Novi forumski foto natječaj krenuo je prigodnom temom za ovo razdoblje kiša i mokrijeg vremena. No, mnogi su forumski foto entuzijasti posegnuli za arhivom i pokazali svoje umijeće bilježenja trenutaka fotoobjektivom raznih motiva i to različitim stilovima. Vremena za prijavu fotografija još ima, i to do srijede, 20. listopada, nakon čega kreće anketa.

Pojačana priča o suđenju podsjetila nas je da provjerimo u kojem smjeru se posljednjih sezona kreće kvaliteta suđenja i samih sudaca. Kada smo prvi put provjeravali što podaci kažu o suđenju u HNL-u situacija je gotovo alarmantna — bilo da se radilo o poslu koji hrvatski suci obavljaju u Europi, bilo o onome kako sude u Prvoj HNL. Tada smo suce nazvali “grobarima hrvatskog nogometa”, pa smo odlučili pogledati je li se situacija izmijenila. Pad od za gotovo 10 prekršaja po utakmici između sezone 2015./16. i aktualne je nevjerojatno visok, a trenutno stanje glatko smješta Hrvatsku u gornji dom europskih prvih liga s najmanje prekršaja. Naravno, tom padu zasigurno su kumovali bolji travnjaci na kojima igraju prvoligaši, pogotovo u zimskom periodu, a utjecala je vjerojatno i veća koncentracija kvalitete igrača i trenera, ali dio zasluga mora ići i hrvatskim sucima te njihovoj prilagodbi kriterija. Josip Korda za Telesport.

• Ugostitelji traže da napojnice do 10 posto iznosa računa budu neoporezive (N1)
• Guverner Vujčić: Rate kredita nekima bi mogle porasti i za 20 posto (Index)
• Josip Đakić je neuništiv. Poslije svih afera opet je izabran za šefa HVIDRA-e, po peti put (Telegram)
• Vraća se kultni horor/crna komedija: u 2022. izlazi Vrisak 5 (Muzika)
• U Beču se možete cijepiti u bordelu, dobijete i poklon bon od 30 eura (Tportal)

Početak Tomaševićeva mandata, nakon dvadeset godina vladavine Milana Bandića, krajnje je zahtjevan pothvat. Uza stare interesne strukture koje se bore za opstanak tu su i oni koji do sada nisu imali pristup kolaču od 4,2 milijarde kuna Holdingovih rashoda. Pa su tu zakonska ograničenja koja ne vrijede za privatne korporacije. Pa još mnogo klipova koji sami padaju (pucanje vodovoda u Selskoj). Pa epska ‘partija’ s Pripuzovim C.I.O.S.-om zbog otpada. Pa još sto drugih stvari. Tomašević je u ulozi kriznog menadžera. A oni moraju imati jasnu sliku onoga što žele, iznijeti je svim stakeholderima i igrati s igračima koje su naslijedili. Mnoge bi se moglo pridobiti. Nisu svi neprijatelji, bez obzira na to kako su zaposleni. Igrati prema njima ‘bunker’ nije dobro rješenje. Preživi li sve te izazove, Tomašević bi za tri godine mogao postati ozbiljan izazivač premijeru Plenkoviću. Kojega to, za sada, ne zabrinjava previše. Pa se s gradonačelnikovim kadrovskim mukama dobrohotno zafrkava ‘puštajući suze’ zbog toga što svjetla u Poglavarstvu gore duboko u noć. Miodrag Šajatović za Lider.

