želio opozvati s mjesta predsjednika države, dok je taj predsjednik izjavljivao da je Šeks “mračan čovjek koji je nanio ogromnu štetu pravosuđu”. A evo, sad se stvorila ljubav, povjerenje i savezništvo – komentira Tomislav Klauški. 24sata…
Svoju glazbenu obradu Ružić je odlučio objaviti upravo na 30. obljetnicu smrti velikog kompozitora i Josipine najveće ljubavi. Pjesma je objavljena i ususret već tradicionalnom koncertu posvećenom Karlu Metikošu, kojeg Josipa ove godine odražava 19. prosinca u dvorani Lisinski. Jutarnji…
Nova Direktiva za reguliranje platformskog rada trebala bi biti obvezujuća za dvije godine. Istovremeno je i hrvatska vlada pokrenula pregovore o uključivanju platformskih radnika u novi Zakon o radu, koji bi trebao stupiti na snagu sredinom iduće godine. Europska direktiva tek treba donijeti kriterije. EK procjenjuje da bi svaka peta osoba (5,5 milijuna) koja trenutačno radi preko platformi trebala biti u klasičnom radnom odnosu i plaćati doprinose i porez na dohodak. Tvrde da u EU oko 28 milijuna osoba radi preko platformi, što je gotovo desetina ukupne zaposlenosti, a za četiri godine taj bi broj mogao narasti na 43 milijuna. Ukupni prihod platformi procjenjuje se na 14 milijardi eura. Otvoreno je i pitanje kriptovaluta koje zauzimaju sve veći dio financijskog kolača, a države i regulatori ne znaju kako bi se uopće nosili s tim segmentom tržišta. Večernji…
Plenković će u jednom času morati odlučiti između dviju solucija: politički riskirati i pustiti da se dogodi ustavotvorni referendum ili okupiti dvije trećine saborskih zastupnika i ugraditi u članak 17. Ustava ono što se zahtijeva u referendumskoj inicijativi mimo izlaska ljudi na glasačka mjesta. Ukoliko bi se zbilo da Plenković zaigra malo riskantnije i da se referendum uistinu dogodi, Vladi i HDZ-u bio bi veoma težak politički udarac kad bi se birači većinski opredijelili za Mostov prijedlog. Vladi i HDZ-u nesumnjivo bi težak udarac bila i predaja bez borbe, odnosno dodavanje pandemije u članak 17. Ustava putem dvotrećinske parlamentarne većine, ali taj poraz bio bi manje vidljiv, pri čemu bi se Plenkoviću otvorila mogućnost da dodatno odugovlači, s nadom da će pitanje Covida-19 postati više-manje irelevantno dolaskom toplijeg vremena i smanjivanjem broja zaraženih i oboljelih. No ni to ne može unedogled – piše Ivica Đikić. Novosti…
Ovih dana Amerikanci su hrvatsku Vladu podsjetili na ponudu donacije 200 oklopnih vozila Bradley. Koliko je javno poznato, načelno je prihvaćena donacija 84 Bradleya. No, caka je da bi ova “donacija” Hrvatsku koštala više od 800 milijuna dolara. Iako su u dobrom stanju, Bradleyji trebaju modernizaciju, jer potječu iz Reaganovog doba, znači stari su 40 godina. Osim toga, u proračunu nije predviđen izdatak za oklopnjake. Vlada još nije reagirala na američku ponudu, moguće je da planira uključiti se u projekt Lynx, riječ je o njemačkim oklopnjacima iz 2015. koje u naoružanju imaju Njemačka, Mađarska, Češka, Australija i Katar. Ta bi opcija mogla donijeti poslove Đuri Đakoviću i drugim hrvatskim kompanijama. Ovo je samo jedan od interesantnih događanja koji se tiču vojske posljednjih dana. Usporedno sa saznanjem da su zrakoplovi Rafale preko noći “poskupjeli” s 999 milijuna eura na 1,15 milijardi, došla je i vijest iz Vlade da su brodovi koje za HRM gradi Brodosplit sa 397 milijuna kuna poskupjeli na 431 milijun kuna. Poslovni…
Ključni propust bio je što nazočni zamjenik okružnog javnog tužitelja Tihomir Rubeša nije reagirao tako da je trebao upozoriti suca da ne treba ispitivati okrivljene, ako im nije osiguran branitelj. Nakon što je otvorena istraga, bili su pritvoru, pa su se po savjetu svojih odvjetnika branili šutnjom. Zapisnici u kojima su priznali ubojstvo izdvojeni su kao nezakoniti dokaz. Najveća odgovornost je na istražnom sucu koji ih je saslušavao, trebao je osigurati da nazočni budu branitelji i zamjenik okružnog javnog tužitelja. Na to pitanje bi trebali odgovoriti Rubeša, ali i Anto Nobilo koji je tada bio glavni u okružnom javnom tužiteljstvu – rekao je Vladimir Šeks za HRT. Prozvani Nobilo reagirao je na optužbe, kaže da Šeks ne govori istinu jer su i on i Rubeša ranije napustili Tužiteljstvo, te da nisu stavili potpis na spis u kojem je odlučeno da se ne žali na oslobađanje ubojice obitelji Zec. Lupiga…
Ignoriranje godišnjice zasjedanja AVNOJ-a pokazatelj je kratke pameti jer je Dan Republike bio izraz ne samo jugoslavenskog nego i hrvatskog republikanstva, što znači da se Hrvatska odriče jednog od najvažnijih segmenata svoje povijesti. AVNOJ ne samo da je bio raskid s monarhijom i sa skorim završetkom vlasti nacifašizma, nego je značio i dolazak najnaprednije i najmodernije države na ovim prostorima sve do danas. Ne zna to prepoznati ni SDP, koji strelovito ide prema dnu baveći se radije plaćanjem članarine – piše Marinko Čulić. Novosti…
Dinamo se pobjedom u Londonu protiv West Hama 1:0 plasirao u sljedeću fazu Europske lige. Dinamo je do ove utakmice u Europi zaradio ukupno oko 14 milijuna eura sa svim bonusima. I prije bodova u skupini, a svaki vrijedi 210 tisuća eura, osigurao je više od 12 milijuna eura zarade samo plasmanom u Europsku ligu. Pobjeda u Londonu mu je donijela 630 tisuća eura. No, tu priči nije kraj. Drugo mjesto u skupini je nagrađeno s 550 tisuća eura, a plasman u sljedeću fazu natjecanja s još 500 tisuća eura, dakle ukupno milijun i 680 tisuća eura. Lov na bodove i novčane nagrade nastavlja se i u proljeće. T-portal…
