Beton je najčešći materijal korišten u građevinskoj industriji. Iako se čini najboljim prijatelj gradnji, beton je jedan od najgorih neprijatelja okolišu. Kada ga se zagrijava u pećima, proizvodi CO2 koji izuzetno šteti okolišu s obzirom na to da se s proizvodnjom tone ovog građevinskog materijala, proizvede i otprilike tona ugljikovog dioksida. Koliko je moguće da ova industrija u nekom trenutku postane ugljično neutralna? Tvrtka Heidelberg Cement obavezala se kako će do 2030. godine postati ugljično neutralna. Industrija proizvodnje betona pokušava smanjiti postojeću emisiju za trećinu do 2030. godine što bi do kraja desetljeća smanjilo ugljikovog dioksida za pet milijardi CO2. Moguće rješenje je i recikliranje starog betona i zamjena ugljikovodika u pećima biogorivom. Također, za beton postoje i brojne alternative. Green

Prije i poslije, rekoh, bilo je historijskih Hajdukovih golova, važnih i slavnih, onih o kojima se priča unucima i onih o kojima se slušalo od djedova, ali nijedan — svaka čast i slava i Baki i Boki, i kapetanu Frani i svakome od njegovih sedam stotina golova — nije bio važniji i slavniji od mitskog Onoga Gola što je na Starom placu pao te prohladne jesenske nedjelje prije sedamdeset godina. Poklopile su se kazaljke na zlatnom satu, pa je u prvom trenutku izgledalo da je Broketin balun odletio preko Marjana i pao u more tamo negdje iza Čiova, tako je nebo došlo krvavo i purpurno. U sljedećem trenutku činilo se da je to Broketin projektil u Mrkušićeve suprotne rašlje zapravo probio i mrežu i zid stadiona i onaj veliki rezervoar stare Plinare iza južne tribine, a Stari plac eksplodirao u vrelom piroklastičnom oblaku vriske, huka, zvonjave i grmljavine u hiljadu boja, prisjeća se Boris Dežulović za Telesport. Tu je i drugi dio priče.

• Obiteljski liječnik o Beroševim uputama: To je samo popis lijepih želja ministra (N1)
• Sinovi HDZ-ovaca divljaju, dilaju, prijete i mlate. Nijedan nije završio u zatvoru (Index)
• Kviz: Kultni horrori – znaš li u kojima su glumili ovi muzičari? (Muzika)
• Od ponedjeljka promjena za sve vozače, sa zimskim računanjem vremena nastupaju zimski uvjeti na cesti (Danica)
• Božo Vrećo: Nisam nikad želio da me netko smatra manje vrijednim zato što imam jaku ženu u sebi, jakog muškarca, ali i dijete (Tportal)

Krešimir Rogina, arhitekt i voditelj Međunarodne škole arhitekture Hrvatske glazbene mladeži, koja se održava svako ljeto u Grožnjanu, zajedno je sa svojom kolegicom Bernardom Ivančan u Tokiju osvojio odličje srebrnog sjaja. Hrvatski dvojac Ivančan i Rogina sa svojim je projektom “Storiescapes” nastupio na prestižnom natječaju Interpathetic Spaces (Prostori suosjećanja), svojevrsnoj Arhitektonskoj olimpijadi, i među 268 radova osvojio drugu nagradu plasirajući Hrvatsku među najveće svjetske lidere u ovom području. Tema natječaja bila je postpandemijska arhitektura, a projekt “Storiescapes” , odnosno “Krajolici priča”, pričobrazi, govore o prikupljanju, pohrani, prepričavanju i smišljanju novih priča središnje Hrvatske usmenom predajom. Slijedi postavljanje projekta, već je predstavljen u zagrebačkom MSU, a službeno će biti postavljen na Malešnici. Glas Slavonije

