Indeks potrošačkih cijena u rujnu je dogurao do 3.3% (godišnje) i najviše je razine još od travnja 2013. godine, a inflacija nije predstavljala ozbiljan problem prije pandemije. Zapravo su, ironično, banke prije toga pokušavale izazvati inflaciju, ali bez uspjeha. Zatim je došla pandemija, ugasila potražnju, a onda je postepenim otvaranjem potražnja eksplodirala i to do mjere da lanci opskrbe nisu mogli pratiti. Kako je sve počelo, Index je izvadio grafikone iz podataka Državnog zavoda za statistiku:

1. Inflacija je dugo bila negativna, čak i u siječnju ove godine.
2. Radi se o rasprostranjenom fenomenu
3. Hrvatska je negdje u sredini, europski prosjek
4. Rast je dijelom uvjetovan efektima nakon locdowna
5. Temeljna inflacija još uvijek nije toliko zabrinjavajuća
6. Nisu samo hrana i energenti skuplji, iako ima robe koja je pojeftinila
7. Indeks cijena veći za 2 posto: također rasprostranjen svugdje, koji neće biti baš lako za iskorijeniti.
8. Poskupljenje hrane nije toliko dramatično, dugoročno gledano
9. Najveći rast cijena ustvari bilježe poštanske usluge, cijene novina i časopisa, nakit i satovi, duhan, pa tek onda ulja i masti, jedina kategorija prehrane
10. Najveći pad cijena bilježe mediji za snimanje, telefonska oprema, audio/video oprema, motorna vozila, obuća i odjeća…

Na koncertu u Beogradu nastupali smo s dva bubnjara. Sviramo pjesmu ‘Mi nismo sami’ u kojoj zapravo bubanj uopće nije u prvom planu. Piko i Šolc cijelu pjesmu komuniciraju s bubnjevima, pričaju s njima dok ja pjevam sentiš. I Max kuži da sve to nešto ne valja i uzima mikrofon i kaže publici: ‘Vidite da se mi svađamo, grupe Film više nema i odsad postoji samo grupa Le Cinema’. Jedino okupljanje nakon raspada Film je imao na koncertu Zagreb gori! na Šalati 1998. godine. Upitani je li bilo želje i prilike za novo okupljanje, Juričić je kazao da mu je to okupljanje prisjelo. ‘On hoće brže, mi sporije. Ma ono prisjelo mi je to i nisam nikad poželio ponovo’, kazao je Juričić, a Pelaić se nadovezao da je to baš bilo grdo jer su bili protiv Jure. Juri se nije svidjelo što svi iz benda dobivaju iste pare, a ovi iz benda mu zamjeraju što je u nastavku karijere i dalje koristio ime benda Film. Tportal donosi rezime emisije na Yammatu u kojoj su gostovali članovi grupe Film.

• Etna ponovno erumpirala (N1)
• Doktor Ivić: Uzročnik korone na potpuno novi način napada imunološki sustav (Index)
• Mladi zagrebački poduzetnik pokrenuo Hangoo, još jednu aplikaciju za dejtanje, no drugačiju od Tindera i Badoo-a (Tportal)
• Država je najveći poslodavac i investitor, a birači žele baš takvu državu (Danica)
• Mlada oružarka na filmskom setu koja je Baldwinu dala pištolj u intervjuu prije samog snimanja priznala da nema iskustva s punjenjem oružja ćorcima i da ne zna što radi (Jutarnji)

Model poticaja stranim produkcijama uveli smo u Hrvatskoj 2011. godine izmjenom Zakona o audiovizualnim djelatnostima, a počeo se provoditi godinu dana kasnije. U našem mandatu, donošenjem novog Zakona o audiovizualnim djelatnostima 2018. godine, ojačali smo taj sustav tako da smo povećali udio sufinanciranja i otvorili mogućnost poticaja i za dio domaće produkcije ukoliko se radi o ulaganjima. Ukupni učinci ‘filminga’, prema istraživanjima Instituta za javne financije, kad govorimo o stranim produkcijama, od 2011. godine do danas iznose više od milijardu i 300 milijuna kuna, rekla je ministrica kulture u intervjuu za Tportal u kojem se dotaknula niza tema o stanju audiovizualne produkcije kod nas. Bila je tu i tema o Oscarima, a nama je zanimljiva ona o najavljenom filmskom studiju: Proteklih godina razgovaramo s nizom potencijalnih investitora i grupacija koji iskazuju veliki interes (za njegovu izgradnju), i ja vjerujem da će doći do realizacije tog projekta, zaključivši da bi filmski studio, prema objavljenoj studiji, bio uspješan i isplativ.