Mjera roditelj odgojitelj prestaje kada dijete za koje se ona koristi navrši sedam godina. Onima čije je dijete već navršilo sedam godina novčana potpora prestat će 1. svibnja 2022., ali im se otvara mogućnost zaposlenja odmah po stupanju odluke na snagu. Onima s djecom mlađom od 7 godina, od svibnja se mjesečna naknada smanjuje na 1000 kuna, ali im se otvara mogućnost zaposlenja i mogućnost upisa djece u dobi od 3 do 6 godina u vrtić. RTL…
Na današnji dan, 9. prosinca 1934. godine, rodila se dama Judith Olivia Dench, jedna od najboljih i najpoznatijih britanskih glumica 20. stoljeća. Među brojnim ulogama, najupečatljivija je ona u James Bond serijalu. Dench je bila prvi ženski M u Jamesu Bondu, što je ostala i do danas, dobivši tako, između ostaloga, i priliku da izrekne jednu od najboljih rečenica: Bond, vi ste seksistički, mizogini dionsaur i relikt hladnog rata! VoxFeminae…
Ulica neznane junakinje u Zagrebu jedna je od onih o kojoj su već ispričane brojne priče. Legenda kazuje da je 1566., nakon čuvene bitke protiv Osmanlija kod Sigeta, u gomili leševa pronađeno i tijelo žene obučene u mušku vojničku odjeću, pa je nastao mit o neznanoj Hrvatici junakinji koja je žarko željela bojevati ratne borbe i pritom bila spremna i herojski žrtvovati svoj mladi život. Teško bi bilo pronaći državu i režim u modernim nacionalnim povijestima koji ne koriste lik neznanog junaka u ideološke svrhe. Za vrijeme socijalizma, Jugoslavija je bila premrežena spomenicima neznanim junacima, mitskim figurama proizvedenim u svrhu interpelacije društva, kolektivnog prepoznavanja i identificiranja anonimnih masa s ideološki kanoniziranim uzorcima junački palih heroja partizanske antifašističke borbe – piše Hajrudin Hromadžić. Novosti…
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Jedna od najboljih domaćih slastičarki, Petra Jelenić, napravila je web stranicu Slatkopiscom, koja funkcionira kao webshop za narudžbe njenih slatkih deserata. Stranica je ujedno i blog na kojem dijeli recepte i savjete o slastičarstvu. Super1…
Zoološke metafore kojima političari časte sebe i jedni druge u toj su mjeri inspirirale zagrebačkog pisca Borisa Perića i etnologa Tomislava Pletenca da su napisali Hrvatski politički bestijarij. U tom su rječniku skupljene usporedbe sa životinjama kojima su se hrvatski političari služili kroz povijest. Kao svoj najdragocjeniji izvor spominju predsjednika Milanovića hvaleći njegovu maštu, dok za Tuđmanov diskurs kažu: krut do paralize, bez imalo duha i teorijski nimalo izazovan, osim ako se ne složimo s tvrdnjom mnogih autora da je politika često samo ‘osveta loših pjesnika’. Nacional…
BBC-eva trodijelna TV serija izvan Britanije nije osobito razvikana, ali zaslužuje preporuku, piše Jurica Pavičić. Junak serije “Zatvor” (Time) je učitelj alkoholičar Cobden (Sean Bean) koji je pijan autom ubio biciklista i dobio četiri godine zatvora. Serija s dubinskom temeljitošću prikazuje mikrokozmos zatvora, prikazuje cijelu lepezu zanimljivih karaktera, te kritički, ali obzirno analizira slabosti sustava. Jutarnji…
Samo na teritoriju Rusije ukupna dužina Gazpromovih cijevi iznosi 156.000 kilometara. To je tri i pol puta veća dužina od ekvatora. Gazproma se tako jako boje, Gazpromu se tako glasno dive, pa se čini da nema vremena pogledati na njega, kako je ustrojen i što se unutra nalazi. Što je to, mehanizam ili organizam? U kakvom je stanju danas to moćno rusko oružje, koje su kovali Berija i Hruščov, kojim su se služili Brežnjev i Kosigin, i koje su Černomirdin i Vjahirev predali Putinu u ruke? Je li zahrđalo? Je li doista opasno? Naravno, u ratu smo, a Gazprom je – oružje. Gazprom nije ni dobar ni loš, kao što ne može biti dobar ili loš kalašnjikov ili kolt. Oružjem se može ubijati i plašiti, a možete se i braniti i čuvati. Sve ovisi o tome u čijim je rukama – piše o knjizi Gazprom: novo Rusko oružje Boris Rašeta. Express…
Predsjednik Milanović danas je poručio kako je izjava o odšteti obitelji Zec možda zvučala grubo. No dodao je kako se žrtve ne mogu izdvajati. Također je prozvao Centar za mirovne studije koji ga je kritizirao, navodeći kako je to ekipa koja je tražila reviziju oslobađajuće presude hrvatskim generalima, te da neki žive od moralnog reketarenja. Sa slučajem Zec Hrvatska nema ništa. Zločin su počinili kriminalci u uniformama hrvatske policije, sa predratnim kriminalnim dosjeima, jedan je imao obitelj u Vukovaru, no to ga ne opravdava. Mislili su da su našli laku metu, čovjek je bogat, Srbin je, tri tjedna prije pao je Vukovar, mislili su nitko neće trepnuti. Dakle žrtva broj jedan je Mihajlo Zec, opljačkali su ga i ubili, a svjedoke, suprugu i mlađu kćer su likvidirali. To je grozan zločin, ali Hrvatska s tim nema ništa. Nema ni Tuđman, ni Vladimir Šeks – izjavio je Milanović. T-portal…
Švicarski arhitekt Peter Vetsch osmislio je zanimljive ekološke kućice koje podsjećaju na one iz Hobbita. Krov je prekriven travom, a unutrašnjost je prostrana. Ovo je trenutno ekološki najprihvatljiviji oblik gradnje na tržištu. DW…
Semih Adigüzel je migrant iz Turske. U Hrvatskoj je dobio međunarodnu zaštitu i prošle je godine u Zagrebu upisao Pravni fakultet. Sve ispite s prve godine položio je u prvom roku i to s odličnim prosjekom, a uz to je i radio. Kulturpunkt…
Vremena jedva da nam je ostalo, pa nam je i pet poruka na Viberu previše. Radost i tugu danas nesebično delimo – na društvenim mrežama, uglavnom s neznancima. Stara strpljivost je stvar prošlosti i s razlogom je tako – vreme je za glasovne poruke, ne duže od dvadeset sekundi. Sa sigurnošću možemo da kažemo da je pismo stvar prošlosti, a s njim je nestalo i ono slatko čekanje kraj poštanskog sandučeta. Nema više ni razglednica – zamenile su ih fotografije na Instagramu – piše Milan Živanović za XXZ magazin. Prenosi i nekoliko lijepih pisama iz povijesti.