Sve je više ljudi i građevinskih tvrtki koje se okreću ka alternativnim građevinskim materijalima. U posljednje je vrijeme slama postala jedan od traženijih materijala za gradnju kuća, posebice u Francuskoj i to zbog sve većeg nedostataka resursa poput drva koji tjera mještane da koriste slamu kao alternativni temelj za gradnju. Slama osim što je ekološki prihvatljiva, znatno je i jeftinija od mnogih drugih materijala jer svake je godine ima u izobilju u lokalnim poljoprivrednim usjevima. Do sada poprilično neozbiljno shvaćen građevinski materijal, danas tema naslovnica specijaliziranih časopisa gdje upravo slamu svrstavaju u budućnost održive arhitekture. Green

Više od 700 kilograma rajnskog rizlinga i bijeloga sauvignona ubrano je u prvoj berbi u vinogradu češke nuklearke Dukovany. Uz rashladne tornjeve prije nekoliko godina posađeno je 2.040 trsova i to uz pomoć vinara i energetskih inženjera. Južna Moravska, kraj u kojemu se nalazi nuklearka poznata je po vinogradarstvu, a ove su dvije sorte karakteristične za to područje. Od ubranog grožđa planira se proizvesti oko 600 butelja vina, no ono se neće prodavati na slobodnom tržištu nego će ga posluživati u posebnim prigodama. Grožđe i vino se testiraju na radioaktivnost, a osim loze, spomenuta nuklearka također ima i svoj pčelinjak, tako da njezini zaposlenici proizvode i med. Agroklub

Dobro je, ljekovito, odlaziti u Beograd i u Srbiju. Ustvari, dobro i ljekovito odlaziti je kamo god vam se učini da je tuđe, ludo, nenormalno, neprijateljsko… O kojoj god zemlji televizija ružno govori, čijeg god ludog vladara novine ogovaraju, gdje god široke narodne mase glasaju u isti glas, tamo treba ići. I tamo je važno ići da čovjek u kraj stane vlastitim predrasudama, još prije nego što se uspiju toliko namnožiti da mu inficiraju pamet. Srbija je mnogo bolja, Beograd je bolji, od glasova koji o njima stižu. Što, opet, ne znači da u svim tim predrasudama nema istine. Putopisno-misaoni Miljenko Jergović za 24 sata.

Andrej Plenković u ponedjeljak je između redaka priznao državni debakl u borbi protiv koronavirusa. Naime, promovirao je daljnju borbu u tri smjera: prvi smjer je promoviranje treće doze cjepiva, drugi je da se što više nose i kontroliraju maske u unutarnjim prostorima, a treći je prelazak na online nastavu i razmišljanje o produžetku jesenskog odmora. Dakle, tko se cijepio – cijepio se. Doduše, Plenković je nakon sjednice CK HDZ-a pozvao sve da se cijepe, ali je kampanja ‘budi odgovoran – cijepi se’ – propala. Cijepljeno je samo 55,8 posto odraslog stanovništva. Tim ćemo tempom do 70 posto procijepljenosti doći tek idućeg ljeta. Ništa, dakle, od zaustavljanja korone kolektivnom imunosti. Goran Litvan za Lider.

• Zagreb među deset najzagađenijih gradova na svijetu (N1)
• Petrol preuzima Crodux, Slovence iznenadio posrednik: bivši ministar Dragonja uz kojeg se veže i neobičan slučaj krađe povjerljive poslovne dokumentacije (Tportal)
• Dobre vijesti s tržišta plina: cijene pale ispod 800 dolara za tisuću kubičnih metara, sve zahvaljujući Putinu koji je dao zeleno svjetlo za pumpanje plina u europska skladišta (Tportal)
• U Zagrebu otvorena ambulanta za biljke: usluga besplatna, a mogući i kućni posjeti (Green)
• Otkriven tisuću godina star kanu koji su koristili drevni Maye (Index)

