Društvena mreža LinkedIn poznata kao poslovna društvena mreža u zadnje vrijeme postaje sve samo ne poslovna. Mnogi korisnici negoduju da se polako ali sigurno pretvorio u Facebook. Promoviranje sebe van svakog razuma, objavljivanje svakodnevnih postova iako realno svaki dan nemate što za objaviti i slično dovelo je do toga da je ova mreža postala zagušena samopromocijom, duhovnim i motivirajućim porukama i sličnim, za poslovnu zajednicu nepotrebnim objavama. Pandemija je samo pojačala korištenje ove društvene mreže, pa se svi žele što bolje promovirati i predstaviti budućim poslodavcima, partnerima ili klijentima. Ako ste jedan od tih koji život provlače kroz LinkedIn i koji imaju potrebu svaki dan objaviti post na ovoj društvenoj mreži nije loše znati kako funkcionira LinkedIn algoritam i imati veći reach. Naime, za profile najbolje prolaze fotografije, ankete i dokumenti. Od objava, bolje prolaze one bez linkova. Interakciju povećava i što veći broj komentara. Lider

Uvijek se nađem sa znanstvenikom Igorom Rudanom kad iz inozemstva dođe u Zagreb. Obično razgovaramo o književnosti, o najnovijim dostignućima u znanosti. Često do dugo u noć u hotelskoj sobi raspravljamo je li Ajnštan kroz znanost uspio dokazat postojanje Boga. I je li to isto uspio Dostojevski kroz književnost. Na naš jučerašnji susret u sobu sam mu doveo medicinsku sestru Ljerku. Upoznao sam je u Dubravi, tamo radi u bolnici. Stalno na suho meljemo o etici, Bogu, Dostojevskom… Učinimo sad nešto konkretno, ova djevojka osjeća metafizički strah od cjepiva. Pogotovo kad je čula da je prošli tjedan u Sloveniji umrla maltene njezina vršnjakinja nakon cijepljenja Džonson end Džonskon cjepivom. Možda bi ti mogao nazvat svog frenda Lauca. Pa da joj on nađe posao u onoj svojoj firmi. On je kod Ace Stankovića rekao da razumije strah mladih od cijepljenja, odgovori Svirac. Lauc i ja nismo više dobri. Imali smo neke nesporazume oko korone. Ali onda je ušao Lauc, a Svirac je htio mladoj medicinskoj sestri srediti posao kod njega. Ukratko, nova Nacionalna groupie.

• Apple će predstaviti osobno električno vozilo s potpuno novom baterijskom tehnologijom već 2024. godine (Tportal)
• SDP-ov gradonačelnik o upravljanju Zagrebom: Ekipa se našla kao hrčak u kolutu i ne može van (N1)
• Kreće cijepljenje trećom dozom, HZJZ objavio detaljne preporuke (Index)
• Totalni izračun: Koliko opskrbljivači zarade na litri, koliko država i može li se što poduzeti? (Jutarnji), Ćorić: Intervenirat ćemo oko cijene goriva ako dođe do daljnje eskalacije (Nacional)
• Prvi reprezentativni golman postao je izrazito nesiguran. Što se događa? Odgovor pokušava naći Juraj Vrdoljak za Telesport

Portal Green.hr donosi pet dokumentarnih filmova s tematikom plastike, odnosno zagađenja njome i edukativnom svrhom. Filmovi koje preporučuju su idući: A Plastic Ocean  film koji istražuje razorne utjecaje plastike na naš okoliš, osobito na morski život. Prikaz dubina oceana i utjecaj plastike na život u njemu. Plastic Paradise: The Great Pacific Garbage Patch – Midway Atoll nalazi se na jednom od najudaljenijih mjesta na svijetu. Unatoč tome, upravo ta lokacija je postala je točka nastajanja Velike pacifičke hrpe smeća, koja skuplja plastiku s tri udaljena kontinenta. Zatim, film Tapped se bavi industrijom flaširane vode i njezinim dugoročnim učincima na društveni, ekonomski i ekološki način. Bag it se bavi plastičnim vrećicama. Zadnji na listi je No impact man, koji govori o čovjeku koji živi bez plastike i kako takav život izgleda.

Više nego aktualna tema vode u fokusu je, i to već dvadesetak godina, koprivničkog Drava Art Biennalea. Sve akutnija problematika privlači i sve više umjetnika. O ovogodišnjem izdanju poslušajte osvrt nekadašnjeg ravnatelja Muzeja grada Koprivnice Marijana Špoljara. Još jedna aktualna tema, ona škole i školskog iskustva, našla se u središtu promišljanja umjetnice Tamare Bilankov. Izložbu je postavila u zagrebačkoj Galeriji Vladimira Nazora, naziv joj je „Apstraktno iskustvo škole“. U Triptihu možete čuti osvrt naše likovne kritičarke Mirne Rul. Galerija Spot, kao nastavak svojeg iznimno zanimljivog i vrhunski profiliranog programa promišljanja i prezentiranja suvremene fotografije, postavila je izložbu “Stilske vježbe” slovenskog fotografa Jake Babnika. Osvrt je pripremila Jelena Pašić. HRT Radio