Hrvatska je zbog ulaska u EU morala uvesti 5 posto PDV-a na kruh, lijekove i mlijeko koji su kod nas dotad bili izuzeti od oporezivanja. Slično su prošle i ostale tranzicijske države koje su prije nas pristupile EU. Od iduće godine, međutim, svim će članicama EU biti dana mogućnost da vrate nulte stupe na određeni broj proizvoda. Jedna je to od najvećih novosti o plaćanju PDV-a unutar EU prostora. Prijedlog još treba dobiti zeleno svjetlo parlamenta, nakon čega bi mogao stupiti na snagu u prvoj polovici iduće godine. Europski sustav PDV-a reformira se prvi put nakon 30 godina, a njime se članicama daje veća fleksibilnost u određivanju stopa poreza na dodanu vrijednost te stvara bolje porezno okruženje za poticanje rasta malih i srednjih poduzeća. Preciznije bi bilo reći da se status novih članica EU izjednačava sa statusom starih. Večernji…
Ako ste zaboravili nešto na Crni petak, nema problema, u prosicu je prva velika rasprodaja zakazana za 12.12. Na Godeal24.com shopu ide Big 12 12 Online Sale. Evo nekih cijena:
50% popusta na Windowse uz kupon “GG50”
Superjeftini paketi sa kuponom “GG62”
Samo 14 posto Europljana želi se nakon pandemije vratiti u ured s radnim vremenom od 9 do 17 sati, a više od polovice ispitanih kaže da su produktivniji dok rade od kuće, pokazala je anketa. No i “hibridni rad” – mješavina rada od kuće i u uredu – isto ima svoje mane, a više od četvrtine ispitanih smatra da neprestano radi ili da rade do kasno u noć. Anketa je obuhvatila 14.000 ljudi diljem Europe i pokazala je da 83 posto zaposlenih traži veću podršku poslodavca u uspostavi ravnoteže između posla i privatnog života. Jutarnji…
Sijede glave iz Hrvatske biskupske konferencije u ponedjeljak su prvo objavile podugačku izjavu koja sasvim nedvosmisleno ide na ruku Mostovom referendumu o ukidanju Covid potvrda za koji se upravo skupljaju glasovi. Ali samo malo kasnije, biskupi su se skroz predomislili i izašli s bitno drukčijom preporukom. Poslan je novi zaključak da su Covid potvrde nužna mjera zaštite od bolesti, i kao takve jako okej, te da državi nitko ne smije osporavati pravo da donosi mjere za zaštitu zdravlja građana. Pa što se s biskupima dogodilo u razmaku od samo nekoliko sati? Svevišnji im je poslao neki znak? Ta ti stvar naprosto ne može biti nejasna. Prvaci Katoličke crkve u Hrvatskoj, naime, vole Boga, ali vole i novac. A između prve ovakve i druge onakve izjave o Covid potvrdama, s biskupima se sastao premijer Andrej Plenković – piše Sanja Modrić. Telegram…
Neradna nedjelja, koja se najavljivala izmjenama Zakona o trgovini, ipak se neće uvoditi od početka iduće godine, kako je bilo planirano nacrtom tog novog propisa. Naime, konačnog teksta novog izmijenjenog zakona još nema u Vladinoj proceduri, a ustavna stanka u radu Sabora, koji bi ga trebao izglasati, počinje 15. prosinca, što znači da se do daljnjega odgađa primjena zabrane rada trgovina nedjeljom. Jutarnji…
Da je Gabrijela Žalac osumnjičena za ‘samo’ deset tisuća kuna mita, možda bi birači i prema njoj bili blagonakloni, kao prema Matiji Posavcu koji je priznao da je primio mito te dao ostavku, a dva i pol mjeseca kasnije ga je gotovo 80 posto birača vratilo na čelo županije. Kada je hrvatska politika u pitanju – i političari i birači – očito treba znati mjeru korupcije. Deset tisuća kuna mita može se i oprostiti. Više se svote tek trebaju testirati na izborima. A i njih se može prikazati kao donacije – piše Boško Picula. T-portal…
Kad prelazite cestu, oprez vas natjera da pogledate lijevo i desno, a ako nema automobila, samo prijeđete cestu. I ne razmišljate više o tome. A ono što se danas događa jest da smo mentalno i dalje na cesti i da zamišljamo tenkove. Svijest nam je u nesigurnoj centrifugi ‘što ako…’ A ključ je u razumnom oprezu. Da napravimo ono što možemo da sigurno prijeđemo cestu, a onda se nastavimo baviti životom. Ako ste mentalno stalno na cesti, ako ste mentalno stalno u korona razgovorima i razmišljanjima, vi ste u stanju konstantnog straha/stresa i tako sigurno niste dio rješenja – piše Bruno Šimleša. 24sata…
Najbogatijih 10 posto ljudi u svijetu povećalo je bogatstvo u pandemiji koronavirusa i sada su vlasnici 52% svjetskog bogatstva, pokazalo je istraživanje pariškog Laboratorija za nejednakost u svijetu. I dok je bogatstvo milijardera poraslo za više od 3.600 milijardi eura, još sto milijuna ljudi pridružilo se ekstremno siromašnima. Novi list…
Koji je, zapravo, smisao trgovcu polovnim avionima, čija je funkcija privremena i čiji je značaj unutar jedne velike europske zajednice i kulture krajnje efemeran, tako ugađati? Eto, to ja ne razumijem. Recimo, kada sam ja, ima tome već dvadesetak godina, odlazio na Jakuševac da kupim polovni audi, onaj koji će mi ga prodati oko mene je obigravao kao oko etiopskog cara, a ja sam ga samo hladno mjerkao, pazeći da me ne prevari. Nije mi bilo ni na kraj pameti da ga zovem na burek ili na ćevape. Mislite da razlika postoji? U nekom drugom svijetu, francuski predsjednik u Zagrebu bi se pojavio kao zainteresirano čeljade koje nam čini upravo onoliku čast koliku i mi činimo njemu. A ručak s Terezom Kesovijom moguć bi bio samo na način kojim bi se izrazilo poštovanje Terezi – piše Miljenko Jergović.