Znao sam da će cijene divljati još prije par mjeseci kad mi je “nevina” baba na placi jednu tikvicu prodala za 12 kuna. Pod ovo “nevina” mislim na njen izraz lica i stil odijevanja. Na oko izgleda brižna i kruha gladna a zapravo, za nju je Joca Amsterdam gola k****na. Ja bio na bankomatu, imao novčanicu od 200 kuna. Krumpir, kila 6 kuna. Reko “Što 6?”… vele “Nije rodio ove godine!”… pa majku ti jebem, ja već 20 godina slušam kako krumpir nije rodio. Žene da dvajs godina ne rađaju ne bi bilo maturanata… a krumpira svake godine ima, mada ne rađa. Fenomen jebem te živote! Mandarine, 2ipo kile na placi = 25 kuna. Znači 1 tona = 10 000 kuna.
Znači šleper sa 24 palete mandarina = 240 000 kuna. Pa jebo ti doktora Uda iz one serije klinika Švarcvald, on tolko nije zarađivao ka preprodavači mandarina. Inače mandarine 1. klasa… moš mislit… zelene ka treće svjetlo na semaforu… kisele ka bračna prijevara, zagrizeš ju, usta ti se suze ka šupak kad nanjuši ljuti feferon. A bogami i ja ću od sad drugačije. Do sad sam opelijandera prodavao za 400 eura… od sad ga nedam ispod 350!… id u pm i sve. Bloger Krule za Ogulinski portal.

Hrvatska se početkom ovog mjeseca svrstala među deset zemalja članica Europske unije koje zahtijevaju uvrštavanje energije iz nuklearnih centrala u tzv. zelenu taksonomiju. Preciznije, to bi značilo da se upotreba atomske fisije u energetske svrhe može financirati EU-sredstvima ravnopravno s iskorištavanjem obnovljivih izvora poput sunca ili biomase. Vijest je dočekana kao zaokret u odnosu na dosadašnju razmjerno nerizičnu energetsku politiku, tj. na pristup njezinu ekološkom aspektu, premda Vlada Republike Hrvatske zastupa posve suprotno stajalište. Hrvatska Vlada priklonila se poziciji da anuliranje emisija ugljičnog dioksida neće biti moguće bez nuklearne energije, samo uz pomoć izvora kao što su vjetar, sunce, geotermalna vrela ili drvna sječka. Njezino polazište ovih tjedana neminovno dolazi u korelaciju i s činjenicom naglog poskupljenja naftnih derivata i plina kojima se predviđa krajnje burno tržište u narednim godinama. Deutsche Welle

Donošenjem uredbe kojom se, za sada na trideset dana, ograničavaju cijene naftnih derivata vlada premijera Andreja Plenkovića zakoračila je na opasno područje reguliranja nacionalne ekonomije. Ne smiri li se rast cijena energenata na svjetskim tržištima, Banski dvori mogli bi dublje zagrabiti u arsenal uglavnom neuspješnih mjera kojima se u socijalizmu pokušavala obuzdati inflacija. Opravdavati zamrzavanje cijena naftnih derivata tvrdnjom da distributeri u Hrvatskoj ionako ostvaruju ekstraprofite, u sljedećoj bi fazi moglo prouzročiti uskrsavanje socijalističkih zavoda za kontrolu cijena. U kojima se analizira koji je rast cijena opravdan, a koji neopravdan. I izdaju rješenja koje se cijene smiju dizati, a koje ne smiju. Miodrag Šajatović za Lider.

Dobna skupina rođena između 1995. i 2012, poznata i kao Generacija Z, od koje u skoroj budućnosti očekujemo da sve više preuzimaju pozicije u društvu, ali i odlučuju o brojnosti vlastitog potomstva, smatra se progresivnom, tolerantnom i obrazovanijom više nego što su mladi bili ikad ranije. Gen Z, sve važniji dio biračkoj tijela u nadolazećim izbornim ciklusima, već sada se ne ustručava od odlaska na biralište. Ako je suditi po recentnim američkim izbornim iskustvima, nisu naklonjeni postojećim velikim strankama Republikanaca i Demokrata te se u velikom postotku, čak 42%, opredjeljuje neovisno. No Z generacija će također biti, više nego prijašnje dobne skupine, snažno pogođena posljedicama pandemije Covida-19, globalnog zatopljenja i nesigurnosti na tržištu rada zbog tehnoloških promjena. A to su samo neki od razloga zbog kojih bi Z mladi, koji upravo počinju stasati u biološki najbolje fertilne godine, mogli odgađati stupanje u brak i planiranje potomstva. Te tako još dodatno narušiti ionako lošu demografsku sliku razvijenog svijeta. Zanimljiv članak donosi Faktograf.