“Rockumentarna” biografija do danas je postala zasebnim žanrom kinematografije koji kao da igra po vlastitim nepromjenjivim pravilima i isporučuje uvijek sličan rezultat: film koji je uglavnom namijenjen fanovima izvođača o kojem govori, ali je dovoljno zanimljiv da privuče i manje upoznate gledatelje kojima je ponestalo boljih ideja za ispunjavanje vremena. Haynes nema namjeru ugoditi obožavateljima, kao ni samim protagonistima. Reed je, naime, prikazan kao težak suradnik i čovjek koji je zarazno širio ozračje vlastite nelagode na druge. Izgleda da socijalno nije znao svoje negativne osjećaje kanalizirati kao u glazbi gdje je od njih stvarao umjetnička remek-djela. Kao što je glazba Velveta bila mahom nelagodna, atipična i hipnotizirajuća, i sam film je ista takva ista posveta grupi koja je svojeglavo odudarala od prosjeka. Ivan Laić za Ravno do dna.

Domaća kompanija Rasco iz Kalinovca kraj Đurđevca predstavila je svoj novi proizvod, potpuno električnu cestovnu čistilicu LYNX Charge. Rasco je lani proslavio 30 godina poslovanja, tijekom kojih su postali poznati proizvođač komunalnih vozila i opreme. Ove su godine, kao i mnogi proizvođači u svijetu, krenuli u smjeru elektrifikacije i aktivnog doprinosa pozitivnim promjenama za čišći okoliš. Nadogradili su svoj postojeći asortiman cestovnih čistilica na način da novi model ima 100% električni pogon. Autonet

Vojvoda od Cambridgea rekao je kako bi veliki mozgovi i umovi trebali “pokušavati popraviti ovaj planet, a ne pokušavati pronaći sljedeće mjesto gdje ćemo otići živjeti”. Također je upozorio na porast “klimatske tjeskobe” među mlađim generacijama. William je razgovarao za BBC-jevu emisiju Newscast uoči prve nagrade Earthshot kako bi nagradio one koji pokušavaju spasiti planet. Kao bivši pilot helikoptera zračne ambulante, izjavio je kako nema “apsolutno nikakvog interesa” ići u svemir. Također, izrazio je zabrinutost zbog utjecaja svemirskog turizma na okoliš, dodajući da postoji bitno pitanje cijene ugljika za svemirske letove. Komentari princa Williama dolaze samo dan nakon što je junak serije “Zvjezdane staze”, William Shatner, postao najstarija osoba koja je otišla u svemir na svemirskoj letjelici New Shepard, koju je razvila tvrtka Blue Origin u vlasništvu Jeffa Bezosa. Green

Varšava, sa svoja dva milijuna stanovnika, istinska je metropola. Važan grad kojim se povijest okrutno poigrala u više navrata. Samo u Drugom svjetskom ratu uništeno je 85 posto svih objekata u njemu. I dok bi mnogi odustali i krenuli graditi ‘novi glavni grad’, Poljaci su odlučili ne odustati od njima najvažnijeg mjesta na Visli. Danas Varšava funkcionira po gotovo svim parametrima najmodernijih svjetskih gradova. Javni prijevoz je redovit, brz i učinkovit. Metro vozi svake tri minute, kartu i u starijim tramvajima možete kupiti karticom na digitalnim automatima. Biciklističke i pješačke staze jasno su obilježene. Automobilski promet ne prate velike gužve. Grad je iznimno čist, a mogućnost razvrstavanja otpada prisutna je na većini mjesta… Politika jest novac i do njega je lakše doći kroz europski savez, ali ona je ujedno vizija razvoja jednoga grada i jedne zemlje. Velika ideja o tome što želiš vezano uz određeni prostor danas i u budućnosti. Zagrebačka i hrvatska politika to nažalost nemaju. Boris Jokić za Tportal.