Pojam “usamljenost” u engleskom jeziku nije postojao sve do početka XIX veka, zbog toga što su zajednice pre toga bile uže povezane. Izostanku samoće je doprinosila i religija, budući da se kao društvo nametalo uzvišeno biće s neba. S modernim građanima je drugačije, pa se termin kojim se opisuje osećaj izolovanosti od sveta odomaćio u svim jezicima. Ironija je u tome što savremena ljudska bića imaju više prostora za potragu za sobom i odgovarajućim društvom, pa se sve češće govori o slobodi življenja, i mogućnosti da se pojedinac/ka bez osećaja sramote i griže savesti poveže sa zajednicama kojima pripada na ovaj ili onaj način. Tako je intimnost, ili bar ono što se smatra intimnošću, tu iza ćoška, udaljena od nas samo jedan klik. Uprkos tome, čovek je usamljeniji nego ikada pre. XXZ Mag

USKOK je na temelju anonimne prijave počeo istraživati je li i u kojoj mjeri preokret u dobivanju skrbništva djeteta Severine Kojić režirala ona sama kaznenim djelom prijetnje seksualnom ucjenom, poznatom i kao “sextortion”, te zastrašivanjem svjedoka u postupku. Nad psihijatrijskim vještakom uključenim u slučaj bio je vršen pritisak te je bio izvrgnut prijetnjama. On se, naime, nije pojavio na sudu u srpnju jer se od njega to zahtijevalo ili će u suprotnom u medijima biti objavljeni podaci s kim ima seksualne odnose. Što je za njega nezgodno jer ima obitelj, ženu i djecu. Pripremi svoju djecu na život bez tate koji će završit u zatvoru, samo je jedna od poruka koje je navodno slala Severina. Index

• Index objavio Vukovićev mail poslan Tomaševiću još na ljeto: i on tereti vrh Možemo da koristi metode kojima se služio i njihov prethodnik Milan Bandić (Index)
• Zbog puknuća cijevi na vrelovodu Jarun, Gajevo, Staglišće, Gredice i Vrbani ostali bez tople vode (Tportal)
• Andročec: Cijena električne energije stabilna do kraja godine (N1)
• Najduži isprintani 3D most u svijetu postavljen je u nizozemskom gradu (Green)
• Cijene goriva osjetno skuplje (Danica)

Savez scenarista i pisaca izvedbenih djela osnovan je 2015. godine kao jedina takva umjetnička strukovna udruga u Hrvatskoj. Ključni dokument SPID-ovog angažmana nedavno je objavljeni Priručnik o autorskim pravima, pravednim naknadama za rad i pravima radnika u području scenaristike, dramaturgije i pisanja izvedbenih djela. Radi se o dokumentu s preporukama za poboljšanje položaja scenarista/kinja, dramaturginja/a i spisatelja/ica izvedbenih djela, a njegovoj je izradi prethodilo opsežno mapiranje postojećih praksi honoriranja i uvjeta rada. U intervjuu za Kulturpunkt tvrde kako u društvima koja okupljaju filmaše nisu našle prostora za scenariste. Vrijeme je da stanemo na kraj narativu koji kulturu uokviruje kao luksuz, višak ili nužno zlo, a imam osjećaj kako i samo Ministarstvo kulture i medija umanjuje važnost vlastitog sektora. Slažem se da je dobar trenutak za stvaranje kritične mase koja komunicira s najvišim instancama i na široj razini intervenira u kulturne politike.

Grad Varaždin bogatiji je za jednu novu udrugu, Udrugu za kreativni izričaj HRDŽA. Nova udruga funkcionira po načelima poznatima kao ‘3R‘, Reduce, Recycle i Reuse (smanjivanje otpada, recikliranje i ponovno korištenje), a u svojem članstvu okuplja majstore tehničkih i umjetničkih zanimanja poput drvodjelaca, kožara, keramičara i kipara. Iako su osnovani tek nedavno, članovi udruge su u iznajmljenim prostorima u Podravskoj 27 vlastitim sredstvima uredili prostor za edukaciju i rad kako bi uskoro krenuli s ciklusima radionica za građanstvo. Green

Spektakularno otkriće jedne monumentalne skulpture autora slavne njujorške jahačice, i to usred Hrvatske, istog dana kad je otkrivena karlovačka bista, ovdje nije bila nikakva senzacija. Umjesto u televizijskom dnevniku, gradskom muzeju, restauratorskoj radionici ili posebno uređenoj palači, ovaj Apoksiomen i danas je tamo gdje ga je onaj turist nekidan slučajno otkrio, zaboravljen na kamenom platou usred Gradca, malog turističkog mjesta na jugu Makarske rivijere. Šetnja je toga dana, kažu, bila dosta siromašna, nema se bog zna što u Gradcu vidjeti ni u sezoni, a kamoli 1. listopada, grupica švicarskih penzionera vidjela je tek par pizzerija i jedan štand s Modrićevim dresovima, kad se jedan od njih popeo na plato na Gradini i doviknuo kako je vidio golemi kameni obelisk i pod njim nešto nalik superheroju s plaštem, Supermanu ili Batmanu, samo bez ruku. Boris Dežulović za N1.