• Novi detalji oko slučaja s Alecom Baldwinom: Na setu filma postojali ogromni problemi, bilo je nekoliko incidenata (Index)
• Đikić: Vlada koristi političko-medijski spin da bi maknula fokus s krize (N1)
• Hod za život traži zaštitu gradskih zaposlenika od platforme Možemo!, sve počelo kada se dr. Darko Richter požalio da mu ne daju kao gradskom djelatniku sudjelovati na Hodu za život (N1)
• EU zemlje ljudima daju 100 eura za režije i ukidaju poreze na grijanje i struju, naša Vlada razmišlja o – odgodi plaćanja (Danica)
• Može li pornografija biti umjetnost? (XXZ Magazin)

Ljudi žude za čudima, u životu i u nogometu. Tako je to od rađanja kršćanske civilizacije sve do naših dana, tako je od Isusa do Messija. S čudom čovjek kao da dotakne besmrtnost. Zato je i čudo Pantelićeva gola Mariću izazvalo divljenje i oduševljenje, čak i kod navijača sklonih Veležu. Samo se dvojica ljudi nisu radovala čudu: Enver Marić, razumljivo je zašto, i Dragan Pantelić. Četrdeset godina skoro ponavljao je Pantelić da mu nije drag taj gol. Zašto, čudili su se ljudi? Zbog kolege, pa još i velikog Envera Marića. A svakome se moglo dogoditi ono što se dogodilo njemu. Pantelić je odbio biti čudotvorac, naprosto zato što je htio ostati čestit čovjek. Miljenko Jergović malo o sportu za 24 sata.

Ukidanje viza gotovo 30 godina neriješeno je diplomatsko pitanje u odnosima dviju zemalja. Za ulazak u bezvizni režim potrebno je ispuniti brojne preduvjete, a zadnji koji je Hrvatska trebala zadovoljiti je manje od tri posto odbijenih zahtjeva. Hrvatska, Rumunjska, Bugarska i Cipar zadnje su članice EU kojima SAD nije ukinuo vize. Hrvatskoj ih je danas ukinuo. Europska komisija od SAD-a je još 2014. tražila da ukine vize za Hrvatsku i ostale zemlje Unije čiji su građani tada još morali imati taj dokument za ulazak u SAD. Čak je zaprijetila i recipročnim mjerama, ali to se nije dogodilo. Index slavi. Za sve informacije u vezi viza imate ovdje.

U Villeneuveovim se rukama našao klasik s velikom bazom obožavatelja koja seže kroz nekoliko generacija i ako dobro odigra svoje karte mogao bi stvoriti megahit u rangu serijala Lord of the Rings Petera Jacksona ili – usudimo li se reći? – Star Wars. S druge strane, ako ne uspije lako se može pridružiti pješčanom groblju koje prekriva pokušaje Jodorowskog i Lyncha. No, Kanađanin se nije dao lako uplašiti. Imao je dovoljno povjerenja u svoju viziju kao i integriteta da je ne kompromitira jeftinim podilaženjem publici stasaloj na konstantnim eksplozijama i distrakcijama koje čine kost i meso filmova iz, primjerice, Marvelovog univerzuma. Za razliku od Lyncha, on ne pokušava ugurati cijeli sadržaj u jedan cjelovečernji film, već u ovih 150 minuta tek postavlja teren za fabulu koja će se zakuhati i rasplesti u narednom nastavku ili više njih. Oni s kraćim rasponom pozornosti možda će zijevati kao i kad su gledali “Blade Runner”, ali ovo nije film u kojem nakon bučnog sukoba grupa superjunaka spašava svijet. Ivan Laić za Ravno do dna ovu adaptaciju ocjenjuje s visokom devetkom.

Od novog su materijala kineski znanstvenici napravili bateriju, a potom je testirali. Kapacitet elektrode načinjene od Na811-2%Ti iznosio je 91,2 Ah/kg (mAh/g), a to je 1,86 puta više od kapaciteta izvorne elektrode od Na811. No, još važnije, baterija je očuvala 86% kapaciteta nakon 200 ciklusa punjenja i pražnjenja. Usto, analiza nije mogla pronaći nikakve deformacije na površini elektrode. Znanstvenici se nadaju da će razvojem natrij-ionskih baterija postići da se one približe po kapacitetu litij-ionskim baterijama, a po cijeni olovnim akumulatorima. Kažem „približe“ jer će se u litiju, zbog njegove kemijske naravi, moći uvijek uskladištiti više energije nego u natriju, a i olovo je – premda rjeđe – ipak jeftinije od natrija. Nenad Raos za Bug.hr.