• Cijene goriva su ograničene na mjesec dana (Index), to ide preko leđa distributera jer Vlada nije dirala u trošarine (N1)
• Zagrebački gradski zastupnik Možemo: Predlažemo Vladi da smanji PDV na plin, jedino bi to moglo ublažitiu dar na građane (Nacional)
• Pelješki most na trusnom području, stručnjak: Nema razloga za strah, most bi mogao izdržati jače potrese (Tportal)
• Klarić: Plenković i HDZ su ranjiviji nego se čini. Oporbeno zauzimanje saborske govornice moglo bi biti točka preokreta (Telegram)
• INA: Moguća nestašica premium Class Plus goriva (Poslovni)

Država će nagraditi one lokalne jedinice koje se odluče spojiti. Dio je to dogovora s Bruxellesom, budući da milijarde koje Hrvatska dobiva iz EU plana za oporavak nisu skroz bezuvjetne. Iako se novac ne mora vraćati, država zauzvrat mora provesti određene reforme. Među njima je i ona za lokalnu samoupravu. U državnom će se proračunu osigurati sredstva kako bi se lokalne jedinice samouprave potaknule na spajanje, najmanje njih oko 20 posto stvarnih, a 40 funkcionalnih. Stvarno i funkcionalno spajanje je eufemizam za ukidanje. Razlika između stvarnog i funkcionalnog spajanja je u tome da će u slučaju stvarnog spajanja jedna općina potpasti pod drugu, dok se funkcionalno misli na spajanje ustanova, poput komunalnog ili drugog, vrtića i slično, što će smanjiti troškove. Neke općine u Zadarskoj županiji su već u procesu takvog spajanja, za što će se objaviti i službeni poziv iz Vlade, vjerojatno sredinom iduće godine. Telegram

Na Svjetski dan hrane, međunarodne organizacije najčešće govore o problemima velikog broja stanovnika na Zemlji kojima je nedostupna kvalitetna i zdrava prehrana, a taj se broj procjenjuje na 3 milijarde ljudi ili čak 40 posto svjetske populacije.Tu postoji i druga strana, prema kojoj je dostupno i više nego dovoljno hrane, te dolazi do njezine prekomjerne konzumacije. Rezultat su zdravstveni problemi te bacanje ogromne količine hrane. Top tema su i klimatske promjene koje uništavaju žetve i smanjuju prinose, dok je i tehnologija koja se koristi u poljoprivredi štetna za okoliš. Analize upućuju na to kako je vrijeme jeftine hrane iza nas. Lider

U međuzvjezdanom plinu nalazi se više od dvije stotine vrsta molekula, više od dvije stotine organskih spojeva – koliko do sada znamo. Ovo „do sada znamo“ važno je reći, jer se svake godine otkrije još desetak novih. Malo ili mnogo? Pa sad, zašto ih se ne otkrije više? Prvi razlog tome je težina astronomskih posmatranja. Da bi se otkrio novi kemijski spoj među zvijezdama treba izmjeriti njegovu emisiju ili apsorpciju mikrovalnog ili infracrvenog zračenja u cijelom spektralnom području, drugim riječima snimiti spektar međuzvjezdanog plina s dovoljnom točnošću i preciznošću da bi kemičarima mogao biti od koristi. Kažem „kemičarima“ jer upravo su kemičari pozvani da interpretiraju spektre i na temlju njih otkriju molekulu koja stoji iza tog i takvog zračenja.Novu popularno-znanstveni članak iz pera Nenada Raosa za Bug.hr

Bjelogrlić i koautor Zoran Lisinac (najpoznatiji po srbijansko-američkom filmu „Pored puta“ iz 2013.) inzistiraju na tome da je „Toma“ impresionistički portret pjevača i jednog prošlog vremena, time pravdajući faktografska odstupanja i interpretativne proizvoljnosti. Sve je to posve legitimno, naročito zato što je ovaj biopic izdašno začinjen muzikom da je riječ o skoro pa mjuziklu, te usmjeren na proračunato „gađanje” emocionalnih zicera uz insistiranje na kompetentnim, ponekad čak i razigranim tehničkim komponentama filma poput kostimografije Borisa Čakširana, scenografije Jovane Cvetković i Jelene Sopić, te fotografije Gorana Volarevića, posebno kada rekreira danas popularni stil „lažnih 70-ih”. Problem je, pak, u tome da je Marić kao Toma dosta bolji od „Tome“ kao filma. Čak i kad izuzmemo proizvoljnosti i manipulacije u smjeru uspješnijeg trženja filma izvan granica Srbije, postavlja se pitanje je li iz materijala dostupnog o Zdravkovićevom životu, legendi i anegdota koje o njemu i njegovoj boemiji kruže, izvučeno najviše i najbolje. Lupiga