‘Hide and Seek’ je žanrovski difuzan, a kvalitativno fokusiran, prijemčiv, a opet album za posebne prigode, koji traži mnogo od slušatelja kojemu za uzvrat daje mnogo, mnogo više. The Gentleman je na ovom albumu nadahnut Velikom američkom pjesmaricom, kao i dekonstrukcijskim pristupima Nicka Cave (ili benda Moskau), te etno-ekskurzijama, a ima i cabareta. Ravnododna…
Visoko mjesto ponovno zauzima nogomet, točnije pojmovi vezani uz Europsko prvenstvo u nogometu 2021. koje se od 11. lipnja do 11. srpnja održalo u 11 gradova domaćina. Na drugom su mjestu lokalni izbori, dok je treće zauzela serija Ambasadorova kći. Covid potvrde zauzele su četvrto mjesto. Poslovni…
Činjenica da je Milanovićev stav o Srebrenici i genocidu savršeno usuglašen sa stavovima o Srebrenici o genocidu vodećih osoba srpske nacionalne i nacionalističke elite, ne mora – razumije se – ništa značiti. To što ne mora ništa značiti, ne mora, međutim, značiti i da zaista ništa ne znači. Najzad, niti kad nešto izgleda kao patka, pliva kao patka i glasa se kao patka, ne mora nužno značiti da je patka. To što zaista i jest patka, shvatili ste, još uvijek ne mora nužno značiti ništa. Može biti, nemam pojma, nužno pače – piše Boris Dežulović. N1…
Aleksandra Zec je grozna priča. Ali ja znam u ratu i groznijih priča od te priče. Iza kojih stoje neki drugi ljudi, jedna druga strana. Hoćemo idućih 50 godina jedni u druge prstima upirat? Obitelj Zec je bila pozvana u Vladu, dobila je odštetu, što još treba – poručio je predsjednik Milanović komentirajući komemoraciju povodom 30 godina od ubojstva Aleksandre, Marije i Mihajla Zeca. Na Facebooku mu je odgovorio Boris Dežulović:
Sreća je jedan dio, okolnosti su vaše osobne odluke, one kreiraju vaš svijet i vaše uspjehe ili neuspjehe. I kad igrate loto, vi morate ispuniti listić – kaže Zdenka Infeld. Godinama se borila kao samohrana majka radeći nekoliko poslova odjednom. Danas s bečke adrese upravlja globalno uspješnom tvrtkom koja je globalni lider u proizvodnji žica za gudačke i trzaće instrumente. HRT…
Aleksandra Zec postala je simbol, nažalost tek jedan od mnogih, hrvatskih ratnih zločina koji su zataškavani i politički sponzorirani. I to u mandatu i pod pokroviteljstvom bivšeg predsjednika kojem je Hrvatska digla brojne spomenike. Sve to događa se u gradu iz kojeg je uklonjen trg Josipa Broza Tita, upravo zbog sjene zločina i, kako reče Zlatko Hasanbegović, “biljega nasilja nad hrvatskim narodom”. Slučaj obitelji Zec i 12-godišnje Aleksandre, zajedno s desetinama sličnih zločina, ostavio je “biljeg nasilja” nad hrvatskim društvom, ali i hrvatskom državom. Piše Tomislav Klauški za 24 sata
Emisija ZGRADOnačelnik novost je u Hrvatskoj, a bavi se problemima održavanja zgrada, upravitelja te suvlasničkih odnosa. U prvoj emisiji gostovali su Joško Šupe, novi predsjednik Udruge Upravitelj i član Uprave šibenske tvrtke za upravljanje zgradama Biro Stan – Upravljanje te Tomislav Štimac, suvlasnik tvrtke Rijeka Stan i bivši predsjednik Udruge Upravitelj, a obojica se slažu da su najveći problem održavanja zgrada upravo međuljudski odnosi. Svi koji žive u zgradama upoznati su s tim problemom, a neodržavanje zgrada nije uvijek problem predstavnika suvlasnika ili upravitelja zgrade, nego samih suvlasnika koji se ne mogu dogovoriti. U zemlji u kojoj živimo čest scenarij korupcije ne zaobilazi ni ovaj sektor te sugovornici ističu da za sve postoji prijava policiji i otkaz ugovora. Zgradonačelnik
Zapozorje riječkoga HNK-a došlo je u središte medijske pozornosti ne zbog izvedbe Baleta koja je oduševila publiku, nego zbog drame koja se događa u pozadini, a uz opravdanje da zbog bolesti čistačica zaposlenici Baleta moraju čistiti prostore. Dok intendant tvrdi da navedeno nije obveza, nego su dotični zamoljeni za pomoć u zaista čudnoj situaciji jer se ne može naći kvalificirana osoba za posao, kuloari, a i otvoreni pisani prigovori, govore o igrama ugovorima na određeno te pritisku na umjetnike zbog kojega ne smiju odbiti takav posao. Ministrica kulture smatra kako je riječ o održavanju higijene te da nema ničega spornog u aktu intendanta, a sve za sobom povlači pitanje dugogodišnjih problema propadanja Baleta te nezavidna položaja plesača i plesačica u riječkom HNK-u. Nacional
Mala je sve to skupa crtica, to navodno tako bitno pitanje Malkovichevog porijekla, ali zgodan poticaj za razmišljanje u ovim krajevima gdje se mnogi napajaju time da su Hrvati, Srbi ili nešto treće, što je po njihovom mišljenju tako presudno i tako uzvišeno. I bolje od svega ostaloga. A što tu ima biti bolje? Bolji si čovjek ako puno znaš. Ako si vrijedno radeći uspio u svom poslu. Ako dobro sviraš gitaru. Lijepo odgajaš sina i kćer. Održavaš svoj vrt. Ako od hrastove daske znaš napraviti stol. Ako si ispravan i čestit stvor. A ako nisi ništa od toga, preostaje ti samo identitet nacionalnosti. Onda se zamotavaš u zastavu, uđeš u nacionalističku stranku i prsiš se hrvatstvom kao jedinim utočištem za samopoštovanje. Piše Sanja Modrić za Telegram
Od 1. siječnja 2021. primjenjuje se novia Odluka o komorskom doprinosu, a plaćat je moraju svi obrtnici, fizičke osobe, trgovačka društva i druge pravne osobe koje su se dobrovoljno učlanile u članstvo Hrvatske obrtničke komore na temelju Zakona o obrtu. Plaćanja su oslobođeni svi novootvoreni obrti od stupanja Odluke na snagu, a podrazumijeva obrtnika prvi put upisana u Obrtni registar, i to na dvije godine. U tom slučaju morate pisanim putem obavijestiti HOK o tome te zatražiti storno računa. Savjeti.hr
Ministarstvo unutarnjih poslova trebalo bi možda zajedno s Ministarstvom prosvjete i Ministarstvom obitelji i socijalne skrbi pokrenuti nekakvu akciju, organizirati tečajeve i štampati plakate kojima bi poučili muškarce da ljubav, nažalost, nije pravedna. I da njima nijedna žena ništa nije dužna. Koliko god je oni voljeli i koliko god da su vremena, novca, telefonskih impulsa ili automobilskog goriva potrošili na nju, ona ima svako pravo, u svakom trenutku slobodno i bez osvrtanja, čak i bez objašnjenja, otići od njih. Ako vas djevojka, supruga ili ljubavnica ostavi, nemate razloga biti ni uvrijeđeni ni bijesni. Vaše je ranjeno srce samo vaš problem. Ako vam je ona kazala da odjebete, vi zaista možete napraviti samo jednu stvar. Odjebati. Piše Ante Tomić za Slobodnu Dalmaciju