Taj Ravno do dna je, prema svim mojim nastupima, tako kako je zabilježen, jedva prosječan, jedva da je prosječan. Bilo je, vjerojatno i gorih momenata, ali ne toliko puno, ali bilo je i puno boljih momenata. Ja sad što bih ostavio od njega, to je dupli album, može nekako proći. Trostruki nikako. Ima puno smeća, ne. Može proći onih 13 pjesama koje su tada nove bile i, ovako, neke izvedbe, ali, kažem, jedva, jedva da je prosječan. Nije bilo puno gorih izvedbi, ali je sigurno bilo puno boljih. A zbog čega je to tako? Po mom mišljenju, jer je ta cijela 1981., kako da to kažem… neprestani nastupi, promjena opreme, ja nisam imao nikakav monitor da čujem, jel. Sve na slijepo, samo ideš, pičiš, ne… Pustiš đavolu da kupiš komadiće. Onda neosjetno odskližeš, upadneš u nešto. Puno je, previše pjesama, samo se gura, pojednostavljuje do krajnjih granica. Tad sam prestao postavljati bubnjeve i bas ritam sekciji. Znači, samo ono, linijom najmanjeg otpora, samo ideš i ideš. Johnny Štulić u intervjuu za Index.

• Puljak za Jutarnji o kaosu u Splitu: Ne znam kako će to Mihanović objasniti Plenkoviću…
• Banožić otkrio: Milanović me napada jer ima drugog čovjeka za Počasno-zaštitnu bojnu, ali taj nema dovoljno visok čin (Tportal) Josipović: Zakon je jasan, predsjednik je taj koji razrješuje zapovjednike na prijedlog ministra obrane, ovdje situacija nije čista (Nacional)
• Čeka se odluka o optužnici. Baldwin: Srce mi je slomljeno (Index)
• Moždani implantati slijepoj ženi omogućili da vidi jednostavne oblike (Bug)
• Do kraja F1 sezone preostalo je šest utrka. Tko će uzeti naslov? Max Verstappen ili Louis Hamilton (Telesport)

Izjava hrvatskog premijera Andreja Plenkovića bila je ovog puta (slučajno) upućena novinarima 24 sata no mogla je i bilo kojem drugom mediju s kojim on nije zadovoljan. A nezadovoljan je s bilo kojim medijem koji ga kritizira pa i onim koji mu ne podilazi – razlog tomu je što je silno tašt. Ako vlast medije ne samo čita nego „i prati“ onda to nije isto kao kad neki čitatelji „prate“ Večernjak, Jutarnji, 24 sata ili Lupigu. Oni „prate“ što novinari pišu kako bi bili informirani, sviđaju im se ti mediji i tekstovi nekih novinara, „prate“ jer se slažu s objavljenim ili im se neki tekstovi ne sviđaju, ali su provokativni i važni, za te čitatelje poticajni kako bi propitkivali i dograđivali vlastito mišljenje o nekim temama. Ako vlast „prati“, onda može značiti da će u nekom trenutku puko interesno „čitanje“ prirodno prijeći u represivno praćenje. A barem je u ovoj zemlji uhođenja novinara uvijek bilo pa i onda – tada i ponajviše – kad je nominalno nastala „demokracija“, u razdoblju 90-ih godina prošlog stoljeća. Bogata je to tradicija. Prije su bili UDBA i KOS, a u devedesetima svekoliki obavještajci poglavara Franje Tuđmana. Zdenko Duka za Lupigu.

Najbolja kvaliteta života u Hrvatskoj je u gradu Krku (u kategoriji za male gradove). On broji preko 6,000 stanovnika i već je godinama na vrhu hrvatskih gradova koji svoje napore ulažu u održivost i ekološku odgovornost. Tamo je mali broj nezaposlenih, a velik broj onih koji otvaraju ili imaju otvorene svoje obrte jer na devet stanovnika ide jedna registrirana tvrtka. Također, za stanovnike slabijeg imovinskog statusa grade stanove putem društveno poticane stanogradnje, a značajne mjere ulažu i u učenike i studente nudeći stipendije. Za vrtiće ne postoji lista čekanja, a natalitet im raste pa je samo u godini dana broj stanovnika porastao za 200 što ga čini gradom s najbrže rastućim brojem stanovnika u Hrvatskoj. I dok se mnogi naši gradovi tek privikavaju na odvajanje otpada, Krk to čini već godinama. I računi za struju za oko pedesetak mještana su strani pojam jer svoju energiju potrebnu za napajanje kućanstva dobivaju iz sunčevih zraka, odnosno putem 22 solarna panela postavljena upravo na Krku. Green

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Apartment Laurus (@apartmentlaurus_krk)