Danas, eto, živimo u demokratskoj slobodi govora i mišljenja (osim ako se kaže i pomisli nešto protiv, npr. vladajućeg HDZ-a koji usput nije onaj isti HDZ s početka tisućljeća i ne može danas biti kriv za nešto što je bilo jučer osim, pak, ako se radi o Jugoslaviji koja nam je i danas kriva za sve od jučer i prekjučer), tržište je slobodno i mi vjerujemo da konkuriramo, uredno plaćamo PDV, punopravni smo administrativni članovi Evrope i sve je odlično! Iako se Massimo na prvu čini kao najnevjerojatniji kandidat za prepoznavanje općeg državnog zeitgeista, čini se da je upravo on taj nevidljivi prorok koji je 1995. bio jednako u pravu kao što je danas jer je onomad kad je litra benzina bila jeftinija od paketa Smoking crvenih papirića pjevao ‘ti si moja benzina/hajde da se volimo’, a danas kad ta ista litra košta gotovo 12 kn ili jednako kao šalica kave s mlijekom u nekom respektabilnijem gradskom kafiću s grijanom terasom, pjeva ‘imam mali krug/velikih ljudi’ što je nevjerojatno precizan opis onoga što je danas HDZ, naše vladajuće državne strukture i pridružena im korumpirana poduzeća i općenito svaka nit u ovom tkanju koje zovemo državom Hrvatskom. Glup piše, pametan pamti za Glas Podravine.

• Kineski vlasnik Gorenja upozorava: Nestašica čipova će potrajati (Tportal)
• Ruske vlasti još dva medija proglasile “stranim agentima”, što je dodatno ograničilo slobodu izražavanja i glasove kritike upućene vlastima (Index)
• Coca-Cola HBC obvezala se na postizanje nulte stope emisije stakleničkih plinova do 2040. godine (Green)
• Proglašeni pobjednici Zagreb Tourfilma 2021., međunarodnog festivala turističkog filma (Zagreb-Tourfilm)
• The Gentleman, domaći kantautor, ima novi singl i video spot ‘Body or Soul’ (Ravno do dna)

Analiza provedena u suradnji s istraživačima sveučilišta Princeton i Potsdamskog instituta za istraživanje klimatskih utjecaja u Njemačkoj rezultirala je zapanjujućim vizualnim kontrastima između svijeta kakav danas poznajemo i naše podvodne budućnosti, ako se planet prosječno zagrije tri stupnja Celzija iznad predindustrijskih razina u 19. stoljeću. Zimo

Radnici pokreću štrajk jer im, kako tvrde, kasne isplate. Nema nikakvog obrazloženja što se događa, zašto novac nije isplaćen i kada će biti isplaćen. U nedjelju će se ići u štrajk na razini cijele Hrvatske. U Zagrebu planiramo blokirati Radničku cestu gdje je Uberov ured jer ćemo zahtijevati da netko iz Ubera, neka fizička osoba izađe pred nas i kaže nam što se događa. U nedjelju će biti poznato koliko će se vozača priključiti štrajku, a iz Sindikata radnika digitalnih platformi kažu kako će nastaviti sa štrajkom bez obzira na to sjela im uplata tijekom vikenda ili ne. Nastavit ćemo sa štrajkom jer nam nisu dali nikakvo obrazloženje i to se ponovno može dogoditi za tjedan, dva, tri. Tražit ćemo da poštuju taj partnerski odnos koji upravo oni toliko naglašavaju. Index