Kako je, dakle, moguće, da (nad)biskupi i njihovi mediji papagajski govore o ”kulturi ravnodušnosti” i da istovremeno bivaju ravnodušni prema oboljelima, prema članovima obitelji u kojima ima sve više mrtvih od bolesti COVID-19 i osobito prema radnicima u zdravstvu?! Ovo je pitanje naočigled jednostavno i ima kratak odgovor. Dao ga je Albert Einstein: ”Ljudska glupost i svemir su beskonačni, ali za ovo drugo nisam siguran”. Kada dopušta još jedan eksces desnice nakon misa pred svojim župama, Josip Bozanić iznova pokazuje da je, jednostavno rečeno, glup i neodgovoran čovjek. Međutim, moja je dužnost upozoriti da se ova njegova glupost i neodgovornost, neodgovornost i glupost njegovih kolega (nad)biskupa plaća i plaćat će se ljudskim životima. Kako ja vidim stvar, Bozanić ne mari za to što na duši već ima, a imat će golemi broj mrtvih. Piše Drago Pilsel za Autograf
Prošla godina zapamćena je po smanjenju deficita vanjsko-trgovinske razmjene poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda za čak 32 % u odnosu na 2019., no ove se godine vraćamo na stare navike pa je primijećen njegov rast od 7, 5 %. Uvoz je porastao za 12,3 %, a izvoz za 14,6 %. Samoodrživost u vidu prehrambenih proizvoda i u prerađivačkoj industriji tako još nećemo dostići, u prvoj smo na 31 % kapaciteta, a u drugoj na 51 %, iako pojedine kulture bilježe i suficit, primjerice žitarice i uljarice. Riba, mesne i riblje prerađevine te duhan također ukazuju na mogućnost samodostatnosti. Kritično su deficitarni meso, mlijeko i jaja, hrana za životinje te povrće. Tportal
Trenutačno skupljanje potpisa 10 posto potpisa svih birača, njih više od 360 tisuća, za dva referendumska pitanja, ono o potvrdi Sabora svih mjera donesenih od Stožera te o covid-potvrdama, iako će vjerojatno ići na test ustavnosti, moglo bi dovesti do zakonskih izmjena u smjeru onih koje traži inicijativa prije bilo kakvog propitivanja ustavnosti. Tako misli ustavna stručnjakinja Sanja Barić, no smatra i da sama referendumska pitanja zadiru u odnos zakonodavne i izvršne vlasti te njihove ovlasti te da nisu dobro postavljena. Ukinu li se potvrde, otvorio bi se put za uvođenje obveze cijepljenja, no smatra se kako do toga neće doći jer i sam premijer izjavljuje kako o tome uopće ne razmišljaju u Vladi. Večernji list
U Hrvatskoj je malo poznato da među stotinama i stotinama međunarodnih ISO standarda postoji i taj antikorupcijski u kojem se navode svi protokoli postupanja i alati koji organizacijama, tijelima i tvrtkama širom svijeta pomažu da podmićivanje svedu na najmanju moguću mjeru. Standard se zove ”Anti-bribery management systems, requirements with guidance for use” i ima 54 stranice. Kad bi im doista bilo stalo da srežu korupciju, sa sadržajem ove direktive trebale bi se hitno upoznati hrvatske vlasti od vrha do dna. Piše Sanja Modrić za Telegram
Mađarski predsjednik Orban na svojim je službenim stranicama objavio tekst o svojoj viziji Europe nakon Merkel te u sebi svojstvenom teatralnom tonu objasnio svoje viđenje njezine uloge tijekom vladavine, ali i o onome što će se dogoditi poslije. Sebe Orban vidi kao borca na barikadama prave Europe te to spominje kao zajednički cilj Mađarske i Njemačke sve do migrantske krize koju smatra krivcem za sve loše na kontinentu. Njemačku spominje u kontekstu prihvaćanja postkršžanskih modernih stavova koje smatraju moralno superiornima te smatra da s novom vladom dolazi i novo doba. Jutarnji list
Semafor-koalicija u srijedu će preuzeti vlast u Njemačkoj te kancelar postaje Olaf Scholz, dok CDU i CSU odlaze u oporbu. Njemačku čekaju promjene, a spoj socijaldemokrata, liberala i zelenih očekuje bukteći četvrti val pandemije te nacrt obveznog cijepljenja uz glasno negodovanje naroda. Nova vlada vidi se u pomirivanju ekonomskih i ekoloških pitanja, a zanimljivo je da će na mjesto ministra zdravlja postaviti epidemiologa, dok tri žene zauzimaju ministarstvo unutarnjih i vanjskih poslova, ali i ministarstvo obrane. HRT
Prođe stotinak godina dok lupiš dlanom o dlan, a ovde se malo šta promenilo, bar kad je u pitanju odnos prema Zapadu i uopšte stranim uticajima iz liberalnijih sredina. Današnji evroskeptici nisu sa Zapada primili samo odelo, navike, ustanove i apetite, već i modernu tehnologiju. Sede oni za mrskim zapadnjačkim kompjuterima ili drže u ruci još omraženije mobilne telefone i na nemilom zapadnjačkom internetu i odbojnim društvenim mrežama agituju protiv trulog Zapada, braneći čistotu nacionalnog duha i tradicionalne vrednosti. Dakle, iz Evrope i zapadne civilizacije možemo da uzmemo te materijalne stvari, prihvatili smo i savremene tehnologije, pa se s njih ne skidamo, ali te njihove slobode nam ne trebaju, a pogotovo ne atmosfera slobodne misli i kritike, jer bi to ugrozilo naš nacionalni identitet. Sve je to lepo, drugovi i drugarice, ali kako onda mislite da smenite autoritarnu vlast u Srbiji? Piše Tomislav Marković za Al Jazeeru
Od 1.veljače 2022. kreće obvezno cijepljenje za sve iznad 14 godina u Austriji, a propis podrazumijeva i kazne od 600 eura za odbijanje cijepljenja, i to svakih tri mjeseca. To znači da u jednoj godini Austrijanac može platiti 2400 eura kazni za necijepljenje. Rokovi su jasni, dakle rodilje, tinejdžeri i preboljeli moraju biti cijepljeni mjesec dana nakon poroda, rođendana ili preboljenja, a potrebno je primiti tri doze, također uz vrlo jasno naznačene rokove. Index
Najstarija u Hrvatskoj – Brodogradilište u Kraljevici osnovano 1729. godine. Više
Gosti: Marinika Tepić, Čedomir Čupić i Zdravko Ponoš. Prijedlozi za Utisak
U ožujku 1994. godine, nakon pobjede tadašnje Croatije nad Hajdukom (!) Franjo Tuđman obratio se malom Matiji. “Daj da ti nešto objasnim. Čuj, jesi iz Zagreba? Dinamo ti ima u srpskom Pančevu i albanskoj Tirani i svuda. A sad budi za Croatiju. Ona ti je nastavak i HAŠK-a i Građanskog i tog Dinama”. A jučer je Marko Livaja, nakon pobjede Hajduka nad Dinamom u Maksimiru, zajedno s navijačima koji su ga nosili na ramenima skandirao “mrzim Dinamo, srpsko ime to”. Tko bi rekao da će se zvijezda Hajduka složiti s Tuđmanom. Dinamo, Pančevo, srpsko ime i sve to. Da je barem Livaja, zvijezda Hajduka, skandirao “Mrzim Dinamo, komunističko ime to”, možda bi to imalo više smisla. Barem bi bilo činjenično utemeljeno… piše Tomislav Klauški za 24 sata.