Logika zatvaranja neumitna je: cilj opravdava sredstva; želite li se zatvoriti, morate se zatvoriti; kako, manje je važno. A s obzirom da pred vratima Europe čekaju stotine tisuća očajnih ljudi, koji su spremnost da trpe nasilje demonstrirali već time što su uopće pošli na tako pogibeljan put, jasno je da ćete ih morati odvraćati sve okrutnijim i okrutnijim metodama. Europa to upravo i čini. Gdje to može završiti? U kakvoj vrsti, u kolikim razmjerima nasilja? Bolje je na to ni ne pomišljati. Jer, recite: po čemu se današnja hrvatsko-bosanska granica kod Bihaća i Kladuše, ili neke druge vanjske granice EU, razlikuju od Lukašenkova nasilja na ulicama Minska? Tako se Europska unija, kontinent ljudskih prava, svrstao rame uz rame s posljednjim diktatorom Europe. Boris Pavelić za Lupigu.

Jeste li znali kako James Bond ima i svoj svjetski dan, koji se obilježava 5. listopada? Na taj datum 1962. godine pojavio se prvi film posvećen tom tajnom agentu pod nazivom „Dr. No“, a obljetnica slavi najuspješniju svjetsku filmsku franšizu od 2012. godine kada je Bond proslavio svoju zlatnu obljetnicu. I dok gledatelji i u Hrvatskoj hrle u kina vidjeti posljednje ostvarenje Daniel Craiga u ulozi Bonda, u Velikoj Britaniji se Bonda slavi kao instituciju. Uostalom, uoči premijere filma Craig je – vjerovali ili ne – proglašen počasnim zapovjednikom u Kraljevskoj mornarici. Na taj način taj popularni glumac daje podršku pripadnicima Kraljevske mornarice, s posebnim interesom za članove njihovih obitelji. Bio je on i na otvaranju Olimpijskih igara, a pojavio se i u Boratu. Taj filmski serijal Britaniji je poslužio, ne samo za promociju vlastitih vrijednosti, već i za vanjsko brandiranje, odnosno etiketiranje svojih političkih neprijatelja, što je prilično moćno oružje. Božo Skoko za Epohu.

• Stošić: Kineski avioni lete oko Tajvana, kineski vođa najavljuje ujedinjenje. Slijedi li rat? (Index)
• Zelenskij razgovarao s Merkel i Macronom o rješenju sukoba u Ukrajini (N1)
• Otvoreno: Pokoškali se SDP-ovac i socijaldemokrat, suverenist priklopio: ‘Likujem nad raspadom SDP-a, želim im daljnje cijepanje’ (Tportal)
• Liječnica iz Čakovca: Dobila sam koronu na poslu i bila tri mjeseca na bolovanju (Index)
• Plaća direktora Podravke 18 puta veća od prosječne plaće običnog radnika (Danica)

Francuski astronaut Thomas Pesquet snimio je nešto izuzetno rijetko s Međunarodne svemirske postaje (ISS) prije neki dan. Fotografija snimljena u jednom kadru s dugom ekspozicijom nalikuje na eksploziju kobaltne bombe negdje nad Europom, istočnije od Hrvatske, međutim to zastrašujuće veliko plavo svjetlo nije uzrokovalo nikakvu štetu. Zapravo, većina ljudi vjerojatno nije ni primijetila da se išta neobično dogodilo. Snimka predstavlja nešto mnogo manje zloslutno, što se naziva “prolazni svjetlosni događaj” (TLE) – fenomen koji se može pojednostavljeno opisati kao munja koja se kreće prema gore, prema gornjim dijelovima atmosfere. One se pojavljuju tijekom grmljavina, ali na puno višim mejstima. Index

Riječki gradonačelnik u intervjuu za Green.hr govorio je o svojoj viziji Rijeke kao modernog zelenog grada. Oni su uveli bicikle, e-bicikle i e-romobile kao prvi korak prema tome, a tu su i planovi za odvajanje otpada te smanjivanej gubitaka u vodovodu. Naš prijateljski grad je Ljubljana koji su bili i Green Capital of Europe 2017. i to je neki smjer koji mislim da je dobar i kojeg treba pratiti. Rekao je da su za razvoj tih segmenata predviđena europska sredstva i kako se nadaju da će se taj jaz kroz neko vrijeme smanjiti. Mi smo sada negdje na 70 posto prosjeka Europske unije ako gledamo bruto društveni proizvod, a i plaće su nam negdje na tom nivou, oko 73 posto.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by @htorquemada_marley