Kada politički novinar napravi grešku, on/ona izgledaju smiješno i predmet su poruge jedan dan. Kad financijski novinar napravi grješku, ljudi gube novac, izjavio je financijski analitičar Washington Posta. Naš doajen novinarstva, koji je dobar dio karijere proveo u sferi gospodarstva, Ante Gavranović za Epohu kaže sljedeće: gospodarstvo preuzima kormilo u svjetskim zbivanjima i svi procesi internacionalizacije, globalizacije i drugih aktualnih procesa vezani su isključivo uz gospodarstvo odnosno uz politiku, koja kroz gospodarsku supremaciju želi uspostaviti novi svjetski gospodarski poredak. Živimo, zapravo, u svijetu gdje ekonomsko jači i financijski moćniji određuju sva pravila igre kao i mjerila ponašanja i djelovanja. Svijet interesa i svijet nasilja ulaze u nasilnu preraspodjelu svih odnosa u društvu, pa time i u gospodarskoj sferi. Najveća opasnost suvremenog čovječanstva leži u jazu u prikupljanju, širenju i korištenju informacija.

Nedavno izašla nova verzija filma “Dune” glavna je tema filmskih zaljubljenika i kritike: glumačka je postava impresivna, vizualni dojam još bolji, glazbu je radio veliki Hans Zimmer, a priča je jedna od najpoznatijih u povijesti znanstvene fantastike. Potvrđeno je i snimanje nastavka, koji će izaći za dvije godine. Film će obraditi drugi dio knjige, i izaći će samo u kinima, bez paralelnog prikazivanja na streaming servisima. Bit će tu glumačke ekipe koji su obilježili prvi dio, ali tek se očekuju i novi, kako likovi iz knjige, tako i glumci koji će ih utjeloviti. Prvi dio je možda bio važniji za izgradnju osnove, dok će u drugom dijelu Villeneuve imati slobodnije ruke: Reći ću samo jedno: za mene je Dune 1 predjelo, a Dune 2 glavni obrok. Muzika

Mars je planet (trista) čuda otkako je još u 19. stoljeću, 1881. godine, talijanski astronom Giovanni Virginio Sciaparelli na njemu otkrio zagonetne kanale. Drugog astronoma su ti kanali toliko fascinirali da je samo za njih izgrađena zvjezdarnica, kako bi tražio znakove života, odnosno ostatke civilizacija. No, kasnijom je tehnolgoijom i jasnim fotografijama utvrđeno da su spomenuti kanali bili optička varka. Radilo se o brojnim kraterima koji su se činili kao pravilne linije. Međutim, nedavno je i Raos čitao o ostacima nekadašnjeg višestaničnog života na Marsu, što dokazuje da je Mars nekad bio sličniji Zemlji, ali samo prvih milijardu i pol godina. Tamo nije bilo mora, ali je bilo jezera koja su presušila. Organizmi koji su se tamo razvijali imali su anaerobne uvjete, dakle bez kisika. Atmosfera na Marsu uglavnom se sastoji od CO2 i sumporovodika. Tamošnji organizmi (cjevaši) su ulazili u simbiozu s mikrobima. Nenad Raos o evoluciji na Marsu (koja nije daleko stigla) za Bug.hr.

Guverner HNB-a je ljudima poručio da će im rate kredita porasti 20%. Guverneri središnjih banaka inače rijetko daju izjave, a kada ih daju, one su kratke, škrte i smirujuće. Nakon njegove nevjerojatne izjave dobio sam hrpu poruka i s molbom da ljudima objasnim o čemu je riječ i dam savjete. Neki su bili bijesni, drugi vrlo zabrinuti i izgubljeni a bilo je i onih koji su iznosili konkretne prijedloge i molili da im potvrdim je li to pravo rješenje. Neki su htjeli zatvoriti kredit makar prodali dio imovine i posuditi novac od rodbine da to učine. Guverner je tako posijao strah jer ljudi opečeni od slučaja franak, prešutnih prekoračenja, prevara leasing društava i torbarenja austrijskih kreditnih zadruga po Hrvatskoj nemaju nikakvo povjerenje u HNB. Ono što je još čudnije jest da HNB nikada nije upravljao kamatnom stopom, jer je u provođenju monetarne politike koristio fiksni devizni tečaj. Upravljanje kamatama prepustio je bankama. Kada već ne upravlja kamatama on je preuzeo ulogu upravljanja strahom ljudi, kao da im nije dovoljno sijanja straha od korone. Sve je u stvari u rukama stranih banaka, a HNB samo glumi središnju banku. Unatoč tome takvi ljudi nas guraju u projekt uvođenja eura u ovo vrijeme dubokih tektonskih poremećaja. Ivan Lovrinović za Epodhu.