Napetorsti između Moskve, Kijeva i Washingtona zbog spekulacija da ruski predsjednik Vladimir Putin priprema invaziju na Ukrajinu ne smiruju se. A sad su američke obavještajne službe objavile svoja saznanja o ruskim planovima za ofenzivu koja bi bila izvršena na više frontova, s do 175.000 vojnika – i to možda već početkom sljedeće godine. Obavještajni dokument s kartom moguće invazije, naslovljen “Potencijal za 175 tisuća ruskih snaga blizu Ukrajine: Dokazi planiranja i nedavnog kretanja artiljerije, opreme i ljudstva”, dobio je i objavio Washington Post, za koji je dobio potvrdu i od američkih dužnosnika. Index
Emisija 'Peti dan' u kojoj 'hrvatski intelektualci različitih svjetonazora, najčešće njih 4 ili 5, raspravljaju aktualne društvenopolitičke teme'.
Ovo je, drage Hrvatice i Hrvati, taj vrh hrvatske veleumnosti po izboru vaše javne televizije, plaćeno vašom pretplatom. pic.twitter.com/rKq9R5IQb8
— Marko Jurcic (@markojurci) December 5, 2021
U HRT-ovoj emisiji Peti dan dr. sc. Petar Tomev Mitrikeski, docent sa Zavoda za molekularnu biologiju na Ruđeru, komentirao je činjenicu da danas svatko može staviti svoju fotografiju na internet, a da pritom društvo to neće etiketirati… (Index)
To zapravo i nije baš točno jer na Forum.hr na Kokošinjcu su vrlo kritični, ponekad i brutalno, prema instagramušama.
Klinička bolnica ‘Sveti Duh’ ne obavlja pobačaje na zahtjev radi priziva savjesti svih specijalista ginekologa Klinike za ginekologiju i porodništvo, stoji u službenom odgovoru Uprave Kliničke bolnice ‘Sveti Duh’ na pitanje o dostupnostoi pobačaja. Novi list
U posljednja 24 sata zabilježeno je 728 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 25.567. Među njima je 2.444 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 326 pacijenata. Preminula je 51 osoba.
— Koronavirus.hr (@koronavirus_hr) December 6, 2021
Prostitucija i njezina regulacija još uvijek su tabu teme u hrvatskom društvu. Temelj zakonskih odredbi kojima se regulira prostitucija donesen je još u vrijeme kad je Republika Hrvatska bila dio bivše SFR Jugoslavije, u zakonu koji određuje prekršaje protiv javnog reda i mira, koji je prostituciju definirao kao društveno zlo, a osobe koje se bave prostitucijom kao delinkvente/ice. “Dobrovoljnu prostituciju odraslih osoba trebalo bi dekriminalizirati. Naime, pokazalo se da kriminalizacija ima negativne učinke na prava seksualnih radnica/ka odnosno da facilitira institucionalno nasilje prema njima” – kaže pravnica Ivana Radačić… Index je posvetio malo više prostora ovoj temi.
Šta je, dakle, rekao/prorekao Virilio. Evo šta. Sažeto, naravno. Uvidevši mogućnosti naprednih tehnologija, think tankovi velikih sila su dokonali da je silama, umesto da osvajaju teritorije – da bi iz tih teritorija izvlačile sirovine i profit – mnogo isplativije da zagospodare vremenom, pa da onda teritorije trećeg sveta, saterane u vremenski tesnac, bez kapi krvi – ili uz nešto njihove krvi – velikim silama za male pare isporučuju sve što treba. Doba hronopolitike – takođe je pisao Virilio – ponovo uvodi bipolarnu podelu sveta. Na jednoj strani su tenhnološki superiorne zemlje, koje su u informatičkom vremenu dva-tri koraka ispred tehnološki zaostalih zemalja, koje će tavoriti i tapkati u mestu u vremenu koje je Virilio nazavao „mrtvim“. Kakvo je to vreme, možete videti ako pogledate kroz prozor ili – još bolje – u televizor… ovo je samo uvod u zanimljivu teoriju kojoj Svetislav Basara upravo svjedoči da se događa u praksi u Srbiji.
Osnivač SpaceX-a i Tesle na Twitteru je napisao sljedeće: “Postavimo dobnu granicu nakon koje se više ne može kandidirati za političku funkciju, recimo malo ispod 70 godina.” Twitter
Let’s set an age limit after which you can’t run for political office, perhaps a number just below 70 …
— Elon Musk (@elonmusk) December 2, 2021
7-minutni sažetak (YouTube). Diskusija na Forum.hr (preko 800 postova)
Gotovo je nemoguće opisati što se sve događalo na premijernoj utrci u Saudijskoj Arabiji. Bila je to turbulentna i luda utrka s tri starta i dva prekida, a borbu za prvo mjesto obilježili su i nesportski potezi. Hamilton je na kraju slavio sa slomljenim prednjim krilom. Nekoliko puta je interveniralo i vodstvo utrke zbog čega bi mogao uslijediti niz žalbi i prosvjeda. (Tportal)
Iz intervjua Borisa Dežulovića za Nova.rs
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) objavio je interaktivnu kartu procijepljenosti po općinama, županijama, regijama za ukupno stanovništvo RH. Karta nudi više opcija. Osim dvije doze, moguće je pogledati kakvo je stanje cijepljenih jednom dozom. Zagreb je na 44.59 posto. Split na 35.5 posto. Rijeka ima 47.85 procijepljenih stanovnika. Osijek malo zaostaje, on je na 47.65 posto. Među najgorima su Vrhovine u Lici (17.9 posto), Dicmo (19.15 posto), Otok kod Sinja (18.7 posto). Stanje je na datum 22.11.2021. Karta
Popisao Dragan Markovina za Telegram
Peta je to uzastopna pobjeda Hajduka otkako ga je preuzeo litavski stručnjak. Dinamo je nastavio crnu seriju rezultata, u posljednjih šest susreta u svim natjecanjima “Modri” su ostvarili samo jednu pobjedu, nije pomogao ni šok smjene trenera – Krznara je zamijenio Željko Kopić. N1
Hrvatska se s 80% ljudi koji su koristili internet i 55% ljudi koji su kupovali preko interneta svrstava među države ispod prosjeka EU (89% koristilo je internet, a 65% kupovalo je preko interneta). Iako kod nas ima nekoliko tisuća internet trgovina različite veličine, najviše se prodaje potrošačka elektronika i razna oprema (32%). Od usluga u Hrvatskoj se putem interneta najviše kupuju ulaznice za razne događaje, putovanja i avio-karte. Začuđuje to što ih samo 20 posto pristaje na plaćanje kreditnim karticama, a PayPal koristi samo 10 posto. Takav čudan miks prihvaćanja najmodernijeg načina prodaje i poslovanja (internet trgovina), a istodobnog odbijanja modernog načina plaćanja pokazuje određenu neozbiljnost domaćih internet trgovina. Mnoge kompanije kao da su otvarale web trgovine čisto kao novitet i da bi mogle tvrditi kako ih imaju, a ne da ih iskoriste za iskorak u poslovanju. Jer da jesu, onda bi internet trgovinu spojili s plaćanjem putem interneta. Index
U razgovoru za tjednik Nacional ponovno izabrani predsjednik županijskog SDP-a Ranko Ostojić govorio je o razlozima svoje ostavke, stanju u SDP-u te presudi Europskog suda za ljudska prava Republici Hrvatskoj zbog smrti male afganistanske izbjeglice Madine. Vjerujem da dolaze bolji dani za naš SDP. Što ste tiče rezultata u ostatku Hrvatske koji su mi poznati, mislim da će to pridonijeti stabilizaciji stranke. Mene su već puno puta otpisali i u svoja gotovo četiri desetljeća u politici, svaki put bih se vratio u igru. I u ovom sam slučaju sa svoje strane napravio maksimum. Na prošlim lokalnim izborima za županijsku organizaciju, kada je Davor Bernardić vladao strankom, meni su govorili da nemam šanse, a onda sam na kraju osvojio dvije trećine glasova. SDP ne smije ući u zamku da pokušava bilo čime trgovati, odnosno – ucjenjivati gradonačelnika, kako bi pojedinci ostvarili nekakve osobne, a ne stranačke interese. Što se tiče smrti male Madine, rekao je kako su policajci zapravo žrtve uputa koje su dobili.
Učiteljica engleskog jezika Bernarda Jug jedno je od amblematskih zaštitnih lica antimaskerskih i antivakserskih prosvjeda u Hrvatskoj. Likova poput podravske učiteljice, uvjerili smo se u to tijekom ove nesretne pandemije, među nama ima koliko hoćete. Agresivnih, prijetećih, nasilnih, nazadnih, opsjednutih nekim svojim demonima koji ih bjesomučno proganjaju, pa ne priznaju zbilju, razum, znanost i logiku, već propovijedaju neku svoju izvrnutu vjeru boreći se protiv zavjera koje je teško i razaznati u njihovim nevjerojatnim misaonim konstrukcijama. I onda se dovedemo u situaciju da takvi ljudi – koji vode svoje nemilosrdne bitke sa svakim tko ne misli kao oni – zamalo postanu društveni mainstream. Netko koga se pita za stav i mišljenje, netko prema kojem se postupa oprezno. Odjednom više prestaju vrijediti sva dostignuća ljudske civilizacije, a ponajviše znanost, medicina, javno zdravstvo i farmaceutika zbog kojih, eto, naše generacije više u prosjeku ne žive 40-ak, već 80 godina. Robert Mihaljević za Danicu.
Gost emisije Nu2 bio je Viktor Gotovac, pobjednik SDP-ovih unutarstranačkih izbora u Zagrebu. Izjavom o povratku Trga maršala Tita htio je privući pažnju, iako je za njegovo vraćanje. Misli da se SDP treba baviti socijalnim i egzistencijalnim pitanjima, komunalnim pitanjima i od Zagreba učiniti jedno središte ovog dijela Europe. Smatra da je ideologija silno važna, važno je da ljudi znaju koja je njegova ideja. Objasnio je izjavu da “SDP treba biti seksi”, kazavši da treba pokazati da postoji strast da se bori za ljude, ideje moraju biti prikazane na način koji će ljudima biti privlačan. Ističe da je jedan od najvažnijih proizvoda kraja 19., početka 20. stoljeća socijalna država, mirovinska, zdravstvena osiguranja. HRT Vijesti
Razvoj hiper-tehnološkog društva 21. stoljeća izazvao je potrebu za redefinicijom tijela koje postaje decentralizirano u digitalno tijelo i digitalni identitet, dok je suvremeno digitalno doba zahtjevalo nove pojmove poput posthumanizma i transhumanizma koji su postali predmetom suvremenih filozofskih i znanstvenih rasprava. Upravo se istraživanjem kompleksnog odnosa između čovječanstva i tehnologije, suživota s novim tehnologijama i njihovim utjecajem na ljudsku percepciju bavi umjetnica rođena u Ljubljani Valerie Wolf Gang, koja je preksinoć otvorena u Galeriji SC. Ravno do dna
Sve više muškaraca u svijetu tvrdi kako nemaju bliskih prijatelja, zbog čega se njihov društveni život svodi na njihove partnerice i/ili partnere. Istraživanja ukazuju na povezanost usamljenosti sa zdravstvenim problemima, odnosno sa statistički češćom pojavom kardiovaskularnih bolesti, pa i moždanim udarom kod ljudi koji žive takve živote. U heteroseksualnim odnosima žena je ta koja živi aktivniji društveni život od svojih partnera, koji su češće fokusirani na vlastiti uspjeh u poslu ili nekoj drugoj djelatnosti nauštrb društvenog života. Pandemija je ovaj problem dodatno pojačala, ali se zbog nje i povećala svijest o tome kako se muškarci s usamljenošću bore češće nego žene. Psychology Today
Prostitucija se uobičajeno definira kao prodaja seksualnih usluga za novac ili druge materijalne koristi, a jedna je od vrsta seksualnog rada, koja među ostalim uključuje striptiz i online usluge bez kontakta. Seksualni rad termin je koji je skovan 1970-ih kako bi se makla stigma povezana s riječju prostitucija odnosno prostitutka i fokus sa seksualnosti usmjerio na rad. Zakonska regulacija prostitucije u Hrvatskoj je zastarjela. Pravnica Ivana Radačić već se godinama bavi ovom tematikom te vodi projekt Regulacija prostitucije u Hrvatskoj Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ). Radačić ističe da su ona i njene kolegice u istraživanju naišle na situacije prodaje seksualnih usluga koje same osobe definiraju kao rad od kojeg žive, do situacija prodaje seksualnih usluga za drogu ili za hranu, što više možemo definirati kao ‘survival sex’. Međutim, dobrovoljnu prostituciju odraslih osoba trebalo bi dekriminalizirati, smatra Radačić. Index
Nakon što su cijene žitarica naglo porasle u studenom, a prema izvješću FAO-a za 3,1 posto u odnosu na listopad i čak 23,2 posto u odnosu na isto razdoblje lani, u prvom tjednu prosinca zabilježen je njihov pad. Naime, još prije desetak dana, cijena pšenice bila je iznad 300 eura za tonu da bi ovoga tjedna na europskom terminskom tržištu pala na prosječnih 280 €/t. Pad vrijednosti bilježe i kukuruz, uljana repica i ječam. Osim ponovnog pada cijena sirove nafte te situacije vezane uz pandemiju virusa Covid 19, razlog je i u rekordnoj žetvi pšenice, ječma i uljane repice u Australiji, komentira dr. Olaf Zinke za Agrarheute. Agroklub