S obzirom da je koncept solve or die već više puta viđen, kako u spomenutim filmovima naslova “Battle Royale” ili američkim filmskim franšizama “Cube” i “Saw”, tako i u serijama poput japanske “Alice in Borderland”, senzacionalni rezultati “Squid Gamea” moguće da nisu vezani uz njenu smrtonosnu, nego ljudsku dimenziju. Osim toga, za razliku od spomenutih priča, u “Squid Gameu” igrači nisu prisiljeni sudjelovati, nego su tamo svojevoljno i demokratski mogu izglasati da će napustiti igru. Dakako, taj izbor ustvari i ne postoji, jer su natjecatelji redom ljudi koji su do grla u dugovima pa i nemaju preveliku želju vratiti se u svoju paklenu svakodnevicu. Veliku ulogu u popularnosti igra i estetika serije. U scenografiji se pazilo na svaki detalj. Ima svojih grešaka, i to, nažalost, ponajviše u prijevodu. Serija nije samo o igri, otvara pitanja moralnosti, odanosti, prijateljstva, naivnosti i mogućnosti postojanja humanizma u kapitalističkim društvima. Dijana Ćurković za Ravno do dna.

• Amerika skinula oznaku tajnosti s obavještajnih podataka o podrijetlu covida: virus nije razvijen kao biološko oružje, ali… iako još uvijek na razini spekulacija, vjeruje se da je virus rezultat nesreće eksperimenta u laboratoriju na životinjama u Wuhanu (Tportal)
• Toplinski valovi u budućnosti će biti češći i pogubniji (HRT)
• Ususret Svih svetih: Koje se cvijeće može posaditi oko groba i kako ga održavati? (Savjeti)
• U Zagrebu vozio bez dozvole pa se odbio testirati na droge. Kažnjen sa 60.700 kn (Index)
• Noćas pomicanje satova unatrag za zimsko vrijeme. (N1)

Facebook ne želi samo novo ime, Facebook želi novi svijet. Točnije, biti predvodnik u novim virtualnim univerzumima za koje pretpostavljaju da će krojiti našu svakodnevicu u budućnosti. Metaverse se tako nameće kao novi buzzword, internet svijet koji nije samo za promatranje. Na kojem se ne surfa, već u koji bismo doslovno uronili kako bi postali dio samog interneta. Sama veličina plana, gdje ne idu samo prema XR-u nego ciljaju sve platforme te ciljaju spoj fizičkog i digitalnog je izuzetan pothvat kojeg samo najjači igrači mogu ostvariti. Pričat ćemo o tehnološkim naprecima… ali uvijek negdje nakon mjesec dana shvatimo da jedino što Facebook želi uznapredovati jest broj aktivnih korisnika na platformi. Pa dok nam Mark i ekipa mažu oči predivnim video trailerima naše metaverse budućnosti zaboravljamo da se iza te virtualne fasade nalazi isti onaj Facebook koji ne sprječava da mu se na platformi trguje ljudima. Tehnokracija

Bečka gradska vijećnica nije samo središte politike nego i pčela. Od 2014. godine na krovu Vijećnice u glavnom gradu Austrije nalazi se nekoliko košnica. Smještene su za aktivnu zaštitu pčela u gradu, a raznovrsnu hranu pronalaze na starim stablima u parku ispred zgrade. Ove pčele godišnje proizvede više od 180 kg meda koji se potom daje u dobrotvorne svrhe. Košnice na krovu gradske vijećnice su projekt koji treba služiti kao primjer drugima. Beč se obvezao na očuvanje količine zelenila u gradu. O pčelama se brine vijećnički pčelar. Green. Nadamo se da su im pčele dosad uzimljene. Naime, iako pčele ne spavaju zimski san, dolaskom hladnijih dana mora ih se adekvatno pripremiti za zimu. Podravski