Ideja da kretanja planeta Sunčevog sustava nekako utječu na naš život, astrologija, datira od pretpovijesnih vremena. Unatoč tomu što nije utemeljena ni u kakvim dokazima, milijarde ljudi u svijetu u nju vjeruju, a slično je i sa sve prisutnijim i, nažalost, popularnijim teorijama zavjere i pseudoznanstvenim teorijama koje ponekad mogu biti i opasne po ljudsko zdravlje, pa i život. Tipovima osoba koje su sklone vjerovanjima u ovakve i srodne tvrdnje pozabavilo se jedno istraživanje švedskih znanstvenika. Istraživanje je pokazalo kako postoje određene poveznice između vjerovanja u horoskope i niže inteligencije pojedinaca koji su tome skloni, što za ove znanstvenike i nije bilo toliko veliko iznenađenje. Ono što ih je, prema vlastitim riječima, u rezultatima iznenadilo, jest statistički signifikantna veza vjerovanja u astrologiju i narcisoidnosti ispitanika. Bug
Reakcija na Covidov najnoviji soj potvrdila je neugodnu istinu – dok mnogi prihvaćaju ideju suradnje u borbi protiv pandemije, ne rade ništa opipljivo od bilo kakve vrijednosti po tom pitanju. Čak je i u samim razvijenim zemljama pandemijski nacionalizam vrlo brzo prevladao nad ozbiljnom koordinacijom napora. U sva tri slučaja razvijene zemlje nisu uspjele ostvariti svoje javno proklamirane ciljeve, a sada za to plaćaju cijenu. Poput bumeranga, katastrofa koju smo pokušali obuzdati u Trećem svijetu vratila se da nas progoni. No, glavno je pitanje: što tjera antivaxxere da žele nastavak pandemije? Ideja da se antivaxxeri protive mjerama protiv pandemije jer nisu spremni žrtvovati zapadni liberalni način života, koji je za njih jedini mogući okvir slobode i dostojanstva, istinita je, ali nedovoljno. Ovdje trebamo dodati perverzno uživanje u samom odricanju od uobičajenih užitaka koje donosi pandemija. Ne bismo smjeli podcijeniti tajno zadovoljstvo koje pruža pasivni život depresije, apatije i pukog odugovlačenja bez jasnog vlastitog životnog projekta. Slavoj Žižek u kolumni za RT, a koji prenosi Slobodna Dalmacija.
Škrinjica sa smaragdima, rubinima i safirima desetljećima zakopana na glečeru francuskog Mont Blanca napokon je podijeljena između planinara koji ju je pronašao i lokalnih vlasti, osam godina nakon pronalaska. Planinar je naišao na drago kamenje 2013. godine. Ono je ostalo skriveno u metalnoj kutiji koja je bila na letu indijskog aviona koji se prije oko 50 godina srušio u udaljenom krajoliku. Kamenje je podijeljeno ovaj tjedan u dva jednaka dijela, koja se procjenjuju na 150 tisuća eura, a posebno veseli integritet penjača koji je svoj pronalazak prijavio policiji. Dva aviona Air India srušila su se na Mont Blancu 1950. i 1966. godine. Tijekom godina planinari su redovito pronalazili krhotine, prtljagu i ljudske ostatke iz aviona. Index
Prema Deloitteovom izvješću ‘Žene na radnom mjestu: globalna perspektiva‘, povećanje opsega rada i kućanskih obveza tijekom pandemije bolesti COVID-19 uzrok su snažnog nezadovoljstva brojnih zaposlenih žena. Prema podacima iz izvješća, veći broj odgovornosti ima razoran učinak na zaposlene žene: 51 posto ispitanica trenutačno nije optimistično kad je riječ o budućnosti njihove karijere. Osim toga, ispitanice su navele kako je njihovo mentalno zdravlje palo za 35 posto, a njihova motivacija na radnom mjestu za 29 posto u usporedbi s razdobljem prije početka pandemije. Veći broj odgovornosti na radnom mjestu i kod kuće tijekom pandemije, u kombinaciji s neuključivom kulturom na radnom mjestu dovode do smanjenog zadovoljstva na radnom mjestu i odanosti poslodavcu kad su u pitanju žene. Lider
Srazovi crnih rupa nisu iznimno rijetki. Znanstvenici su nedavno pomoću Vrlo velikog teleskopa otkrili najbliži par supermasivnih crnih rupa koji je nastao spajanjem dviju galaksija. Fizika čestica sugerira da naš svemir vjerojatno nije u najnižem mogućem energetskom stanju, već u stanju “lažnog vakuuma” koji je “metastabilan”. Ranija teorijska istraživanja sugerirala su da mjehurići pravog vakuuma, koji će se vjerojatno generirati zahvaljujući ekstremnoj gravitaciji kakva prevladava u blizini crnih rupa, neće rezultirati takvim apokaliptičnim scenarijem ako mjehurići brzo upadnu u crnu rupu. No, ako izbjegnu, mogle bi se širiti brzinom svjetlosti i dovesti do njegovog uništenja (iako se to nije dogodilo u 14 milijardi godina, pitanje je postoje li uopće). Nenad Jarić Dauenhauer za Index.
Pretpostavlja se da bi se ove dvije supermasivne crne rupe mogle spojiti kroz 250 milijuna godina.
Znaš što meni nikako nije jasno? Pa majku mu jebem, kad ideš kupovat polovan auto, povedeš prijatelja avtomeančara sa sobom da pregleda avto koji kupuješ…. ne znam, clio 2003 godište, malo vožen, 370 iljada kilometara, treći put vraćalo kilometre…. pa on to pregledava, ruši se cijena. To se veli “Poveo prijatelja da pregleda” a zapravo si ga poveo da ruši cijenu.
Pa el mi nismo pred onim francuskim patuljkom mogli pozvat dva-tri aviomeančara… pa ti kume prizemlji one dvi francuske ptičurine da mi to malo pregledamo…. razumiješ me?…. pa bi bilo:
A ne… mi plaćamo kolko onaj francuski Hobit veli. Tu se mogla cijena rušiti sam-tako…. pesto eura vamo, dvista tamo, sto onamo…. nabere se. Glavu na panj stavim, nabralo bi se i po 5 iljada eura po afijonu!
Ma nemoš ti… mi smo budale i Amen…
Bloger Krule za OG Portal.
